ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Psihologija predrasuda i diskriminacije

 

Naziv
Psihologija predrasuda i diskriminacije
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
5
Šifra
131605
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Proširiti i unaprijediti znanja o motivacijskim, kognitivnim, emocionalnim, društvenim i kulturalnim faktorima koji pridonose stvaranju i naročito održavanju predrasuda, te pogoduju nastanku i održavanju diskriminirajućih ponašanja i praksi. Cilj kolegija je i samospoznajni, u smislu suočavanja s vlastitim predrasudama i diskriminacijskim tendencijama.
Osim stjecanja i razumijevanja socijalno-psiholoških i društvenih temelja nastanka i održavanja predrasuda i diskriminacije, cilj je kolegija i stjecanje/razvoj sposobnosti zauzimanja perspektive manjine (sa smanjenim pravima), kao i mogućnost sagledavanja predrasuda s perspektive subjekta predrasuda.
Sadržaj
  1. Kognitivna, afektivna i bihevioralna komponenta predrasuda. Predrasude kao opće evaluacije, predrasude kao emocionalna komponenta stava i/ili opći afekt. Priroda predrasuda: automatski i kontrolirani procesi. Socijalni kontekst i kontrola predrasuda. "Trendovi" u istraživanju predrasuda: problemi mjerenja, razvoj teorija, društveni utjecaji. Američki i europski kontekst: društvena uvjetovanost istraživačkih pitanja.
  2. Što je diskriminacija? Razlike između preferencije vlastite grupe i diskriminacije. Kognitivni, emocionalni, motivacijski i bihevioralni temelji derogiranja drugoga. Pripadnost grupi kao osnova za diskriminaciju: spol, etnička pripadnost, društveni sloj/klasa, seksualna orijentacija itd. Mjernje diskriminacije. Unutargrupna i međugrupna diskriminacija: uloga stavova i grupnih normi. Marginalizacija i moć. Stigmatizacija i ostracizam.
  3. Konceptualni pristupi predrasudama: povijesni, sociokulturni, situacijski i individualni pristup
  4. Individualistički pristup istraživanju predrasuda: autoritarna ličnost, desna i lijeva autoritarnost, orijentacija na socijalnu dominaciju; predrasude i ideologija.
  5. Socijalizacija predrasuda. Razvojne teorije predrasuda: sociokognitivna teorija Frances Aboud, razvojna teorija socijalnog identiteta Drew Nesdalea i razvojna međugrupna teorija Rebece Bigler i Lynn Liben.
  6. Socijalizacija tolerancije: unutargrupna pristranost kod djece, kognitivni činitelji razvoja tolerancije, utjecaj roditelja i korelacije stavova roditelja i djece, utjecaj vršnjaka, škole i medija.
  7. Predrasude kao izraz prijetnje socijalnom identitetu: utjecaj salijentnosti socijalnog identiteta. Teorija međugrupne prijetnje. "Hibridni" i hifenirani (prelomljeni) identitet.
  8. Klasični i suvremeni izrazi predrasuda: averzivne i moderne predrasude; otvorene i prikrivene predrasude; prisutnost negativnih ili odsustvo pozitivnih osobina i čuvstava vezanih uz pripadnike vanjske grupe. Mjerne i praktične implikacije. Moderne predrasude u europskom kontekstu. Predrasude prema imigrantima kao "novi" oblik predrasuda.
  9. Generalnost predrasuda. Stigmatizacija kao društvena posljedica. "Izmi" kao izraz predrasuda: etničke predrasude i rasizam, anti-semitizam, seksizam, predrasude prema starima, predrasude prema osobama drugačije seksualne orijentacije, predrasude prema pretilima i invalidima.
  10. Društveni kontekst izražavanja i održavanja predrasuda. Utjecaj medija na formiranje/poticanje/održavanje predrasuda. Promjena jezika i govora i utjecaj na predrasude. Politički korektan govor.
  11. Predrasude sa stajališta "objekta" predrasuda. Stigma i prijetnja slici o sebi. Mentalno zdravlje i psihosocijalna adaptacija osoba izloženih predrasudama. Reakcije manjina na socijalnu nejednakost.
  12. Borba protiv predrasuda i diskriminacije: teorijski modeli. Suvremene dorade hipoteze kontakta. Metaanalitički nalazi T. Pettigrewa i L. Tropp. Samoregulacija predrasuda. Kroskategorizacija i izradnja zajedničkog identiteta. Teorija optimalne distinktivnosti Merilynn Brewer. Višestruki socijalni identiteti.
  13. Multikulturnost/interkulturnost kao doktrina borbe protiv predrasuda. Promjena salijentnosti grupnog identiteta. Asimilacija i pluralizam. Multikulturno obrazovanje: moderatori i medijatori suzbijanja predrasuda.
  14. Modeli redukcije predrasuda u djece i mladih. Kooperativno učenje. Modeli jednakog statusa kao osnove redukcije predrasuda.
  15. Model međugrupnog dijaloga. Trokomponentni model redukcije predrasuda D. Johnsona & R. Johnsona (suradnička zajednica, konstruktivni sukob i građanske vrijednosti). Ishodi i evaluacije programa redukcije predrasuda.

