Snježana Koren rođena je 1965. u Zagrebu. Osnovnu školu pohađala je Zagrebu i Velikoj Gorici, a srednju školu u Zagrebu. Jednopredmetni studij povijesti upisala je ak. god. 1984./1985. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je diplomirala 1989. godine. Na Filozofskom fakultetu upisala je 2000./2001. poslijediplomski (magistarski) znanstveni studij. Prijelaz na doktorski studij odobren joj je 2007. godine. Doktorirala u listopadu 2011. s temom Politika povijesti i sjećanja: primjer nastave povijesti u općeobrazovnim školama u Hrvatskoj (1945-1960). Po završetku studija, boravila je šest mjeseci u Velikoj Britaniji zbog usavršavanja engleskog jezika. Od stranih jezika, aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom, pasivno španjolskim, slovenskim, i makedonskim.

Nakon završetka studija, Snježana Koren zaposlila se kao nastavnica povijesti. Između rujna 1990. i prosinca 2003. radila je u nekoliko osnovnih škola: u Osnovnoj školi Marija Bistrica (1990.–1991.), Osnovnoj školi Ksavera Šandora Đalskog u Donjoj Zelini (1991.–1992.) te najdulje u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici (1992.–2003.). Položila je stručni ispit za zvanje učitelja povijesti (1992.) te je promaknuta u zvanje učitelja mentora (2003.). Tijekom trinaestogodišnjeg rada u osnovnom školstvu obavljala je sve poslove vezane uz organizaciju i izvođenje nastave te razvila značajan izvanškolski rad. Bila je voditeljica Županijskog stručnog vijeća za povijest za područje grada Zagreba i Zagrebačke županije (2002.–2003.), sudionica međunarodnih projekata istraživanja udžbenika povijesti, predavačica na seminarima za stručno usavršavanje nastavnika povijesti te autorica inovativnih nastavnih materijala, uključujući udžbenike.

Od 1. siječnja 2004. Snježana Koren zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvo kao predavač, a od 2008. kao viši predavač. U nastavno zvanje višeg predavača reizabrana je 2013. i 2018. godine. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 2012., a u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika 2013. godine. Godine 2015. izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Sveučilištu u Puli. Održala je tri uspješno ocijenjena nastupna predavanja, jedno u postupku izbora za nastavno zvanje predavača na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2003.), a dva u postupku izbora za znanstveno-nastavno zvanje docenta (Hrvatski studiji, 2014.) i izvanrednog profesora (Sveučilište u Puli, 2015.).

Na Odsjeku za povijest sudjeluje u izvođenju nastave na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Nositeljica je i izvođačica više obveznih i izbornih predmeta iz područja metodike nastave povijesti te hrvatske i svjetske povijesti 20. stoljeća, mentorica diplomantima i doktorandima te članica povjerenstava za obranu diplomskih i doktorskih radova. U studentskim anketama njezina je nastava redovito ocijenjena visokim ocjenama. Sudjelovala je u raznim aktivnostima Odsjeka za povijest i Filozofskog fakulteta koje zahtijevaju organizacijske vještine, vještine upravljanja i rukovođenja te sposobnost timskog rada (organizacija znanstvenih i stručnih skupova, sudjelovanje u povjerenstvima i upravljačkim tijelima Odsjeka i Fakulteta). Višegodišnja je predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od njezina obnavljanja 2012. godine. Kao zamjenica voditelja, vodila je nastavnički smjer diplomskog studija povijesti (2008.–2014.). Članica je Upravnog odbora Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Snježana Koren autorica je dviju knjiga te brojnih znanstvenih i stručnih radova koji se bave hrvatskom poviješću 20. stoljeća, politikom povijesti, kulturom sjećanja, udžbenicima i kurikulumima povijesti, teorijom i praksom metodike nastave povijesti, inicijalnim obrazovanjem nastavnika povijesti. Autorica je i suautorica nekoliko udžbenika, radnih bilježnica i metodičkih priručnika u kojima su primjenjivane metodičke inovacije u nastavi povijesti. Bila je urednica nekoliko knjiga koje se bave nastavom povijesti i teorijom historije te urednica časopisa Povijest u nastavi (2008.–2013.). Članica je uredništva časopisa Povijest u nastavi od početka njegova izlaženja 2003. godine, a od 2017. do 2020. bila je članica uredničkog odbora časopisa Politička misao. Od 1999. godine sudjelovala je u većem broju znanstvenih i stručnih skupova, kao i međunarodnih i tuzemnih znanstvenih i stručnih projekata koji se bave navedenim temama. Sudjelovala je i u razvoju materijala za učenje i poučavanje povijesti na međunarodnoj razini. Bila je članica ispitnih povjerenstava za polaganje stručnih ispita učitelja i nastavnika povijesti u ispitnim centrima Agencije za odgoj i obrazovanje u Rijeci i Zagrebu (2006.–2015.), članica povjerenstva za izradu Nastavnog plana i programa povijesti za osnovne škole (2004.–2005.) te voditeljica Stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti u okviru Cjelovite kurikularne reforme (2015.–2018.). Redovito sudjeluje u programima profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja nastavnika povijesti u Hrvatskoj i šire u regiji (Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija). Sudjelovala je u edukaciji radnih skupina za izradu novih kurikuluma povijesti u Bosni i Hercegovini (2015.–2019.) te u izradi standarda poučavanja za nastavnike iz društveno-humanističkog područja u Jordanu pod pokroviteljstvom Zaklade kraljice Ranie (2017.–2018.). Bila je jedan od osnivača Hrvatske udruge nastavnika povijesti. Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih udruženja koja se bave učenjem i poučavanjem povijesti i obrazovanjem općenito (Europska asocijacija edukatora povijesti EuroClio, Hrvatsko udruženje za obrazovna istraživanja, International research association for history and social sciences education) te članica Savjetničkog odbora udruge Inanna Association SA. Dobitnica je državne nagrade „Ivan Filipović“ za 2012. godinu u području znanstvenog i stručnog rada. Dugogodišnji Joint History Project, u kojemu je Snježana Koren sudjelovala kao članica Odbora za nastavu povijesti, istraživačica i edukatorica, dobitnik je nagrade Human Rights Award Zaklade Friedrich Ebert za 2013. godinu. Bila je dio tima kojemu je kanadski Global Centre for Pluralism 2019. dodijelio godišnju nagradu Global Pluralism Award za projekt Learning history that is 'not yet history'.

Znanstveni i stručni projekti:

1. Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma. Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, voditelj doc. dr. sc. Igor Duda. Suradnica.
2. Assessment, tutorial structures and initial teacher education of trainee students in the subjects "Political/Civic Education", "Social/Cultural Studies" and History in Europe – A comparative study (2010.- 2012.). Sveučilište u Beču, voditelj prof. dr. Alois Ecker. Suradnica.
3. Hrvatska historiografija i nastava povijesti (19-21. stoljeće) (2008. – 2011.). Filozofski fakultet u Zagrebu, voditelj prof. dr. sc. Damir Agičić. Suradnica.
4. Evaluacija edukativnih programa i razvoj modela nacionalnog kurikulutma za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj (2005.-2007.). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, voditeljica dr. sc. Branislva Baranović. Suradnica.
5. Enhancing Regional History Education and Civic Society: Common approaches for Bosnia-Herzegovina, Croatia and Serbia and Montenegro (2004.-2008.). EUROCLIO. Savjetnica.
6. Joint History Project: Teaching sensitive and controversial issuses in the history of South-East Europe (od 1999.). Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe. Suradnica i članica Odbora za nastavu povijesti.
7. South-East Europe Textbook Network (2001. - 2002.), Georg Eckert Institut für internationale Schulbuchforschung i Filozofski fakultet u Zagrebu. Koordinatorica.

Bibliografija (odabir):

Knjige
1. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945-1960): Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija. Zagreb: Srednja Europa, 2012. 582 str.
2. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja. Zagreb: Profil, 2014. 192. str.


Poglavlja u knjizi
3. „Learning Resources“. U: Teaching for learning: a reference guide for results-oriented teachers, editor Lorin W. Anderson, 128-153. Thessaloniki: Center for Democracy and Reconciliation, 2013. Isti je tekst objavljen u hrvatskom prijevodu knjige (Poučavanje za učenje. Priručnik za nastavnike usmjerene na postignuća, ur. Lorin W. Anderson, Snježana Koren, str. 131-157. Solun: Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi, 2013.)
4. „Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ (s Lorandom Miletić). Poglavlje u knjizi Stéphane Bruchfeld, Paul A. Levine, Pričajte to svojoj djeci. O Holokaustu u Europi 1933. – 1945., str. 89-112. Zagreb: Srednja Europa, 2018.
5. „Slike svijeta u školskim klupama Nezavisne Države Hrvatske“. U: Antijudaizam, antisemitizam i Holokaust u Hrvatskoj, uredio Neven Budak, 129-141. Zagreb: Židovska općina Zagreb i Šoa akademija, 2020.


Znanstveni i stručni radovi
6. „Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja iz povijesti jugoistočne Europe“. Otium: časopis za povijest svakodnevice, 7/8 (1999./2000.): 115-118.
7. „Boring History, Bored Pupils: The Role of History Teacher“. U Teaching the History of Southeastern Europe, ur. Christina Kouluri, Thessaloniki: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, 2001., 75-79.
8. „Minorities in Croatian history and geography textbooks“. U Internationale Schulbuchforschung: Zeitschrift des Georg-Eckert Instituts für internationale Schulbuchforschung, 2 (2001.): 183-199.
9. „Hungarians and Hungarian History in Croatian History Textbooks“. U Clio in the Balkans: The Politics of Histry Education, ur. Christina Kouluri, 168-192. Thessaloniki: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, 2002. Hrvatski prijevod: „Mađari i mađarska povijest u hrvatskim udžbenicima povijesti“. U Klio na Balkanu: usmjerenja i pristupi u nastavi povijesti, ur. Magdalena Najbar-Agičić, 59-78. Zagreb: Srednja Europa, 2005.
10. „Yugoslavia: a Look in the Broken Mirror. Who is the 'Other'?“. U Clio in the Balkans: The Politics of Histry Education, ur. Christina Kouluri,193-202. Thessaloniki: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe, 2002. Hrvatski prijevod: „Jugoslavija: pogled u slomljeno ogledalo. Tko je “drugi”?“. U Klio na Balkanu: usmjerenja i pristupi u nastavi povijesti, ur. Magdalena Najbar-Agičić, 79-88. Zagreb: Srednja Europa, 2005.
11. „Slika naroda s prostora prijašnje Jugoslavije u hrvatskim udžbenicima povijesti“ (u suradnji s Magdalenom Najbar-Agičić). Dijalog povjesničara-istoričara 6, prir. Hans-Gerog Fleck i Igor Graovac, 131-152. Zagreb: Zaklada Friedrich Naumann, 2002.
12. „Manjine u hrvatskim udžbenicima povijesti i zemljopisa“. Povijest u nastavi 1 (2003.): 15-36.
13. „Promjene u nastavnom planu i programu za osnovne škole u Republici Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljeća“. Povijest u nastavi 2 (2003.): 155-163.
14. „Izvješće sa seminara 'Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječanstva' i 'Učenje povijesti 20. stoljeća'“, u Povijest u nastavi, 3 (2004.), str. 9-36
15. „Svrha i ciljevi suvremene nastave povijesti“. Povijest u nastavi 3 (2004).:142-157.
16. „Using ILT to assist students learning in 16-19 history“(workshop report from the EUROCLIO Annual Conference Changes in History Teaching and Learning in the Decade of Educational Reform, Bologna/Castel san Pietro, 25-30 March 2003.). Euroclio Bulletin Nr 19, Hague, 2004.
17. „Regionalni aspekti interkulturalizma u nastavi povijesti: pristupi, koncepti i praktična iskustva“. Povijest u nastavi 4 (2004.): 337-346.
18. Predgovor knjizi E. H. Carra Što je povijest?. Zagreb: Srednja Europa, 2004, iii-vi.
19. „Školska povijest kao politička bojišnica: oblikovanje engleskog Nacionalnog kurikuluma za povijest“. Povijest u nastavi 6 (2005.): 117-142.
20. „Regional History in Textbooks: the Croatian Case“ u European Studies, vol. 5 (2006.): 29-42. Tokyo: Center for German and European Studies, The University of Tokyo. Također u: In Search of a common Regional History: the Balkans and the East Asia in History Textbooks. Reports from the International Symposium held at Komaba Campus, the University of Tokyo (12th November, 2005.), 19-34. The University of Tokyo: 2005.
21. „Slike nacionalne povijesti u hrvatskim udžbenicima uoči i nakon raspada Jugoslavije“. Historijski zbornik LX (2007.): 247-294.
22. „Priča o “Dodatku” ili kako poučavati najnoviju hrvatsku povijest“. U Jedna povijest, više historija: Dodatak udžbenicima s kronikom objavljivanja, ur. Maja Dubljević, 92-103. Zagreb: Documenta, 2007.
23. „Dvije godine poslije“, u Jedna povijest, više historija: Dodatak udžbenicima s kronikom objavljivanja, ur. Maja Dubljević, 106-109. Zagreb: Documenta, 2007.
24. „Europska iskustva i nastava povijesti u obveznom obrazovanju“ (u suradnji s Magdalenom Najbar-Agičić). Povijest u nastavi 10 (2007.): 117-174.
25. „Samostalni istraživački radovi u osnovnoj i srednjim školama“. Povijest u nastavi 10 (2007.): 187-206.
26. „Europska iskustva i kurikulum povijesti u obveznom obrazovanju/European experience and the history curriculum in compulsory education“. Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, Vol. 8, No. 15 (prosinac 2007.): 321-343; 344-372.
27. „Rad s pisanim izvorima“. U Priručnik za nastavnike istorije/historije/povijesti u BiH, ur. Luisa Black, 27-29. Vijeće Europe: 2008.
28. „Nastava povijesti između historije i pamćenja. Hrvatski udžbenici povijesti o 1945. godini“. U Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti, ur. Sulejman Bosto i Tihomir Cipek, 239-264. Zagreb: Disput, 2009.
29. „What Kind of History Education Do We Have after Eighteen Years of Democracy in Croatia? Transition, Intervention, and History Education Politics (1990 – 2000)“ (u suradnji s Branislavom Baranović). U: „Transition“ and the Politics of History Education in Southeast Europe, ur. Augusta Dimou, 91-140. Göttingen: V & R unipress, 2009.
30. „'Héros' et 'antihéros' dans les manuels scolaires croates: images de l'histoire nationale avant et apres 1990“. U Mémoire et histoire en Europe centrale et orientale, ur. Daniel Baric, Jacques le Rider i Drago Roksandić, 79-93. Rennes: Presses universitaires de Rennes, 2010.
31. „Školsko obilježavanje značajnih datuma i obljetnica u šk. god. 1945/46. kao dio nove jugoslavenske politike povijesti“, u Prosvjeta, god. 17 (42), br. 96 (706), februar 2010., str. 32-33.
32. „'Korisna prošlost'? Ratovi devedesetih u deklaracijama Hrvatskog sabora“. U Kultura sjećanja: 1991. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti, ur. Tihomir Cipek, 123-156. Zagreb: Disput, 2011.
33. „Politika povijesti i udžbenici: kako se pisala nacionalna povijest 1945 – 1955“. U Desničini susreti 2009: zbornik radova, ur. Drago Roksandić, Magdalena Najbar Agičić i Ivana Ciović Javorina, 139-150. Zagreb: FF Press i Filozofski fakultet u Zagrebu, 2011.
34. „'Prošlost na koju su sjećanja svake godine sve življa': Povijest NOB-a i KPJ u školskim programima i udžbenicima 1945.-1960.“. U Vpogledi 4: Iz hrvatske povijesti 20. stoljeća – Iz hrvaške zgodovine 20. stoletja, ur. Iskra Iveljić, Stjepan Matković i Žarko Lazarević, 37-55. Ljubljana: Institut za novejšo zgodovino, 2012.
35. „Udžbenik iz 1971. i udžbenici o 1971.: udžbenički narativi i politike povijesti 1971.–2011.“. U Hrvatsko proljeće: 40 godina poslije, ur. Tvrtko Jakovina, 309-332. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011.
36. „Rad Povijesnog društva Hrvatske na izobrazbi nastavnika kao odraz nove jugoslavenske politike povijesti (1947. – 1960.)“. U Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 25. i 26. studenog 2011, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, 147-172. Zagreb: FF press/Društvo za hrvatsku povjesnicu/Doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti/Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2012.
37. „Što je danas metodika nastave povijesti“. U: Znanstvena monografija Metodike u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu, ur. D. Milanović, A. Bežen, V. Domović, 126-147. Zagreb: Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, 2013.
38. „History Teaching in Croatia (1990-2012)“. In: School History and Textbooks: A Comparative Analysis of History Textbooks in Japan and Slovenia, edited by Nobuhiro Shiba, Aleš Gabrić, Kenta Suzuki and Žarko Lazarević, 239-255. Zbirka Vpogledi 7. Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2013.
39. „Poučavanje o interpretacijama“. Povijest u nastavi 20/2012., str. 185-215.
40. „Drugi svjetski rat u člancima i govorima Josipa Broza Tita“.U: Intelektualci i rat 1939. – 1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2012, uredili Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina, 197-228. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, 2013.
41. „Learning Resources“, u Teaching for learning: a reference guide for results-oriented teachers, editor Lorin W. Anderson, 128-153. Thessaloniki: Center for Democracy and Reconciliation, 2013.
42. „Clash on the (literary) left in Yugoslavia (1928 – 1952)”. U: Shared Histories for a Europe Without Dividing Lines, 556–561. Strasbourg: Council of Europe, 2014.
43. „Perceptions of Arabs in Croatian History Textbooks“. U: The Arab World in History Textbooks and curricula, edited by Danijela Trškan, 27–34. Ljubljana: Slovenian National Commission for UNESCO, 2014.
44. „Twentieth-century wars in history teaching and public memory of present-day Croatia“. U: Studi sulla formazione, 2-2015: 11-33. University of Firenza.
45. „Izlaganje na promociji knjige Stvaranje socijalističkog čovjeka. Hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskog socijalizma, ur. Igor Duda (Zagreb-Pula: Srednja Europa, 2017.) u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, 2. studenog 2017.“, Historijski zbornik 2/2017: 551-554.
46. „Die Hypotheken des Faschismus und des Kommunismus“, u Blickpunkt Kroatien. Vergangenheitsbewältigung ohne Konsensus: aktuelle Kontroversen über die kroatische Geschichte des 20. Jahrhunderts. Friedrich Ebert Stiftung – Regionalni ured Zagreb. Ausgabe nr. 33, Juli 2018.
47. „Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“, u Stéphane Bruchfeld, Paul A. Levine, Pričajte to svojoj djeci… O Holokaustu u Europi 1933. – 1945. Zagreb, Srednja Europa, 2018. str. 87-112.
48. „Croatia“. In: The Palgrave Handbook of Conflict and History Education in the Post-Cold War Era, edited by Luigi Cajani, Simone Lässig, Maria Repoussi, 189–203. Palgrave MacMillan, 2019.
49. „'Dialogue Document' Without a Dialogue: Current Debats on World War II in Croatia. Poznańskie Studia Slawistyczne nr 16/2019: 143–157.
50. „History, identity and curriculum: public debates and controversies over the proposal of the new history curriculum in Croatia“. In: Nationhood and Politicization of History in School Textbooks. Identity, the Curriculum and Educational Media, edited by Gorana Ognjanović and Jasna Jozelić, 87–112. Palgrave MacMillan, 2020 (u tisku), 87-112.
51. „On Christopher W. Berg & Theodore M. Christou (eds.) The Palgrave Handbook of History and Social Studies Education. International Journal of Research on History Didactics, History Education and History Culture: Yearbook of the International Society for History Didactics, 41/2020: 245-257.
52. „Slike svijeta u školskim klupama Nezavisne Države Hrvatske“. U: Antijudaizam, antisemitizam i Holokaust u Hrvatskoj, uredio Neven Budak, 129-141. Zagreb: Židovska općina Zagreb i Šoa akademija, 2020.

Doktorska disertacija
53. Politika povijesti i sjećanja: primjer nastave povijesti u općeobrazovnim školama u Hrvatskoj (1945 – 1960), Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2011.

Udžbenici, metodički priručnici i drugi nastavni materijali
54. Povijest 8: udžbenik za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2001., 181. str.
55. Slijepe karte i zadaci za učenje i ponavljanje gradiva uz Povijesne zemljovide 8, Zagreb: Profil, 2000., 31. str.
56. Povijest 7: udžbenik za sedmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2001. (u suradnji s Damirom Agičićem i Magdalenom Najbar-Agičić), 210 str.
57. Povijest 8: udžbenik za osmi razred osnovne škole (dopunjeno i prerađeno izdanje), Zagreb: Profil, 2003., 256 str.
58. Istorija 8: udžbenik za 8. razred osnovne škole, Zagreb: Prosvjeta, 2005., 256 str.
59. Istorija 8: radna sveska, Zagreb: Prosvjeta, 2005., 132 str.
60. Povijest 8: udžbenik za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2007., 244 str.
61. Povijest 8: radna bilježnica i povijesne karte za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2007. (u suradnji s Magdalenom Najbar-Agičić, Ivicom Rendulićem i Damirom Agičićem), 85 str.
62. Povijest 7: udžbenik za 7. razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2007. (u suradnji s Damirom Agičićem i Magdalenom Najbar-Agičić), 198 str.
63. Istorija 8: udžbenik za 8. razred osnovne škole (Zagreb: Profil International, 2007.), 246. str.
64. Ordinary People in an Extraordinary Country: Everyday Life in Bosna anda Herzegovina, Croatia and Serbia, 1945–1990. Yugoslavia Between East and West. Den Haag: EUROCLIO – European Standing Conference of History Teacher's Association, 2007. / Obični ljudi u neobičnoj zemlji. Jugoslavija između Istoka i Zapada. Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945.–1990., ur. Mire Mladenovski. Beograd: Udruženje za društvenu istoriju, 2007.
65. Dodatak udžbenicima za najnoviju povijest, u Jedna povijest, više historija: Dodatak udžbenicima s kronikom objavljivanja, Zagreb: Documenta, 2007., 40 str.
66. Povijest 8: udžbenik povijesti za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2014., 318 str.
67. Povijest 8: radna bilježnica iz povijesti za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2014., 179 str.
68. Teaching Contemporary Southeast European History. Sourcebooks for History Teachers. Vol. I: The Cold War (1994-1990); Vol. II: War, Divisions, Integration (1990-2008), editor Christina Koulouri. Thessaloniki: CDRSEE, 2016. (pedagogical consultant)
69. Koncept kontinuiteta i promjena, E-kolegij Povijest u Školi za život, 2018., 12 str.

Metodički priručnici
70. Priručnik za nastavnike povijesti u osmom razredu osnovnih škola, Zagreb: Profil, 2002. (u suradnji sa Sandrom Vidas), 336 str.
71. Povijest 8: metodički priručnik za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil, 2007. (u suradnji sa Sandrom Vidas), 291 str.

Autorski članci u tiskanim medijima i na specijaliziranim historiografskim portalima
72. „Udžbenici povijesti nisu nacionalna autobiografija“, Jutarnji list, 21. srpnja 2007.
73. „Promocija knjige 'Jednom davno… živjeli smo zajedno. Zajednički rad s multiperspektivnim pristupom'”, Hrvatski povijesni portal, 21. rujna 2014.
74. Patriotsko viđenje povijesti“, Jutarnji list, 1. svibnja 2015.
75. „Udžbenici povijesti, mjesta na kojima se rađaju nove mržnje“, Jutarnji list, 9. svibnja 2015.
76. “Prikaz NDH u hrvatskim udžbenicima povijesti u proteklih četvrt stoljeća”, u “75 godina NDH: Rođenje, život i slom zločinačke države”, Jutarnji list, 10. travnja 2016.
77. „Reagiranje na osvrt dr. sc. Marija Jareba na Prijedlog kurikuluma povijesti“, Historiografija.hr – portal hrvatske historiografije (ISBN 1848-1728), 14. studenog 2016.
78. „Die Hypotheken des Faschismus und des Kommunismus“, u Blickpunkt Kroatien. Vergangenheitsbewältigung ohne Konsensus: aktuelle Kontroversen über die kroatische Geschichte des 20. Jahrhunderts. Friedrich Ebert Stiftung – Regionalni ured Zagreb. Ausgabe nr. 33, Juli 2018.
79. „Komentar dr.sc. Snježane Koren na treću raspravu o prijedlogu kurikuluma Povijesti“, Hrvatski povijesni portal, 16. prosinca 2018. U članku se analiziraju prilozi javnoj raspravi o novom prijedlogu kurikuluma povijesti.

Ostale publikacije
80. Seminars: Day of Remembrance of the Holocaust and for the Prevention of Crimes against Humanity and Teaching the History of the 20th Century, report, Council of Europe, Strasbourg, 2004.
Prijevodi, uređivanja i redakture knjiga
81. Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Preveli Silvije Devald i Draženka Kešić. Uredile Snježana Koren i Magdalena Najbar-Agičić. Zagreb: Srednja Europa, 2002.
82. Edward Hallet Carr, Što je povijest?. Preveo Danijel Vojak. Stručna redaktura Snježana Koren. Zagreb: Srednja Europa, 2004.
83. Robert Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Uredila Snježana Koren. Zagreb: Srednja Europa, 2005.
84. Danijele Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti (hrvatski prijevod). Zagreb: Srednja Europa, 2005.
85. Keith Jenkins, Promišljanje historije. Prevela Snježana Koren. Stručna redaktura Zrinka Blažević. Urednik Damir Agičić. Zagreb: Srednja Europa, 2008.

Rad na nastavnim programima i smjernicama za učenje i poučavanje povijesti
86. Nastavni plan i program povijesti za osnovnu školu. Inačica 1 (2005.). U suautorstvu s ostalim članicama i članovima radne skupine.
87. Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta Povijest. Prijedlog. Inačica 1 (veljača 2016., 99 str.). Inačica 2 (svibanj 2016, 130 str.). Inačica 2.1 (listopad 2017., 130 str.). U suautorstvu s ostalim članicama i članovima Stručne radne skupine za povijest.
88. Making sense of the past that refuses to pass. Recommendations for responsible teaching of the wars in Yugoslavia and its successor states. Euroclio, 2018., 21 str. (zajedno s članicama i članovima radne skupine za izradu preporuka).