Naziv
Likovne umjetnosti renesanse i baroka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
6
Šifra
265792
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15
Terenske vježbe
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za polaganje kolegija se moraju

Cilj
Predmet daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava i protagonista umjetničke produkcije (umjetnika i naručitelja) u slikarstvu, skulpturi i primijenjenoj umjetnosti u razdoblju od XV. do XVIII. stoljeća u svjetskoj (europskoj) i hrvatskoj umjetnosti.
Sadržaj
  1. Uvod u renesansno slikarstvo i skulpturu.
  2. Umjetnost rane renesanse u Firenci. Zidno slikarstvo i oltarna pala.
  3. Umjetnost druge polovice Quattrocenta. Renesansa u Padovi i Veneciji.
  4. Visoka (klasična) renesansa. Visoka renesansa u Veneciji. Terenska nastava (Trogir, Šibenik).
  5. Visoka renesansa i manirizam.
  6. Venecijanski manirizam. Internacionalni manirizmi; maniristička skulptura.
  7. Renesansa na sjeveru Europe.
  8. I. kolokvij (likovne umjetnosti renesanse i manirizma).
  9. Umjetnost ranog baroka u Italiji.
  10. Umjetnost visokog baroka u Italiji. Zidno slikarstvo XVII. stoljeća. Terenska nastava (Varaždin, Lepoglava, Belec).
  11. Nizozemske i flamanske slikarske škole XVII. stoljeća.
  12. Slikarstvo u Španjolskoj u XVII. stoljeću.
  13. Umjetnost u Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeću.
  14. Umjetnost rokokoa. Venecijansko slikarstvo XVIII. stoljeća.
  15. II. kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Objasniti osnovnu stilsku periodizaciju u razdoblju između XV. i XVIII. stoljeća.
  2. Imenovati protagoniste umjetničkih zbivanja (slikarstvo i skulptura) u europskoj umjetnosti u razdoblju renesanse i baroka.
  3. Prepoznati razlike unutar pojedinih stilskih pojava (rana renesansa, klasično razdoblje renesanse i sl.).
  4. Prepoznati i analizirati najznačajnija djela na kojima se temelji periodizacija renesansnog i baroknog razdoblja.
  5. Objasniti djela i doprinos hrvatskih umjetnika koji su sudjelovali u glavnim talijanskim stilskim strujanjima i udomaćenih stranih umjetnika i njihovih opusa.
  6. Vrednovati domaću likovnu baštinu iz razdoblja XV. do XVIII. stoljeća.
  7. Primijeniti stručnu terminologiju na djela slikarstva i kiparstva renesansnog i baroknog razdoblja analizirati likovna djela renesanse i baroka s aspekta stila.
  8. Primijeniti osnovne metode terenskoga rada (mjerenje likovnih djela, izrada kataloške jedinice, određivanje tehnike, transkripcija teksta s likovnoga djela).
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, vježbe, terenski rad.
Metode ocjenjivanja
Pismeni i usmeni ispit; seminarski radovi (analiza likovnog djela i čitanje stručnog teksta).

Obavezna literatura
  1. John T. Paoletti, Gery M. Radke, Art in Renaissance Italy, London: Laurence King Publishing, 2001. (ili kasnija izdanja)
  2. Rudolf Wittkower, Art and Architecture in Italy, 1600-1750 (novo izdanje, ur. Joseph Connors and Jennifer Montagu), New Haven: Yale University Press, 1999. [1958.], dijelovi koji se odnose na slikarstvo i skulpturu
  3. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb: Naklada Ljevak 2007., poglavlja Kiparstvo, str. 275-365; Slikarstvo, str. 443-538; Schiavoni, str. 569-593;
  4. AAVV., Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo, ur. Ivan Supičić i Ivan Golub, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, 2003., str. 618-702;
  5. Priručnik za terensku nastavu: Trogir – Lepoglava – Belec, (prir.) Tanja Trška Miklošić i Danko Šourek, Zagreb: Leykam International; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011.;
  6. Penelope J. E. Davies; Walter B.Denny; Frima Fox Hofrichter; Joseph Jacobs; Ann M. Roberts; David L. Simon, Jansonova povijest umjetnosti: zapadna tradicija, 7. izdanje, Varaždin: Stanek d.o.o., 2008. [prema djelu H. W. Jansona Povijest umjetnosti /History of art: a survey of the major visual arts from the dawn of history to the present day, prvo izdanje 1962.], str. 469-787 (poglavlja 14–22, samo dijelovi koji se odnose na slikarstvo i skulpturu izvan Italije);
  7. Linda Murray, The High Renaissance and Mannerism: Italy, the North and Spain, 1500-1600, London: Thames and Hudson, 1995.
Dopunska literatura
  1. Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost, Zagreb: Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klassische Kunst: eine Einführung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.];
  2. AAVV, Hrvatska renesansa, (ur.) Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2004., str. 134-220 i kataloške jedinice.
  3. AAVV, Manirizam, (ur.) Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2000.
  4. Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
  5. Andre Chastel, Italian art [translated by Peter and Linda Murray], London: Faber and Faber, 1972. [ili kasnija izdanja; poglavlja koja se odnose na slikarstvo i skulpturu renesanse i baroka]
  6. Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse, katalog izložbe, (ur.) Radoslav Tomić, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011.
  7. Sveto i profano: slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Radoslav Tomić, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2015.