Ishodi učenja
  1. Opisati i objasniti individualnopsihološke, socijalizacijske, društvene i kulturne faktore i procese koji pridonose razvoju predrasuda i diskriminirajućih praksi.
  2. Usporediti različite teorijske pristupe i paradigme istraživanja nastanka i održavanja predrasuda i diskriminirajućih praksi.
  3. Razlikovati i i kritički usporediti tradicionalne i moderne oblike (iskazivanja) predrasuda.
  4. Analizirati i usporediti iskustva predrasuda i stigmatizacije različitih društvenih grupa (primjerice, ali ne isključivo rasnih, etničkih, rodnih i spolnih, religijskih, dobnih, osoba s vidljivim tjelesnim obilježjima i teškoćama, itd) u različitim povijesnim i društvenim kontestima. Povezati osobne grupne pripadnosti i iskustva suočavanja s predrasudama i diskriminirajućim praksama s iskustvima drugih u našem socijalnom kontekstu.
  5. Usporediti obrasce razvoja i smanjivanja društvenih predrasuda i diskriminirajućih praksi tijekom vremena i u različitim društvenim kontekstima.
  6. Opisati, analizirati i usporediti socijalnopsihološke uvjete nužne za uspješnu borbu protiv predrasuda i diskriminirajućih praksi.
  7. Oblikovati nove ideje o načinima borbe protiv predrasuda i diskriminirajućih praksi.
  8. Moći objasniti i zauzeti (se za) perspektivu osoba izloženih predrasudama i diskriminirajućim praksama.
  9. Primijeniti adekvatne preventivne mjere za suzbijanje predrasuda i diskriminacije.
  10. Kreirati prikladne programe za suzbijanje predrasuda u djece i odraslih.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci (istraživanje), debatna rasprava, mješovito e-učenje
Metode ocjenjivanja
Aktivnost na nastavi 5%, sudjelovanje u debati 10 %, sudjelovanje u istraživanju 10 %, pismeni i/ili usmeni ispit 75%.

Obavezna literatura
  1. Brown, R. (1995). Prejudice: Its social psychology. Oxford: Blackwell.
  2. Brown, R. & Pehrson, S. (2020). Group processes: Dynamic within and between groups. Wiley Blackwell.
  3. Čorkalo Biruški, D. i Ajduković, D. (2008). Promjene međuetničke diskriminacije u djece i međuetnički stavovi i ponašanja njihovih roditelja. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3), 377-400.
  4. Čorkalo Biruški, D. (2009). Zašto ih sve ne volimo? Predrasude i sukobi među grupama. U: Čorkalo Biruški, D. (Ur.) Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga, 256-277.
  5. Finsterbusch, K. & McKenna, G. (1990). Taking sides: Clashing views on controversial social issues. Duskin publishing Group.
  6. Fiske, S. (1998). Stereotyping, prejudice, discrimination. U: D. T. Gilbert, S. T. Fiske & G. Linzey (Eds). Handbook of social psychology (4. izdanje, vol. 2, 357-414). New York: McGraw-Hill.
Dopunska literatura
  1. Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar