ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Opća povijest književnosti: Razdoblja književne povijesti 2

 

Naziv
Opća povijest književnosti: Razdoblja književne povijesti 2
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
81430
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznati studente s osnovnim problemima književne historiografije i metodologije književne povijesti. Razmatraju se načela i temeljni pojmovi književne historiografije: ideja dijakronije i razvoja književnosti, problemi imenovanja, podjela na periode (vremenske odsječke različite duljine) i načini izmjene književnih razdoblja. U povijesnom slijedu prikazuju se temeljna književnopovijesna razdoblja od razdoblja romantizma. U pristupu svakom književnom razdoblju studenti se upoznaju s pripadnom poetikom (implicitnom ili eksplicitnom), kao i prevladavajućim žanrovskim sistemom i paradigmatskim djelima/autorima.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Engleski romantizam: W. Wordsworth – Sunovrati, Opatija Tintern
  3. Njemački romantizam: E. T. A. Hoffmann, Pješčuljak
  4. Realizam: Dostojevski, Zapisi iz podzemlja
  5. Realizam i naturalizam: Henrik Ibsen, Lutkina kuća (Nora)
  6. Simbolizam: Rimbaud, Poezija
  7. Proza esteticizma: J. Conrad, Srce tame
  8. Avangarda – F. T. Marinetti: „Manifest futurizma“
  9. Od imažizma do T. S. Eliota. Pusta zemlja (poema) + Tradicija i individualni talent (esej)
  10. Modernistička proza. Kafka, Proces
  11. Modernistička drama i kazalište. Beckett, Svršetak igre
  12. Postmodernistička proza: J. L. Borges, Aleph i Pierre Menard, pisac Don Quijotea (novele u zbirkama Aleph i Izmišljaji)
  13. Metafikcija: Paul Auster, Stakleni grad (u: Newyorška trilogija)
  14. Zaključna diskusija
  15. Ispit

Ishodi učenja
  1. Nabrojiti razdoblja povijesti svjetske književnosti, opisati njihove glavne značajke, navesti predstavnike te njihova ključna djela
  2. Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  3. Primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji kanonskih djela europske i svjetske književnosti
  4. Samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
Metode podučavanja
Predavanje i seminarska nastava
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Solar, Milivoj. Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden Marketing, 2003.
  2. Frano Čale et al. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga. Mladost: Zagreb, 1974-1982. – mjesta koja pokrivaju cjelokupan opus autora s popisa primarne literature
Dopunska literatura
  1. Freud, Sigmund. Pojam jeze u književnosti i psihologiji. Prev. Danijela Tkalec. Zagreb: Scarabeus-naklada, 2010.
  2. Bobinac, Marijan. Uvod u romantizam. Zagreb : Leykam international, 2012.
  3. Žmegač, Viktor. „Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“, u: Povijesna poetika romana, Zagreb: Matica hrvatska, 2004. (str. 210-226).
  4. Finney, Gail. „Ibsen and feminism“, u: The Cambridge Companion to Ibsen, Cambridge: Cambridge University Press, 1994.
  5. Friedrich, Hugo. „Rimbaud“, u: Struktura moderne lirike, Zagreb: Stvarnost, 1989.
  6. Solar, Milivoj. „Anticipacija i destrukcija – Joseph Conrad: Srce tame“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 89-112).
  7. Calinescu, Matei. „Ideja avangarde“, u: Lica moderniteta. Zagreb: Stvarnost, 1988. (str. 95-114).
  8. Bowra, S. M. „T. S. Eliot, The Waste Land“, u: Nasleđe simbolizma / Stvaralački eksperiment, Beograd: Nolit, 1970.
  9. Solar, Milivoj. „Paradoksi tumačenja – Franz Kafka, Proces“, u: Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd: Nolit, 1985. (str. 655-686).
  10. Fischer-Lichte, Erika. „Igre svršetka i kraja svijeta“, u: Povijest drame 2, Zagreb: Disput, 2010. (str. 200-212)
  11. Solar, Milivoj. „Aleph.“ u: Retorika postmoderne. Zagreb: Matica hrvatska, 2005. (str. 24-38).
  12. Waugh, Patricia. „What is metafiction…“, u: Metafiction, The Theory and Practice of Self-Conscious Fiction, London; New York: Methuen, 1984. (str. 1-19).

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 6. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 6. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
  4. Grčki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar
  5. Latinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar
  6. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Grčki jezik i književnost , sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar