Naziv
Vrednovanje arhivskog gradiva
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS bodovi
6
Šifra
52653
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva.
  2. Analiza konteksta nastanka i strukture gradiva.
  3. Svrha i uporabe arhiva u prošlosti: pravni, politički, znanstveni, kulturni, gospodarski i drugi motivi.
  4. Izvori za procjenu vrijednosti gradiva: interesi stvaratelja, korisnika i zajednice.
  5. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća.
  6. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost.
  7. Funkcionalno vrednovanje. Dokumentacijska strategija.
  8. Suvremene tendencije u arhivskoj teoriji i praksi i njihov utjecaj na načela i metodologije vrednovanja.
  9. Analiza odabranih projekata i metodologija vrednovanja.
  10. Pravno i normativno uređenje vrednovanja.
  11. Organizacija i upravljanje procesom vrednovanja. Postupak izlučivanja.
  12. Popisi i klasifikacijski planovi s rokovima čuvanja.
  13. Popisi i klasifikacijski planovi s rokovima čuvanja (nastavak).
  14. Dokumentacija o vrednovanju i izlučivanju.
  15. Akvizicijska politika arhiva.

Ishodi učenja
  1. Upoznati načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva
  2. Usvojiti osnovne metode analize vrijednosti arhivskog gradiva
  3. Razumijevati, tumačiti i koristiti arhivsko gradivo kao informacijski izvor
  4. Usvojiti postupke izlučivanja arhivskoga gradiva
  5. Poznavati metode akvizicijske politike arhiva
Metode podučavanja
predavanja, seminar
Metode ocjenjivanja
ispit 60% seminar 30% zalaganje na nastavi 10%

Obavezna literatura
  1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
  2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
  3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
  4. Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (Narodne novine 90/2002)
  5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.
Dopunska literatura
  1. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.
  2. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.
  3. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.
  4. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 42 (1999), str. 7 21.
  5. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.

Izborni predmet na studijima
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar