Naziv
Sustav književnoga teksta
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
265861
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je predmeta studentima predstaviti teorijske pristupe koji su o književnosti i književnom tekstu razmišljali kao o sustavu jedinica što se analizom mogu izdvojiti na različitim razinama: prije svega književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma, ali i drugih srodnih pristupa. Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima tih književnoznanstvenih paradigmi i njihovom daljnjom kritičkom recepcijom, te ovladati njihovom primjenom u analizi književnog teksta.
Sadržaj
  1. Uvodna razmatranja: značaj formalističkih i strukturalističkih pristupa za znanost o književnosti
  2. Što je ruski formalizam? Osnovni pojmovi i predstavnici.
  3. Književni postupci: lirika, drama, proza i film. Odnos poezije i proze.
  4. Književnost kao sustav: žanrovi, razdoblja.
  5. Dinamika književne povijesti: Tynjanov, Vodička.
  6. Arhetipska kritika.
  7. De Saussure i strukturalizam. Temeljni pojmovi.
  8. Struktura pripovjednog teksta I: Barthes.
  9. Struktura pripovjednog teksta II: Greimas i Todorov.
  10. Retorika
  11. Struktura pjesničkog teksta I: Riffaterre, Jakobson i Mukařovski
  12. Struktura pjesničkog teksta II: stih
  13. Praška škola I: pojmovi i predstavnici
  14. Praška škola II.: dosezi i naslijeđe
  15. Zaključna rasprava i rekapitulacija

Ishodi učenja
  1. izdvojiti najznačajnije predstavnike i djela formalističkih i strukturalističkih teorija u znanosti o književnosti
  2. objasniti temeljne teorijske pojmove književnoznanstvenog formalizma i strukturalizma
  3. usporediti pristupe analizi književnog teksta različitih teorijskih škola
  4. analizirati književni tekst koristeći se teorijskim pojmovima formalizma i strukturalizma
Metode podučavanja
predavanja, samostalan rad na tekstu, vođena rasprava, suradničko učenje
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Ejhenbaum, Boris.1972. „Teorija 'formalnog metoda'“. U: Književnost, Beograd: Nolit. 3-49.
  2. Genette, Gérard. 2002. „Fikcijska priča, faktografska priča“. U: Fikcija i dikcija. Zagreb: Ceres. 46 – 67.
  3. Jakobson, Roman. 1966. „Lingvistika i poetika“. U: Lingvistika i poetika. Beograd: Nolit, 273-326.
  4. Jakobson, Roman. 2008. „Dva aspekta jezika i dva tipa afazijskih smetnji“. U: O jeziku. Zagreb: Disput. 155 – 175.
  5. Mukařovský, Jan. 1999. Književne strukture, norme i vrijednosti. Zagreb: Matica hrvatska.
  6. Propp, Vladimir Jakovljevič. 2012. „Metod i građa i Funkcije likova“. U: Morfologija bajke. Beograd: XX. vek. 27-75.
  7. Riffaterre, Michael. 1982. „Značenje pjesme“, Republika, 2-3: 40 – 65.
  8. Šklovski, Viktor. 1969, „Sterneov "Tristram Shandy" i teorija romana“. U: Uskrsnuće riječi. Zagreb: Stvarnost. 103-133
  9. Tinjanov, Jurij. 1998. Pitanja književne povijesti. Zagreb: Matica hrvatska
  10. Todorov, Tzvetan. 1987. „Određenje fantastičnog“. U: Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Rad. 28 – 45.
  11. Tomaševski, Boris. 1998. Teorija književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Dopunska literatura
  1. Bahtin, M. M. 1980 Marksizam i filozofija jezika. Beograd: Nolit.
  2. Beker, Miroslav. 1999. Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatsk.a
  3. Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
  4. Culler, Jonathan. 2001. Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb: AGM.
  5. De Saussure, Ferdinand. 2000. Tečaj opće lingvistike, Zagreb: ArTresor.
  6. Eagleton, Terry. 1987. Teorija književnosti, Zagreb: Liber.
  7. Ejhenbaum, Boris. 1972. Književnost. Beograd: Nolit.
  8. Frye, Northrop. 2000. Anatomija kritike. Zagreb: Golden marketing.
  9. Petrov, Aleksandar. 1970. Poetika ruskog formalizma. Beograd: Prosveta.
  10. Šklovskij, Viktor. 1969. Uskrsnuće riječi. Zagreb: Stvarnost.
  11. Tynjanov, Jurij. 1990. Problemi stihovnog jezika. Sarajevo: Veselin Masleša.
  12. Vodička, Feliks. 1987. Problemi književne istorije. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
  13. Wellek, René; Austin, Warren. 1985. Teorija književnosti. Beograd: Nolit.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  3. Anglistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  4. Južnoslavenski studiji, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  5. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  6. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  7. Ruski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  8. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar