Cilj je kolegija upoznavanje studenata s transcendentalnom fenomenologijom Edmunda Husserla koja je nezaobilazan temelj filozofije 20. stoljeća. U kolegiju će se razmatrati temeljne Husserlove pozicije koje su nastojale utemeljiti filozofiju kao strogu znanost, odnosno kao znanost o samim stvarima s obzirom na to kako su nam dane u svijesti. S Husserlom dolazi do promjene u razumijevanju pojma fenomena koji više nije puka pojava (kako se to razumijevalo od Platona do Kanta) nečega drugoga (bitka koji ne možemo spoznati) već pojava „koja se pojavljuje na samoj sebi“, što znači da je uvjet njezina pojavljivanja dan u svijesti pa je uvjet mišljenju predmetnost. Na taj je način odnos mišljenja (noesis) i mišljevine (noema) uvjetovan intencionalnom sviješću koja prekoračuje puku imanenciju i pronalazi se u transcendenciji kao subjektu nečem izvanjskom, čime se tek stvara mogućnost zasnivanja intersubjektivnosti. Husserlova fenomenologija utjecala je na brojne fenomenologe (Heidegger, Sartre, Edith Stein, Scheler, Hartmann, Ingarden, Merleau-Ponty, Ortega y Gasset, Derrida i dr.) iz različitih filozofijskih područja. Cilj kolegija nije obuhvatiti cjelinu Husserlove filozofije, nego se detaljno koncentrirati na idealističke segmente iz njegove rane faze koji će studentima približiti njegove temeljne postulate od kojih je kasnije postupno odustajao.
