ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Uvod u teoriju testova

 

Naziv
Uvod u teoriju testova
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
6
Šifra
51231
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Vježbe u praktikumu
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Očekuje se da će studenti nakon ovog kolegija moći opisati i protumačiti, te kritički vrednovati osnovne koncepte unutar opće teorije mjerenja i klasične teorije testova, procijeniti prikladnim metodama pouzdanost mjerenja, interpretirati rezultate te objasniti utjecaj niske pouzdanosti na mogućnosti uporabe rezultata.
Sadržaj
  1. Psihometrija i mjerenje
  2. Psihometrija i mjerenje - uvod u teoriju mjerenja
  3. Mjerne ljestvice
  4. Teorija testova - osnovni pojmovi i definicije
  5. Vrste testova i testovnih zadataka
  6. Modeli skaliranja atributa ljudi
  7. Povijest razvoja testova
  8. Slučajno pogađanje u testovima učinka
  9. Načela primjene testova
  10. Pregled metrijskih karakteristika testova
  11. Uvod u teoriju pouzdanosti - model paralelnih mjerenja
  12. Uvod u teoriju pouzdanosti - indikatori pouzdanosti
  13. Determinante pouzdanosti
  14. Empirijske metode za procjenu pouzdanosti
  15. Posljedice niske pouzdanosti mjerenja

Ishodi učenja
  1. Opisati i kritički vrednovati proces mjerenja u psihologiji
  2. Navesti osnovne razine mjerenja, ograničenja u interpretaciji rezultata i dopuštenim operacijama na podacima izraženim na zadanoj ljestvici mjerenja.
  3. Opisati osnovne pojmove unutar teorije testova, te navesti probleme koje teorija proučava
  4. Protumačiti logiku izrade kompozitnih mjernih instrumenata te osnovne modele skaliranja
  5. Objasniti uvjete i društveni kontekst pojave i razvoja psihologijskih testova.
  6. Protumačiti i interpretirati osnovne pojmove iz područja pouzdanosti mjerenja, osnovna načela klasične teorije pouzdanosti i modela paralelnih testova
  7. Objasniti, primijeniti i usporediti metode za empirijsku procjenu pouzdanosti te interpretirati rezultate
  8. Objasniti problem slučajnog pogađanja u testovima, te analizirati mogućnosti i prikladnost metoda za korekciju
  9. Opisati osnovne pojmove vezane uz modele linearnih kombinacija te analizirati odnos ukupnih rezultata u linearnoj kombinaciji u odnosu na dijelove.
  10. Objasniti razloge i logiku linearnih transformacija rezultata mjerenja te prikladno interpretirati rezultate transformacija
Metode podučavanja
vježbe i predavanja
Metode ocjenjivanja
Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija (svaki s približno 50 zadataka). Prolaznim rezultatom na kolokviju smatra se 50% točno riješenih zadataka. Po završetku nastave piše se pismeni ispit (približno 50 do 60 zadataka). Prolaznim rezultatom na pismenom ispitu smatra se 75% točno riješenih zadataka.
Ukupna ocjena formira se na osnovi uspjeha u oba kolokvija te na pismenom ispitu. (61-70% od svih mogućih točnih odgovora = dovoljan; 71 do 80% = dobar; 81 – 90% = vrlo dobar; 91 do 100% = odličan). Usmeni ispit obavezan je za studente koji nisu uspješno položili kolokvij(e), te one koji žele povećati ocjenu.

Obavezna literatura
  1. Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap
  2. Krković, A. (1978). Elementi psihometrije. Zagreb: SN Liber (odabrana poglavlja). (poglavlja: od 1. do 6., poglavlje 7.1, 7.2, poglavlja od 10. do 13.)
  3. Krković, A., Momirović, K., Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje. (Poglavlje 1)
Dopunska literatura
  1. Crocker, L., Algina, J. (1986) Introduction to classical and modern test theory. Orlando: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar