Naziv
Teatrologija i dramatologija: Dramski fragmenti ljubavnoga diskursa
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
118100
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija tiče se teorije drame i povijesti ideja o ljubavi, u perspektivi koja inzistira na značajnom udjelu književnosti u njihovu formiranju, širenju i utjecaju. Stoga će se predavanja nizati kao usporedna čitanja po jednog dramskog teksta i jednog eseja o ljubavnoj problematici, koji bilo ishodi iz danog kulturno-povijesnog razdoblja, bilo osvjetljava to razdoblje, bilo komentira dani ljubavni dramski žanr ili specifičan ljubavni problem kojim se odabrana drama bavi, kao što su zabranjena ljubav, bračna ili izvanbračna, stara ili homoseksualna, ili pak raskinuta ljubavna veza. Cilj kolegija jest razmotriti specifičnost što je u spomenuti odnos književnosti i ljubavne tematike unosi praksa dramskoga diskursa, osobito znade li se da većina rasprava karakterističnim ljubavnim književnim rodovima drži prije svega pripovjednu prozu i poeziju. Nasuprot tome, ovaj će kolegij u dramskome diskursu pokušati osvijetliti specifičnu, dijalošku filozofiju ljubavnoga odnosa, prateći dramatičarske doprinose njezinim pregibima od ranoga novovjekovlja do suvremenosti.
Sadržaj
  1. Uvod: L. Irigaray, V. Herman, D. Škiljan
  2. Stoički eros: Seneca, Medeja, Nussbaum
  3. Aktivacija književnog nasljeđa: F. de Rojas, Celestina; D. de Rougemont
  4. Utemeljenje dramskog mita: W. Shakespeare, Romeo i Julija, J. Kristeva
  5. Tjeskoba paradoksa: J. Racine, Berenika; N. Luhmann
  6. Jezične situacije: P. Marivaux, Indiskretne zakletve; R. Barthes
  7. Komični nesporazumi: C. Goldoni, Zaljubljenici; A. Zupančič
  8. Romansa i politika: G. Büchner, Leonce i Lena; Stendhal
  9. Emocija i emancipacija: A. Strindberg, Gospođica Julija, Drugovi, O. Weininger
  10. Nevjera i provjera: M. Begović, Bez trećega, S. Freud
  11. Pohvala dugovječnosti: S. Beckett, Ah, sretni dani! A. Badiou
  12. Mikrokozam avanture: Harold Pinter, Ljubavnik, T. Stoppard, Prava stvar, G. Simmel
  13. Ljubav bez imena: D. Hare, Juda's Kiss, E. Atkins: Virginia i Vita; L. Bersani i A. Phillips
  14. Dijalog ili monolog? P. Rambert, Zatvaranje ljubavi, P. Bruckner
  15. Test i evaluacija

Ishodi učenja
  1. koristiti različite dramatološke tradicije, pojmove i metode u analizi strukture dramskih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena, te ih argumentirano integrirati u samostalnom istraživanju
  2. opisati razdoblja povijesti svjetske dramske književnosti, komentirati i usporediti njihove glavne značajke te analizirati i kritički prosuđivati postojeće književnopovijesne periodizacije
  3. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, rodu i vrsti - posebice dramskoj - te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija
  4. kategorizirati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih dramskih književnosti i kultura, te objasniti njihovu ulogu u povijesti hrvatske dramske književnosti
  5. na temelju stručne analizie kategorizirati i vrednovati dramsko umjetničko djelo u kontekstu povijesnoga razvoja zapadnjačkoga kazališta i aktualne hrvatske i inozemne produkcije
Metode podučavanja
analiza teorijskih i primarnih tekstova, diskusije, usmena izlaganja
Metode ocjenjivanja
ocjene se formiraju proporcionalno: 10 % dolazak na sat, 10 % priprema teksta i sudjelovanje u diskusiji, 20% izlaganje izabrane teorijske literature, 30 % pismeni test, 30 % seminarski rad

Obavezna literatura
  1. Irigaray, Luce (2002) The way of love, translated by H. Bostic and S. Pluhacek, London and New York: Continuum.
  2. Herman, Vimala (1995) Dramatic discourse, Dialogue as interaction in plays, London and New York: Routledge.
  3. Škiljan, Dubravko (2007) Vježbe iz semantike ljubavi, Zagreb: Antibarbarus.
Dopunska literatura
  1. Badiou, Alain. 2011. Pohvala ljubavi, prevela M. Kramer, Zagreb: Meandar.
  2. Barthes, Roland. 2007. Fragmenti ljubavnoga diskursa, prevela B. Brlečić, Zagreb: Pelago.
  3. Bersani, Leo i Adam Phillips. 2008. Intimacies, Chicago and London: Chicago University Press.
  4. Bruckner, Pascal. 2010. Paradoks ljubavi, Zagreb: Algoritam.
  5. De Rougemont, Denis. 1974. Ljubav i zapad, Zagreb: Nakladni zavod MH.
  6. Freud, Sigmund. 2001. „A special type of choice of object made by men (contributions to the psychology of love I), «On the universal tendency to debasement in the sphere of love (contributions to the psychology of love II), «The taboo of virginity (contributions to the psychology of love III), u: The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, vol. 11. 1910. Translated by J. Strachey, London: Hogarth Press, 163-208.
  7. Kristeva, Julia. 1999. „Romeo i Julija: par ljubavi-mržnje“, Frakcija 12/13, 136-139.
  8. Luhmann, Niklas. 1996. Ljubav kao pasija, o kodiranju intimnosti, prevela D. Domić, Zagreb: Naklada MD.
  9. Nussbaum, Martha. 2019. Terapija žudnje. Teorija i praksa u helenističkoj etici. Prevela N. Čačinović. Zagreb: Mizantrop.
  10. Simmel, Georg. 2001. Kontrapunkti kulture, Zagreb: Jesenski i Turk.
  11. Stendhal. 1962. O ljubavi, prevela V. Bakotić-Mijušković, Beograd: Izdavačko preduzeće «Rad».
  12. Weininger, Otto. 1986. Spol i karakter, prevela I. Šosberger, Beograd: Književne novine.
  13. Zupančič, Alenka. 2004. „Investigations of the Lacanian Field, Some Remarks on Comedy and Love“, u Polygraph, spec. broj Immanence, Transcendence, and Utopia, 15/16, 131-146.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar