ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Socijalna sigurnost suvremenih društava

 

Naziv
Socijalna sigurnost suvremenih društava
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
265730
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija Socijalna sigurnost suvremenih društava jest prikazati studentima/icama različite dimenzije socijalne sigurnosti suvremenih društava u kontekstu nacionalne sigurnosti te im objasniti nastanak, razvoj i probleme društvene organizacije zadovoljavanja socijalnih potreba te sučeljavanja s kolektivnim rizicima. Cilj kolegija također je razumijevanje ovisnosti opstanka i stabilnosti društvenog poretka, a time i nacionalne sigurnosti, o socijalnoj sigurnosti kroz povijest putem oslanjanja na zakonodavstvo, novčane transfere i konkretne usluge socijalnih država. Napokon, cilj jest i da korištenjem interdisciplinarnog pristupa koji uključuje pojmovna polazišta, teorije, metodološke dosege, istraživačke konstrukte te empirijska istraživanja i praktične spoznaje iz sociologije, ekonomije, prava, politologije i sigurnosnih studija, studenti/ce postanu spremni/e za samostalno i timsko istraživanje poveznica različitih područja socijalne sigurnosti (rad, zdravlje, obrazovanje, umirovljenje i drugi) s fenomenima sigurnosnih studija (nesigurnosti, siromaštva, društvenih nejednakosti, kulture, rata, terorizma, obavještajnog djelovanja i etničkog sukoba). Ovo se poglavito tiče prikupljanja relevantnih podataka, njihove analize, donošenja zaključaka te praktičnog (zagovaračkog) djelovanja temeljenog na njima.
Sadržaj
  1. Uključivanje socijalne sigurnosti kao jedne od ključnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti u područje sigurnosnih studija predstavlja najnoviji doprinos višedesetljetnom trendu proširenja i produbljenja shvaćanja fenomena sigurnosti. S jedne strane sigurnost nije više sinonim za sigurnost države već i za sigurnost pojedinca (čovjeka) te šire zajednice (društva) kao referentnih objekata. S druge strane ne podrazumijeva tek sektor vojne sigurnosti već i druge sektore koji se odnose na društveni život poput ekonomskog, političkog i socijetalnog. Interdisciplinarnim se proučavanjem uključivanja socijalne sigurnosti u korpus studija sigurnosti u prvi plan stavljaju sociološke teorije i metode istraživanja kojima se obogaćuju politološke, filozofijske, ekonomske i druge spoznaje. Takozvane „kritičke sigurnosne studije“ na ovaj su način obogaćene razumijevanjem višedimenzionalnog fenomena koji se razlikuje od nacionalne sigurnosti u klasičnom smislu, iako je efektivno njen dio, te od humane sigurnosti, iako se tiče građana političke zajednice, a odnosi se na društvene skupine čija je dobrobit izložena rizicima ili ugrozama. Središnje teme kolegija su: 1. Povijesni razvoj socijalne sigurnosti (I): od ratničke (warfare) do socijalne (welfare) države; 2. Povijesni razvoj socijalne sigurnosti (II): suvremena socijalna politika u službi nacionalne sigurnosti; 3. Ideologije dobrobiti; 4. Režimi dobrobiti; 5. Proizvodnja znanja o socijalnoj sigurnosti; 6. Društvene nejednakosti i globalizacija; 7. Siromaštvo kao kontekst nesigurnosti; 8. Nezaposlenost i stabilnost društvenog poretka; 9. Zdravlje i biopolitika; 10. Mirovinska sigurnost i financijski kapitalizam; 11. Migracije i socijalna sigurnost; 12. Obitelj i problemi demografske reprodukcije društvenog poretka; 13. Obrazovanje i kompetitivna prednost država; 14. Socijalni rad, politika i sigurnost; 15. Novi rizici i budućnost socijalne sigurnost.

Ishodi učenja
  1. Identificirati temeljne sociološke dimenzije socijalne sigurnosti suvremenih društava.
  2. Definirati osnovne teorijske koncepte vezane uz socijalnu sigurnost suvremenih društava.
  3. Usporediti različite politike, programe i mjere socijalne sigurnosti.
  4. Analizirati mnogostruke veze socijalne i nacionalne te međunarodne sigurnosti u povijesnom kontekstu i suvremenosti.
  5. Vrednovati međusobna uvjetovanja tradicionalnih i suvremenih sigurnosnih tema socijalne provenijencije na temelju teorijskih i empirijskih istraživanja.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Walker, Robert (2005). Social security and welfare. Concepts and comparisons. Berkshire i New York: Open University Press (odabrana poglavlja)
  2. Barr, Nicholas (2012). Economics of the Welfare State. Fifth Edition. Oxford: Oxford University Press (odabrana poglavlja)
  3. Peoples, Columba i Vaughan-Williams, Nick (2020). Critical security studies: An Introduction. Third Edition. Oxon i New York: Routledge. (odabrana poglavlja)
  4. Williams, Paul D.; McDonald, Matt (Ed.) (2018). Security studies. An Introduction. Third Edition. London: Routledge. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Hay, C. i Wincott, D. (2012). The Political Economy of European Welfare Capitalism. New York: Palgrave Macmillan. Barbalet, Jack M. (1988). Citizenship. Rights, Struggle and Class Inequality. Minneapolis: University of Minnesota Press. Bobbitt, Philip (2002). The Shield of Achilles: War, Peace, and the Course of History. New York: Anchor. Piketty, Thomas (2020). Kapital i ideologija. Zagreb: Profil. Ferguson, Niall (2001). The Cash Nexus: Money and Power in the Modern World, 1700-2000. New York: Basic Books. Mann, Michael (1993). The Sources of Social Power: Volume 2, The Rise of Classes and Nation-States, 1789-1914. Cambridge: Cambridge University Press. Mann, Michael (2012). The Sources of Social Power: Volume 3, Global Empires and Revolution, 1890-1945. Cambridge: Cambridge University Press. Kaplan, Robert D. (2000). The Coming Anarchy: Shattering the Dreams of the Post Cold War. New York: Vintage. Heywood, Andrew (2003). Political Ideologies: An Introduction. Third Edition. Basingstoke i New York: Palgrave Macmillan. Gotz, Aly (2012) Hitlerova socijalna država. Pljačka, rasni rat i nacionalni socijalizam. Zagreb: Fraktura. Smith, James Allen (1993). The Idea Brokers. Think Tanks and the Rise of the New Policy Elite. New York: Free Press. Rich, Andrew (2004). Think Tanks, Public Policy, and the Politics of Expertise. Cambridge: Cambridge University Press. Pautz, Hartwig (2012). Think-Tanks, Social Democracy and Social Policy. Basingstoke: Palgrave Macmillan. Kelstrup, Jesper Dahl (2016). The Politics of Think Tanks in Europe. New York i London: Routledge. Campbell, John L.; Pedersen, Ove (2014). The National Origins of Policy Ideas: Knowledge Regimes in the United States, France, Germany, and Denmark. Princeton: Princeton University Press. Thomas, Caroline (2001). Global Governance, Development, and Human Security. The Challenge of Poverty and Inequality. London, Sterling, Kensington: Pluto Press. Brainard, Lael; Chollet, Derek (eds.) (2007). Too Poor for Peace? Global Poverty, Conflict, and Security in the 21st Century. Washington, D.C.: Brookings Institution Press. Edgell, Stephen; Gottfried, Heidi; Granter, Edward (eds.) (2016). The SAGE Handbook of the Sociology of Work and Employment. London i Thousand Oaks: Sage. Junankar, P. N. (Raja) (2016). Economics of the Labour Market. Unemployment and the Costs of Unemployment. Basingstoke: Palgrave Macmillan. Gall, Gregor (2019). Handbook of the Politics of Labour, Work and Employment. Cheltenham i Northampton: Edward Elgar. Hein, Eckhard; Heise, Arne; Truger, Achim (Eds.) (2006). Wages, Employment, Distribution and Growth. International Perspectives. Basingstoke: Palgrave Macmillan. Nunes, João (2013). Security, Emancipation and the Politics of Health. A New Theoretical Perspective. London i New York: Routledge. Lemke, Thomas (2011). Biopolitics. An Advanced Introduction. New York: New York University Press. Mitchell, Olivia S.; Smetters, Kent (eds.) (2004). The Pension Challenge Risk Transfers and Retirement Income Security. Oxford: Oxford University Press. Mackenzie, George A. (Sandy) (2010). The Decline of the Traditional Pension. A Comparative Study of Threats to Retirement Security. Cambridge: Cambridge University Press. Guild, Elspeth and Selm, Joanne van (eds.) (2005). International Migration and Security. Opportunities and challenges. London i New York: Routledge. Ribas-Mateos, Natalia; Dunn, Timothy J. (eds.) (2021). Handbook on Human Security, Borders and Migration. Cheltenham i Northampton: Edward Elgar. Truong, Thanh-Dam; Gasper, Des (eds.) (2011). Transnational Migration and Human Security. The Migration-DevelopmentSecurity Nexus. Heidelberg: Springer. Constant, Amelie; Zimmermann, Klaus F (eds.) (2013). International handbook on the economics of migration. Cheltenham: Edward Elgar. Polšek, Darko (2015). „Izbjeglička kriza i ekonomija“, Forbes, listopad 2015. Ferrarini, Tommy (2006). Families, States and Labour Markets Institutions, Causes and Consequences of Family Policy in PostWar Welfare States. Cheltenham i Northampton: Edward Elgar. Poelmans, Steven A. Y.; Caligiuri, Paula (2008). Harmonizing Work, Family, and Personal Life. From Policy to Practice. Cambridge: Cambridge University Press. Farris, D. Nicole; Bourque, A. J. J. (eds.) (2020). International Handbook on the Demography of Marriage and the Family. Heidelberg: Springer. Apple, Michael W.; Ball; Stephen J.; Gandin, Luis Armando (eds.) (2010). The Routledge International Handbook of the Sociology of Education. New York i London: Routledge. Tight, Malcolm; Mok, Ka Ho; Huisman, Jeroen; Morphew, Christopher C. (eds.) (2009). The Routledge International Handbook of Higher Education. New York i London: Routledge. Porter, Michael (1990). The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press. Kemshall, Hazel (2002). Risk, Social Policy and Welfare. Berkshire i New York: Open University Press. Hemerijck, Anton (2013). Changing Welfare States. Cambridge: Cambridge University Press. Poku, Nana K. i Therkelsen, Jacqueline (2013). „Globalization, Development, and Security“. In: Collins, Alan (Ed.), Contemporary Security Studies. Third Edition. Oxford: Oxford University Press, 222-239. Gordon, Dave (2012). „Socio-economic Security“. In: Van Der Maesen, Laurent J. G.; A. Walker (Eds.), Social Quality: From Theory to Indicators. London: Palgrave Macmillan, 116-149. Bilandžić, Mirko (2017). „Socijalna politika (sigurnost) kao područje nacionalne sigurnosti: prilog raspravi o kritičkim sigurnosnim studijama“. Revija za socijalnu politiku, 24 (3): 343-358. Bilandžić, Mirko; Pandžić, Josip (2019). „Socijalni rad i logika sigurnosti u eri sekuritizacije terorizma“. Anali Hrvatskog politološkog društva, 16 (1): 181-198. Neocleous, Mark (2006). „From Social to National Security: On the Fabrication of Economic Order“, Security Dialogue, 37 (3): 363-384. Burgoon, B. (2006). „On welfare and terror: Social welfare policies and political-economic roots of terrorism“. Journal of Conflict Resolution, 50(2), 176-203. Sigg, Roland (1986). „The Contribution of Sociology To Social Security“. International Sociology, 1 (3): 282-295. Millar, Jane; Sainsbury, Roy (2018). Understanding Social Security. Issues for Policy and Practice. Third Edition. Bristol: Policy Press.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar