Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Judaistika

Naziv
Judaistika
Puni naziv
Judaistika
Vrsta studija
Sveučilišni preddiplomski dvopredmetni
Stručni naziv
sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) judaistike
sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) judaistika
Organizacijska jedinica
Završetak studija
Završni rad
Trajanje
6 semestara
ECTS bodovi
90
Opis

Dopusnica
Odluka o osnivanju i privremenom izvođenju sveučilišnog preddiplomskog studija Judaistike donesena je 14.06.2011. na 14. sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu
Uvjeti prijave
Uvjeti upisa na studij određeni su sustavom državne mature i uvjetima koje propisuju Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu.
Sustav ocjenjivanja
Za svaki predmet koji se ocjenjuje student koji je zadovoljio i stekao propisani broj ECTS bodova dobiva jednu od četiri prolazne ocjene: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) ili dovoljan (2). Za kolegije koji se ne ocjenjuju samo se utvrđuje da su sve obveze odrađene, što se u prijepisu ocjena označava oznakom (+). Konačna ocjena za neki predmet određuje se na temelju završnoga ispita, odnosno ako je za pojedini predmet u programu ocjenjivanje određeno kao kontinuirano ocjenjivanje, svaka zahtijevana djelatnost donosi određeni broj bodova te se konačna ocjena određuje prema unaprijed utvrđenomu postotku ukupnih bodova.
Daljnje obrazovanje
Nakon preddiplomskog studija judaistike moguće je upisati diplomski studij judaistike, ili bilo koji drugi diplomski studij društveno-humanističkog smjera, ako student za to ima ispunjene uvjete.
Profesionalni status
Različiti oblici rada u privredi, novinstvu, na radiju i TV-u; različiti oblici rada u turističko-agencijskim organizacijama; različiti oblici rada u lokalnoj i državnoj upravi, diplomatskoj službi; različiti oblici rada u knjižnicama, arhivima, muzejima i drugim kulturnim i znanstvenim institucijama gdje se traži judaistika; izvođenje nastave judaistike u školama (osnovnim i gimnazijama, ukoliko tijekom studija stekne potrebne pedagoške kompetencije). Studiranje judaistike na Filozofskom fakultetu studentima omogućava stjecanje znanja o Židovima i židovstvu s različitih aspekata i iz nekoliko akademskih disciplina; u središtu je svakako jezik, literatura, ali i kultura u najširem smislu riječi te povijest, filozofija kao i komparativna religiologija i sociologija. Cilj je ovakvog naglašeno interdisciplinarnog načina studiranja studentima omogućiti razumijevanje kulturnih, povijesnih, religijskih, filozofskih, socioloških i političkih iskustava Židova u Izraelu i dijaspori tijekom višetisućljetne povijesti. Uz ovako osmišljen program studenti judaistike dobivaju pogled „iznutra“ koji im omogućuje zbiljski multikulturalni susret i uspostavlja dijalog s poznatim i nepoznatim elementima vlastite kulture. Upravo će naglaskom na interdisciplinarnost studij omogućiti studentima da primijene mnogostruke metodološke pristupe iz različitih akademskih područja s ciljem što adekvatnijeg znanja o judaizmu i judaističkim metodologijama. Takvim znanjem opremljen student na tržištu rada ima brojne komparativne prednosti. Stečene kompetencije može primijeniti u radu kao prevoditelj, publicist, suradnik u savjetodavnim tijelima, u diplomatskoj službi, a uzmemo li u obzir sve veći porast broja izraelskih turista ali i hrvatskih turista koji posjećuju Izrael završeni studenti primjenu stečenih judaističkih znanja (hebrejski jezik, povijest, religija, kultura) mogu pronaći u turizmu. Uz to, sve veća poslovna suradnja između Izraela i Hrvatske svakako upućuje na potrebu za kadrom koji j
Zahtjevi i rezultati
Studij judaistike zamišljen je tako da omogući multidisciplinarnost: moguća je izbornost nastavnih predmeta i područja i tema kako u okviru Filozofskog fakulteta, tako i u okviru Sveučilišta u cjelini. S obzirom da je organiziran i po uzoru na dva istaknuta studija judaistike u Svijetu (jedan u okviru EU-a, a drugi na području SAD-a i Kanade), omogućena je i visoka pokretljivost studenata na međunarodnoj razini. Usvajanje kompetencija s područja književno-kulturne i jezikoslovne hebraistike, uz razvijanje praktične jezične i jezičnouporabne kompetencije studenata, pri čemu značajnu ulogu dobivaju jezične i prevodilačke vježbe, kroz koje student stječe vještine i na području prevođenja na relaciji hrvatskog i hebrejskog jezika. Poznavanje povijesti jidiša i osnova njegovoga jezičnog sustava kao i poznavanje razvoja i tekovina židovske književnosti i pučke kulture na jidišu. Poznavanje povijesti judeo-španjolskog i osnova njegovog jezičnog sustava kao i poznavanje razvoja i tekovina židovske književnosti i kulture na judeo-španjolskom. Poznavanje židovske književnosti na drugim jezicima, poglavito ruskom, poljskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, engleskom, ali i židovske književnosti na hrvatskom te srpskom jeziku. Poznavanje moderne i suvremene književnosti na hebrejskom te suvremene izraelske kulture i književnosti. Upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima judaistike, potom stjecanje znanja o židovskoj kulturi, povijesti (od biblijskog razdoblja do danas), religiji i filozofiji. Temeljno razumijevanje izvora, sadržaja i dosega židovske religije i misli, židovske kulture i civilizacije. Razumijevanje sadržaja i konteksta nastanka rabinske tradicije i njene navezanosti na ranije izvore poput Tanaha. Razumijevanje utjecaja rabinske kodifikacije na židovsku religiju, kulturu i povijesnu dinamiku židovskih zajednica. Poznavanje rabinske egzegetske i vjerozakonske hermenautike kao preduvjet za samostalni istraživački rad studenata u području judaistike. Razu

  1. kritički prosuđivati o pojedinim književnim pojavnostima iz židovskih književnosti u odnosu na društveno-povijesni kontekst
  2. izraziti svojim riječima specifičnosti odabranih književno-povijesnih razdoblja, književno-stilskih formacija i društveno-povijesnih srodnosti i razlika u razvoju židovskih književnosti
  3. odrediti mjesto ključnih židovskih filozofa i mistika kao i njihovih djela u opću povijest razvoja okcidentalne i orijentalne misli
  4. isplanirati strukturu vlastitog pisanog teksta na hebrejskom jeziku i prilagoditi ga komunikacijskoj situaciji, vodeći računa o etičkoj i društvenoj odgovornosti
  5. izdvojiti i analizirati relevantne obrasce književno-povijesnih razdoblja i individualnih književnih djela iz židovskih književnosti
  6. prikazati utjecaj srednjovjekovne židovske misli, mistike i filozofije na razvoj židovske filozofije od razdoblja gaonata preko Mosesa Mendelssohna do suvremene židovske filozofije
  7. samostalno prevesti s hebrejskog na hrvatski i s hrvatskog na hebrejski jezik tekstove za koje nisu potrebna specifična stručna znanja
  8. samostalno istražiti i usporediti elemente pojedinih židovskih kultura i jezika i
  9. kategorizirati funkcionalne dijelove hebrejske rečenice i ilustrirati komunikacijske učinke različito oblikovanih rečenica
  10. raščlaniti židovsku povijest u dijaspori i Izraelu
  11. prepoznati i interpretirati autore, djela i smjerove u židovskoj filozofiji, objasniti ulogu islamske i kršćanske filozofije u oblikovanju židovske filozofije, misli i misticizma, kao i povijesnih okolnosti njihovog nastanka
  12. objasniti i upotrijebiti osnovnu lingvističku aparaturu na različitim razinama proučavanja jezika i primijeniti je u analizi fonetike, fonologije, morfologije, sintakse i semantike hebrejskoga jezika
  13. u okviru raznovrsnih suvremenih gramatičkih pristupa, opisati i objasniti morfološke i sintaktičke kategorije u hebrejskome jeziku i usporediti ih i povezati s hrvatskim jezičnim sustavom
  14. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
  15. opisati i objasniti povijesne i gramatičke kategorije u jidišu i židovsko-španjolskome jeziku i usporediti ih i povezati s hebrejskim jezičnim sustavom, kao i s jezičnim sustavima bliskih im jezika
  16. usporediti kulturne, društvene i povijesne procese u Izraelu i u židovskim zajednicama u dijaspori
  17. prepoznati i klasificirati temeljne pojmove židovske religije i kulture, te raspravljati o njima

1. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Strani jezik struke - odabrati jedan jezik (1933)
Naziv Šifra ECTS Satnica
Engleski jezik za akademske potrebe 1 78161 2 0/0/30
3. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (8055)
3.1. Kolegiji s odsjeka
Naziv Šifra ECTS Satnica
Židovi i arhitektura 118647 3 30/0/0
4. Zamjena za strani jezik struke - odabrati zamjenski kolegij (8085)
4.1. Kolegiji s odsjeka
Naziv Šifra ECTS Satnica
Židovi i arhitektura 118647 3 30/0/0
2. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Strani jezik struke - odabrati jedan jezik (1934)
Naziv Šifra ECTS Satnica
Engleski jezik za akademske potrebe 2 78173 2 0/0/30
3. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (8056)
4. Zamjena za strani jezik struke - Odabrati zamjenski kolegij (8086)
3. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (10913)
2.1. Kolegiji s odsjeka
Naziv Šifra ECTS Satnica
Židovi i arhitektura 118647 3 30/0/0
4. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (10914)
5. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (12449)
2.1. Kolegiji s odsjeka
Naziv Šifra ECTS Satnica
Židovi i arhitektura 118647 3 30/0/0
6. semestar
1. Obavezni predmeti
2. Fakultetska ponuda izbornih kolegija - odabrati najmanje 3 ECTS boda (12450)