Naziv
Uvod u noviju hrvatsku književnost I - 19. stoljeće
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
52521
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje

Cilj
Kolegij daje pregled hrvatske književnosti 19. stoljeća u kojemu su Hrvati postali europskom književnom nacijom. Riječ je o procesu koji je trajao od kraja 18. do početka 20. stoljeća. U njegovu se tumačenju polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukturirane institucije, odnosno od ideje hrvatske književnosti kao relativno čvrste strukture. Glavnu ulogu u njoj imaju žanrovi kao forme koje reprezentiraju različita područja ljudskog iskustva i književne prakse. Zato kolegij prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti, a cilj mu je pružiti osnovna znanja ne samo o žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama, europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas
  2. Pojam i struktura novije hrvatske književnosti: hrvatski narodni preporod – ilirski pokret – ilirizam – romantizam – moderna/modernizam/avangarda
  3. Odnos starije i novije hrvatske književnosti, periodizacijske sheme, kriteriji i žanrovska slika
  4. Lirika: pojam i status lirike u književnim sustavima od ilirizma do avangarde, vrste i poetike
  5. Lirika: glavni autori, djela i obilježja
  6. Proza: povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde
  7. Proza: vrste i poetike
  8. Proza: glavni autori, djela i obilježja
  9. Drama: Povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike
  10. Drama: glavni autori, djela i obilježja
  11. Kritika, polemika i historiografija: povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja
  12. Mediji i institucije: pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari, almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture
  13. Europski pisci i prevoditelji: europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde, najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji
  14. Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji: tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja
  15. Zaključak, pregled i analiza glavne predmetne literature; ispitni predrok

Ishodi učenja
  1. Razumijevanje hrvatske književnosti kao historiografske konstrukcija koja polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukure
  2. Razumijevanje 19. st. kao procesa u kojemu Hrvati postaju književnom nacijom
  3. Razumijevanje procesa proizvodnje žanrovske slike nacionalne kao moderne europske književnosti
  4. Razumijevanje historiografske naracije
Metode podučavanja
Predavanje, raspravljanje, pitanja, odgovori i ponavljanja, analiza i multimedijalna prezentacija
Metode ocjenjivanja
Pisanje testova i eseja, prema potrebi usmeni ispitni razgovor

Obavezna literatura
  1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.
  2. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2019.
Dopunska literatura
  1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirina. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2009.
  2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
  3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
  4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S. Lovrenčić
  5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
  6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar