Naziv
Didaktika povijesti I.
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
8
Šifra
117690
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje

Cilj
Stjecanje temeljnih nastavničkih kompetencija vezanih uz učenje i poučavane povijesti.
Sadržaj
  1. Uvodne informacije
  2. Didaktika povijesti i metodika nastave povijesti
  3. Nastava povijesti u školskom sustavu Republike Hrvatske
  4. Programi povijesti: svrha, ciljevi, teme
  5. Učenje, razvoj i nastava povijesti (1)
  6. Učenje, razvoj i nastava povijesti (2)
  7. Pripremanje nastavnog sata povijesti
  8. Revidirana Bloomova taksonomija i ishodi učenja povijesti (1)
  9. Revidirana Bloomova taksonomija i ishodi učenja povijesti (2)
  10. Oblici i metode rada u nastavi povijesti
  11. Kolokvij
  12. Izvori i sredstva za učenje povijesti. Udžbenik povijesti
  13. Vrednovanje i ocjenjivanje učeničkog rada u nastavi povijesti (1)
  14. Vrednovanje i ocjenjivanje učeničkog rada u nastavi povijesti (2)
  15. Okolina za učenje povijesti

Ishodi učenja
  1. Analizirati mjesto i ulogu nastave povijesti u obrazovanju u različitim razdobljima i kontekstima.
  2. Analizirati svrhu i ciljeve nastave povijesti u različitim razdobljima i kontekstima.
  3. Analizirati temeljne koncepte i ideje o učenju i poučavanju u kontekstu nastave povijesti.
  4. Analizirati sadržaje nastave povijesti u kontekstu dostignuća suvremene historiografije (sadržaji, teorije, metode).
  5. Objasniti ulogu različitih medija koji čine suvremeno opremljenu učionicu povijesti, uključujući i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
  6. Izraditi pripremu za nastavni sat sa svim sastavnim dijelovima, primjenjujući znanja stečena tijekom nastave.
  7. Oblikovati različite strategije za praćenje, provjeravanje i vrednovanje učeničkih postignuća u nastavi povijesti, primjenjujući znanja stečena tijekom nastave.
  8. Objasniti različite prioritete učenika s posebnim potrebama u nastavi povijesti.
  9. Demonstrirati profesionalnu predanost nastavničkom pozivu u radu s učenicima i nastavnicima.
Metode podučavanja
Nastava na ovom kolegiju odvija se kroz predavanja i seminare i tijesno je povezana s nastavnom praksom iz povijesti. Predavanja omogućuju stjecanje osnovnih znanja o učenju i poučavanju povijesti. Na seminarima studenti participiraju u nizu aktivnosti koje pridonose razvijanju nastavničkih kompetencija. Studenti/studentice pripremaju se za nastavu čitanjem kraćih tekstova vezanih uz teme koje se obrađuju na predavanjima i seminarima, a u nastavi sudjeluju prezentacijom svojih radova, sudjelovanjem u raspravama i pripremanjem kraćih izlaganja i prezentacija. Metode poučavanja su interaktivne, a od studenata se očekuje stalna participacija, kako u raspravama tako u aktivnostima kroz koje se odvija učenje. Studenti razvijaju svoje kompetencje i izradom obveznih radova (vidi ocjenjivanje) u kojima su integrirana teorijska znanja i iskustva s nastavne prakse.
Metode ocjenjivanja
Ocjena je brojčana, a primjenjue se kontinuirano ocjenjivanje.Sustavno se prati i vrednuje pohađanje nastave i studentska aktivnost na nastavi, obvezni studentski radovi te kolokvij. Dio ocjene čine i hospitacijski zapisnici koje studenti izrađuju u okviru nastavne prakse iz povijesti. Svoje radove tijekom semestra studenti prikupljaju u osobnu mapu (portfolij) koju su dužni predočiti na kraju semestra. Tijekom semestra studenti/studentice prikupljaju bodove na temelju kojih se formira konačna ocjena. Mogu prikupiti maksimalno 100 bodova. Konačna ocjena zaključuje se prema broju prikupljenih bodova i upisuje u indeks nakon završnog razgovora. Za uspješno okončanje nastave potrebno je prikupiti minimalno 61 bod. Prikupljenih 61-70 bodova donosi ocjenu dovoljan (2), 71-80 bodova ocjenu dobar (3), 81-90 bodova ocjenu vrlo dobar (4) i 91-100 bodova ocjenu odličan (5). Ako student/studentica prikupi 55 bodova, može prikupiti minimalan broj bodova potrebnih za uspješan završetak semestra pisanjem dodatnog rada. Studenti/studentice koji prikupe manje od 55 bodova nisu uspješno završili nastavu i ne mogu dobiti potpis. Raspored bodova u I. semestru: 1. Pisani ispit(i): 20 bodova Pisani ispit piše se nakon otprilike 60-70% obrađenih tema. Broj bodova koji studenti/studentice mogu dobiti na ispitu proporcionalan je postotku riješenosti testa, s tim da treba prijeći određeni bodovni prag (30 %). Ako student/ica nije zadovoljio/la na prvom kolokviju ili nije zadovoljan/na rezultatima, može ponoviti ispit na kraju semestra, no tada je ispitom obuhvaćeno cjelokupno gradivo. 2. Obvezni radovi: 40 bodova Priprema za nastavni sat (20 bodova) Izrada testa za provjeravanje učeničkog znanja (20 bodova) 3. Studentska mapa (portfolio): 10 bodova Predočava se na završnom razgovoru prilikom upisivanja ocjene i sadrži sve radove koje će studenti izraditi tijekom semestra. 4. Hospitacijski zapisnik: 20 bodova 5. Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi: 10 bodova

Obavezna literatura
  1. V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović-Štetić, D. Miljković, Psihologija obrazovanja, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja: str. 45-59 (Kognitivni razvoj); 106-132 (Učenici s posebnim potrebama; Daroviti učenici); 161-183 (Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju); 203-256 (Motivacija); 271-313 (Upravljanje razredom i disciplina); 419-442 (Procjenjivanje i mjerenje znanja).
  2. M. Cindrić, D. Miljković, V. Strugar, Didaktika i kurikulum, Zagreb, 2010., odabrana poglavlja: 78-80 (Teorija kurikuluma: povijesni pristup; Kurikulum i nastavni plan i program; Određenje pojma kurikulum); 88-96 (Kurikulum prema razinama pripreme i primjene); 97-106 (Koncepcije i struktura kurikuluma); 145- 194 (Organizacija nastave); 215-230 (Kompetencije)
  3. V. Vizek Vidović (ur.), Planiranje kurikuluma usmjerenog na kompetencije u obrazovanju, Zagreb, 2009., str. 19 – 48.
  4. L. Anderson (ur.), Poučavanje za učenje: priručnik za nastavnike usmjerene na postignuća, Thessaloniki, 2014., odabrana poglavlja: 15-35 (Poučavanje s ciljem promjene: perspektive i pregled sadržaja); 51-70 (Okruženje za učenje); 101-127 (Nastava); 131-157 (Izvori i sredstva za učenje); 161-185 (Vrednovanje); 189-205 (Usklađivanje); Pojmovnik. http://www.cdsee.org/pdf/teaching_for_learning_cro.pdf
  5. S. Koren, Čemu nas uči povijest? (u tisku).
  6. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005., odabrana poglavlja (1-65, 99-129).
  7. S. Koren, „Što je danas metodika nastave povijesti?“, u Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu, ur. D. Milanović, A. Bežen, V. Domović, Zagreb, 2013), 126-147.
  8. K. Jenkins, Promišljanje historije (Zagreb, 2008.)
  9. Nastavni planovi i programi za povijest za osnovnu i srednju školu i ostali službeni dokumenti (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o ocjenjivanju, Predmetni ispitni katalog za povijest na državnoj maturi itd.
  10. Tjedna literatura za čitanje i materijali s nastave.
Dopunska literatura
  1. V. Poljak, Didaktika, Zagreb, 1990. (ili neko drugo izdanje).
  2. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb, 2014. http://www.azoo.hr/images/izdanja/nastava_povijesti/Nastava_povijesti.pdf
  3. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. ili Kako poučavati – kako učiti istoriju, Beograd, 1983.
  4. R.J. Marzano, D.J. Pickering, J.E. Pollock, Nastavne strategije, Zagreb, 2006.
  5. W. Mattes, Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Zagreb, 2007.
  6. H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu: zbirka praktičnih primjera, Zagreb, 2001.
  7. E. Jensen, Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb, 2003.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij