ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi

 

Naziv
Psihologija obrazovanja: motivacijsko-socijalni procesi
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
6
Šifra
124473
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Cilj predmeta je da studenti mogu objasniti mogućnosti primjene teorijskih modela i metoda istraživanja u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu, odnos između obilježja školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća. Cilj je i da studenti mogu planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline.
Sadržaj
  1. Određenje motivacije za učenje.
  2. Regulatorne teorije motivacije u obrazovnom kontekstu.
  3. Teorije motivacije za postignućem u školi; očekivanja i vrijednosti kao izvori motivacije za učenje.
  4. Atribucije školskog uspjeha i neuspjeha i uloga samodjelotvornosti.
  5. Postavljanje ciljeva i ciljevi postignuća.
  6. Intrinzična i ekstrinzična motivacija za učenje – teorija samodeterminacije.
  7. Samoregulirano učenje – motivacijska komponenta.
  8. Uloga interesa i emocija u školskom učenju.
  9. Pristupi i vještine vođenja razreda
  10. Razredna disciplina – modeli i mjere.
  11. Obilježja razrednog okruženja.
  12. Akademsko nepoštenje.
  13. Nasilje u školi - izvori i planiranje intervencija.
  14. 1. kolokvij.
  15. 2. kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Opisati i usporediti različite teorijske modele motivacije u obrazovanju.
  2. Objasniti mogućnosti primjene teorijskih modela i metoda istraživanja u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu.
  3. Objasniti odnos između obilježja školskog okruženja i procesa učenja i poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i školskog postignuća.
  4. Planirati i primjenjivati postupke za utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje, kao i odgovarajuće postupke za utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline.
  5. Primijeniti savjetodavne pristupe u radu s učenicima, roditeljima i nastavnicima u rješavanju obrazovnih problema.
  6. Provesti polustrukturirani intervju sa sudionicima obrazovnog procesa.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i radionice, vježbe.
Metode ocjenjivanja
Ocjena se formira na temelju bodova za grupni seminarski rad te bodova na kolokvijima ili završnom ispitu.

Obavezna literatura
  1. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: IEP. (poglavlja 4 – Motivacija i emocije i 5 – Upravljanje razredom i disciplina)
  2. Schunk, D. H. (2012). Learning theories: An educational perspective. Boston, MA: Pearson Education. (poglavlja 8 i 9)
  3. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja: Možemo li naučiti učiti. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 139 – 263 i 360-385)
Dopunska literatura
  1. Woolfolk, A. (2007) Educational psychology. New York: Allyn and Bacon. (poglavlje 10, 11, 12)
  2. Wentzel, K. R. i Wigfield, A. (2009). Handbook of Motivation at School. New York: Routledge.
  3. Manning, M. L. i Bucher, K. (2007). Classroom management. Ohio: Pearson – Merrill Prentice Hall.
  4. Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi. Zagreb: Educa.
  5. Gossen, D. C. (1995). Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea.
  6. Slavin, R. E. (2012). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon. (poglavlje 10, 11)
  7. Schunk, D.,H., Pintrich, P.,R., Meece, J.,L. (2008). Motivation in Education: Theory Research and Application. Englewood Clif, NJ: Prentice Hall.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar