Naziv
Didaktika povijesti II.
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
8
Šifra
124442
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Razvijanje nastavničkih kompetencija vezanih uz učenje i poučavane povijesti u školskom i vanškolskim kontekstima.
Sadržaj
  1. Uvodne informacije o kolegiju
  2. Korištenje primarnih i sekundarnih izvora u nastavi povijesti
  3. Rad s pisanim izvorima
  4. Rad sa slikovnim izvorima
  5. Rad s predmetnim izvorima
  6. Metakoncepti u nastavi povijesti: kronologija
  7. Metakoncepti u nastavi povijesti: kauzalnost
  8. Metakoncepti u nastavi povijesti: kontinuitet, promjena, značenje, multiperspektivnost
  9. Poučavanje o interpretacijama
  10. Kolokvij
  11. Planiranje nastave povijesti
  12. Izvanškolska nastava: muzeji, terenska nastava, učenje kroz istraživanje
  13. Lokalna i zavičajna povijest u učenju i poučavanju povijesti
  14. Poučavanje osjetljivih i kontroverznih tema
  15. Politike nastave povijesti u 20. i 21. stoljeću

Ishodi učenja
  1. Analizirati ulogu i značaj korištenja primarnih i sekundarnih povijesnih izvora te metakoncepata u učenju i poučavanju povijesti.
  2. Kompetentno koristiti različite vrste primarnih i sekundarnih izvora te metakoncepata u osmišljavanju nastavnih sati povijesti.
  3. Analizirati ulogu poučavanja o interpretacijama u nastavi povijesti.
  4. Objasniti smisao i značaj koncepata poput individualnog i kolektivnog pamćenja, kulture sjećanja, interkulturalizma i politike povijesti u učenju i poučavanju povijesti.
  5. Navesti i objasniti različite politike nastave povijesti koje su oblikovale stavove prema učenju i poučavanju povijesti.
  6. Objasniti zašto su neke teme u nastavi povijesti osjetljive i/ili kontroverzne te planirati strategije za njihovo poučavanje.
  7. Objasniti mjesto i ulogu različitih oblika izvanškolske nastave u nastavi povijesti.
  8. Izraditi različite vrste izvedbenih planova (godišnji orijentacijski plan, tematski plan).
  9. Demonstrirati profesionalnu predanost nastavničkom pozivu u radu s učenicima i nastavnicima.
Metode podučavanja
Nastava na ovom kolegiju odvija se kroz predavanja i seminare i povezana je s nastavnom praksom iz povijesti. Predavanja i seminari omogućuju stjecanje znanja i razvoj vještina potrebnih za razvoj nastavničkih kompetencija. Studenti participiraju u nastavi nizom aktivnosti: čitanjem kraćih tekstova vezanih uz teme koje se obrađuju na predavanjima i seminarima, izradom i prezentacijom svojih radova, sudjelovanjem u raspravama i pripremanjem kraćih izlaganja i prezentacija. Metode poučavanja su interaktivne, a od studenata se očekuje stalna participacija, kako u raspravama tako u aktivnostima kroz koje se odvija učenje. Studenti razvijaju svoje kompetencje i izradom obveznih radova (vidi ocjenjivanje) u kojima su integrirana teorijska znanja i iskustva s nastavne prakse. Svoje radove tijekom akademske godine studenti/ studentice prikupljaju u osobnu mapu (portfolio) koju su dužni predočiti na kraju akademske godine.
Metode ocjenjivanja
Ocjena je brojčana, a primjenjuje se kontinuirano ocjenjivanje.Sustavno se prati i vrednuje pohađanje nastave i studentska aktivnost na nastavi, obvezni studentski radovi te kolokvij. Dio ocjene čine i hospitacijski zapisnici koje studenti izrađuju u okviru nastavne prakse iz povijesti te procjena mentora o obavljenoj praksi. Svoje radove tijekom semestra studenti prikupljaju u osobnu mapu (portfolij) koju su dužni predočiti na kraju semestra. Tijekom semestra studenti/studentice prikupljaju bodove na temelju kojih se formira konačna ocjena. Mogu prikupiti maksimalno 100 bodova. Konačna ocjena zaključuje se prema broju prikupljenih bodova i upisuje u indeks nakon završnog razgovora. Za uspješno okončanje nastave potrebno je prikupiti minimalno 61 bod. Prikupljenih 61-70 bodova donosi ocjenu dovoljan (2), 71-80 bodova ocjenu dobar (3), 81-90 bodova ocjenu vrlo dobar (4) i 91-100 bodova ocjenu odličan (5). Ako student/studentica prikupi 55 bodova, može prikupiti minimalan broj bodova potrebnih za uspješan završetak semestra pisanjem dodatnog rada. Studenti/studentice koji prikupe manje od 55 bodova nisu uspješno završili nastavu i ne mogu dobiti potpis. Raspored bodova u II. semestru: 1. Pisani ispit(i): 20 bodova Pisani ispit piše se nakon otprilike 60-70% obrađenih tema (dvije trećine). Ako student/ica nije zadovoljio/la na prvom kolokviju ili nije zadovoljan/na rezultatima, može ponoviti ispit na kraju semestra, no tada je ispitom obuhvaćeno cjelokupno gradivo. 2. Obvezni radovi: 40 bodova Priprema za nastavni sat fokusiran na rad s primarnim i/ili sekundarnim povijesnim izvorima te na više razine kognitivnog područja revidirane Bloomove taksonomije (20 bodova). Godišnji izvedbeni plan (10 bodova) Godišnji tematski plan (10 bodova). 3. Hospitacijski zapisnik: 20 bodova Uključuje dnevnik hospitiranja, izvještaj s prakse (kratak prikaz škole hospitiranja i prikaz razreda u kojemu se drži nastava), tri odabrane pripreme za nastavu s osvrtima na izvedbu (kriteriji odabira mogu biti: uspješan sat ili sat iz kojega je student najviše naučio, bez obzira na uspješnost) te izvještaj mentora o održanoj praksi. 4. Studentska mapa (portfolio): 10 bodova Predočava se na završnom razgovoru prilikom upisivanja ocjene. Sadrži sve radove koje će studenti izraditi tijekom semestra te samoanalizu i samoprocjenu vlastitog rada. 5. Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi: 10 bodova

Obavezna literatura
  1. R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja.
  2. R. Stradling, Multiperspsektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
  3. Z. Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb, 2008., odabrana poglavlja.
  4. K. Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb, 2008.
  5. P. Burke, Očevid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja
  6. S. Vitaljić, Rat slikama: suvremena ratna fotografija, Zagreb, 2013., odabrana poglavlja.
  7. K. Mikić, Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, 2001., odabrana poglavlja
  8. S. Koren, „Poučavanje o interpretacijama“, Povijest u nastavi 20 (2012)
  9. S. Koren, B. Baranović, „What Kind of History Education Do We Have after Eighteen Years of Democracy in Croatia? Transition, Intervention, and History Education Politics (1990-2008)“, u: Augusta Dimou (ur.), „Transition“ and the Politics of History Education in Southeast Europe. Studien des Georg-Eckert-Instituts zur internationalen Bildunsmedienforschung, Band 124, V&R unipress, Göttingen, 2009.
  10. D. Trškan, „Terenski rad u nastavi povijesti – učenje metodom otkrivanja“, u: Povijest u nastavi 10/2007.
  11. Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike, Zagreb, 2005.
  12. A. Wieviorka, Kako objasniti Auschwitz svom djetetu, Zagreb, 2008.
  13. Materijali s predavanja i tjedna literatura za čitanje; nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole.
  14. Udžbenici i priručnici za pripremanje nastave
Dopunska literatura
  1. S. Koren, „Slike nacionalne povijesti u hrvatskim udžbenicima uoči i nakon raspada Jugoslavije“, u Historijski zbornik LX, Zagreb, 2007.
  2. D. Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb, 2005. – primjeri zadataka s povijesnim izvorima.
  3. P. Skok, Izvanškolska nastava, Zagreb, 2002., odabrana poglavlja
  4. Priručnik za nastavnike historije u Bosni i Hercegovini, Vijeće Europe, 2008. http://www.coe.ba/pdf/Prirucnik_istorija_prelom.pdf
  5. F. Šimetin Šegvić, „Američke protestne i patriotske pjesme 1960-ih godina u kontekstu Vijetnamskog rata kao izvor za nastavu povijesti“, Povijest u nastavi 17/2011.
  6. D. Matić, „Terenska nastava u nastavi povijesti“, Povijest u nastavi 17/2011.
  7. S. Pešorda, „Menadžment povijesne skupine“, Povijest u nastavi 7/2006.
  8. P. Lukačić, „Primjena WEB 2.0 servisa u nastavi povijesti“, Povijest u nastavi 12/2008.
  9. S. Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb, 2010., odabrana poglavlja
  10. M. Brkljačić, S. Prlenda (prir.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb, 2006., odabrani tekstovi.
  11. E. Paris, Duge sjene. Istina, laži i povijest, Zagreb, 2003., odabrana poglavlja
  12. B. Parekh, Nova politika identiteta, Zagreb, 2008., odabrana poglavlja
  13. Tekstovi o udžbenicima i nastavi povijesti u zbornicima radova: Kultura sjećanja: 1918. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput, Zagreb, 2007.; Kultura sjećanja: 1941. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput, Zagreb, 2008.; Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput, Zagreb, 2009.; Kultura sjećanja: 1991. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput, Zagreb, 2011.
  14. Learning Each Other Historical Narrative: Palestinians and Israelis, A PRIME Publication, 2003. (knjiga se nalazi u pdf formatu na internetu)
  15. R. Tudor, Poučavanje ženske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2005., odabrana poglavlja
  16. Nastava suvremene povijesti Jugoistočne Europe. Dodatni nastavni materijali. CDRSEE i HHO, Zagreb, 2007. (zbirke izvora) http://www.cdsee.org/jhp/the_workbooks.html
  17. Tematski brojevi časopisa Povijest u nastavi: 4/2004 (Interkulturalizam u nastavi povijesti: pristupi i koncepti), 15/2010 (Industrijska baština u nastavi povijesti), 16/2010 (Muzeji i nastava povijesti), 20/2012 (materijali s hrvatsko-njemačko-francuskog kolokvija).

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij