ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Sintaksa švedskog jezika

 

Naziv
Sintaksa švedskog jezika
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavistiku
ECTS
3
Šifra
97421
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je kolegija uputiti studente u osnove teorijske sintakse kako bi se mogli snalaziti u znanstvenoj literaturi o sintaksi, primijeniti temeljne analitičke modele te se samostalno ili u daljnjem školovanju pobliže upoznavati s pojedinim lingvističkim teorijama.
Sadržaj
  1. Definicija sintakse i njezina područja, razgraničenje prema drugim jezičnim razinama. Relacijska i konstituentska strukftura.
  2. Sintaktička teorija. Formalni i funkcionalni pristupi.
  3. Sintaktička teorija. Formalni i funkcionalni pristupi.
  4. Pojam sintaktičkog konstituenta. Leksičke kategorije. Testovi konstituencije.
  5. Obilježja pojedinih vrsta fraza. Diskontinuirani konstituenti.
  6. X'-shema. DP-hipoteza. Aux/TP.
  7. CP – zavisne rečenice.
  8. Vježbanje izrade konstituentskog stabla. Koordinacija, subordinacija i tzv. katataksa
  9. Pojam sintaktičke funkcije i problem njihova definiranja. Svojstva kodiranja i svojstva ponašanja. Subjekt: ekspletivni subjekt
  10. Objekti.
  11. Predikativ. Priložne oznake. Atribut.
  12. Vježbanje analize rečenice po konstituentskoj strukturi i sintaktičkim funkcijama. Sintaktička i semantička valencija. Razlikovanje dopuna i dodataka.
  13. Semantičke uloge.
  14. Informacijska struktura – danost, tema i rema odnosno topik i komentar, fokus. Kontrastivni topik, kontrastivni fokus.
  15. Interakcija informacijske strukture i reda riječi. Topološki modeli rečenice u odnosu na generativistički. Konstrukcije uvjetovane informacijskom strukturom u švedskom.

Ishodi učenja
  1. moći objasniti osnovne lingvističke pojmove i upotrijebiti odgovarajući metajezik u analizi sintakse švedskoga jezika;
  2. u skladu sa suvremenim gramatičkim pristupima moći opisati i objasniti sintaktičke kategorije u švedskome jeziku, ukazati na njihove komunikacijske učinke te ih usporediti s odgovarajućim hrvatskim kategorijama;
  3. razlikovati formalne i funkcionalne pristupe sintaksi;
  4. nacrtati i protumačiti dijagram konstituentske strukture za švedske rečenice;
Metode podučavanja
poučavanje izlaganjem, poučavanje instrukcijom, rasprava
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Andersson, Erik. (1993). Grammatik från grunden, En koncentrerad svensk satslära, Hallgren & fallgren. str. 54-172
  2. Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Liber, Stockholm. poglavlja 6-7
  3. Dahl, Östen. (1994). Grammatik. Lund: Studentlitteratur. poglavlja 2-3, 6-8
  4. Van Valin, Robert D. (2001). An Introduction to Syntax. Cambridge: Cambridge University Press. poglavlja 1-4
Dopunska literatura
  1. Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press, str. 86-113
  2. Carnie, A. (2012). Syntax: A generative introduction (Vol. 18). Hoboken: John Wiley & Sons.
  3. Faarlund, J. T. (2019). The Syntax of Mainland Scandinavian. Oxford: Oxford University Press.
  4. Givón, T. (2001a). Syntax: An Introduction. Vol. 1 Amsterdam: Benjamins.
  5. Givón, T. (2001b). Syntax: An introduction. Vol. 2 Amsterdam: Benjamins.
  6. Krifka, M. i Musan, R. (2012). Information structure: Overview and linguistic issues. u: The expression of information structure (Krifka, M. i Musan, R., ur.), 1-43, Berlin: Walter de Gruyter.
  7. Platzack, C. (1998). Svenskans inre grammatik -- det minimalistiska programmet: En introduktion till modern generativ grammatik. Lund: Studentlitteratur.
  8. Platzack, C. (2010). Den fantastiska grammatiken: En minimalistisk beskrivning av svenskan (1. uppl). Stockholm: Norstedts.
  9. Teleman, U., Hellberg, S. i Andersson, E. (1999b). Svenska Akademiens grammatik 3: Fraser. Stockholm: Svenska Akademien. https://svenska.se/SAG_Volym_3.pdf
  10. Teleman, U., Hellberg, S., i Andersson, E. (1999c). Svenska Akademiens grammatik 4: Satser och meningar. Stockholm: Svenska Akademien. https://svenska.se/SAG_Volym_4.pdf
  11. Brown, E. K. i J. E. Miller (ur.). 1996. Concise encyclopedia of syntactic theories. Oxford; New York: Pergamon.
  12. Everaert, M. i H. C. Riemsdijk (ur.). (2017). The Wiley Blackwell Companion to Syntax, Second Edition. Wiley. https://doi.org/10.1002/9781118358733.
  13. Haspelmath, M. i I. Hartmann. (2015). 3. Comparing verbal valency across languages. u: A. Malchukov i B.Comrie (ur.), Valency Classes in the World’s Languages. Volume 1: Introducing the Framework, and Case Studies from Africa and Eurasia, 41–72. Berlin: De Gruyter. https://doi.org/10.1515/9783110338812-006.
  14. Matić, D. (2015). Information Structure in Linguistics. u: International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences, 95–99. Amsterdam: Elsevier. https://doi.org/10.1016/B978-0-08-097086-8.53013-X.
  15. Teleman, U., Hellberg, S. & Andersson, E. (1999a). Svenska Akademiens grammatik 1: Inledning; Register. Stockholm: Svenska Akademien. https://svenska.se/SAG_Volym_1.pdf
  16. Van Valin, R. D., i R. J. LaPolla. (1997). Syntax: structure, meaning, and function. Cambridge textbooks in linguistics. Cambridge: Cambridge University Press.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar