Naziv
Sintaksa švedskog jezika
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavske jezike i književnosti
ECTS bodovi
3
Šifra
97421
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osnovnim sintaktičkim pojmovima i značajkama švedske sintakse na razini fraze i rečenice te upoznavanje s principima organizacije informacije u rečenici i u tekstu. Upoznavanje sa specifičnostima švedskih dvočlanih glagola i problematikom njihova definiranja i prepoynavanja.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij, pregled literature, definicije sintakse
  2. Definicije sintakse, Chomsky, generativna sintaksa
  3. Vrste fraza i odnosi među njima
  4. Fraze: vježbe
  5. Rečenični dijelovi: subjekt, predikat, vrste
  6. Rečenični dijelovi: objekt, predikativ, adverbial, agens, vrste
  7. Rečenični dijelovi: vježbe
  8. Složene rečenice, vrste
  9. Zavisno-složene rečenice, vrste
  10. Zavisno-složene rečenice: vježba
  11. Analiza rečenica od sastavnih dijelova fraze do rečeničnih dijelova
  12. Analiza rečenica od sastavnih dijelova fraze do rečeničnih dijelova
  13. Red riječi (satsschema), vježba, kongruencija
  14. Sintaktičke pojavnosti tipične za švedski jezik
  15. Ponavljanje za ispit

Ishodi učenja
  1. ovladavanje osnovnim sintaktičkim pojmovima
  2. raščlamba rečenične strukture na najmanje sintaktičke jedinice
  3. ovladavanje sintaktičkim preoblikama karakterističnim za švedski jezik
  4. ukazati na komunikacijske učinke pojedinih sintaktičkih kategorija te ih usporediti s odgovarajućim hrvatskim
  5. prepoznati švedske dvočlane glagole i njihove morfološko-sintaktičke osobitosti
Metode podučavanja
predavanja i seminarski način rada
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Andersson, Erik. (1993). Grammatik från grunden, En koncentrerad svensk satslära, Hallgren & fallgren,
  2. Bolander, Maria. (2005). Funktionell svensk grammatik. Liber, Stockholm
Dopunska literatura
  1. Ejerhed, Eva. (1978). ”Verb-partikel-konstruktionen i svenska: syntaktiska och semantiska problem”. Svenskans beskrivning 11. str. 49–64.
  2. Holm, L.; Larsson, K. (1980.): Svenska meningar, Studentlitteratur, Lund
  3. Holmes, Philip; Hinchliffe, Ian (1994). Swedish, A comprehensive grammar. Routledge Grammars, London
  4. Hultman, T.G. (2003) Svenska Akademiens Språklära, Stockholm: Svenska Akademien, 200-314
  5. Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Studentlitteratur,
  6. Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Övningar med facit och kommentarer. Studentlitteratur,
  7. Jörgensen, N. & Svensson, J. (1986.). Nusvensk grammatik, Liber, Malmö
  8. Lindberg, E. (1980). Beskrivande svensk grammatik, AWE/GEBERS Stockholm
  9. Lindvall, Ann. (1999). ”Partikelverb i svenskan i jämförelse med slaviska språk”. I: Sesam. Lärar–pm 20/99
  10. Lindvall, Ann. (2000) Grund, aspekt och definithet – en studie i morfologi i grekiska, polska och svenska. I: Postskriptum.Språkliga studier till minnet av Elsie Wijk-Andersson. S. 167–181.
  11. Lindvall, Anna. (1997). ”Aspect marking and situation types in Greek, Swedish and Polish”. Working Papers, Lund University 42.103-15.
  12. Lindvall, Anna. (2000). ”Swedish verb particle and Polish aspect marking”. I: Preceedings of the 18th Scandinavian Conference of Linguistics. Vol 2. Red. av Arthur Holmer, Jan-Olof Svantesson & Åke Viberg. Lund. S. 151–165.
  13. Ljung, M. & Ohlander, S. (1971). Allmän grammatik, Gleerups, Malmö
  14. Lyons, J. (1981) Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University Press, str. 100-135
  15. Matasović, R. (2005) Jezična raznolikost svijeta, Zagreb: Algoritam, str. 75-103
  16. Norén, Kerstin. (1985). ”Partikelverb – är det något särskilt?” I: Svenskans beskrivning 15. S. 375–386.
  17. Strzelecka, Elżbieta. (1988). ”Svenska rumsliga verbpartiklar och deras polska motsvarigheter”. I: Nysvenska studier 68. S. 57–74.
  18. Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, str. 112-121
  19. Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press, str. 86-113

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 1., 3., 5. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar