Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
docent
Organizacijska jedinica
Katedra za hungarologiju
Konzultacije
ponedjeljak, 11.00-12.30
Soba
B 001
Telefon
+385 1 6120 011; 00385917559504
E-mail
sbene@ffzg.hr

Studij i zaposlenje 1964. – rođen je u Budimpešti 1989. – diplomirao je klasičnu filologiju i mađarski jezik i književnost na Filološkom fakultetu sveučilišta „Loránd Eötvös“ u Budimpešti 1989–1992. – bavio se istraživačkim radom pripremajući doktorat pri Institutu za književnost Mađarske akademije znanosti za koji ga stipendirala Komisija za znanost same Akademije 1993. – zaposlio se pri istom Institutu za književnost, kao znanstveni novak 1998. – doktorirao je u području znanosti o književnosti na Mađarskoj akademiji (kvalifikacijski rad: Slava nebeska i slava zemaljska: povijest toposa javnoga mnijenja do polovice sedamnaestoga stoljeća [doktorska disertacija], Mađarska akademija znanosti, Budimpešta, 1997.) 1998. – viši je znanstveni suradnik na Odjelu za renesansne studije Instituta 2002.- urednik je rubrike „recenzija“ u časopisu Instituta Irodalomtörténeti Közlemények („Prilozi za povijest književnosti“) Ostalo zaposljenje 1992–1993. – referent Ministarstva vanjskih poslova zadužen za odnose Republike Mađarske s Republikom Italijom. 1994.– predaje povijest starije mađarske književnosti na Filozofskom fakultetu Protestantskog sveučilišta „Gáspár Károlyi“ u Budimpešti 1996–1999. – kao znanstveni suradnik (od 1998. do 1999. kao viši znanstveni suradnik) Hrvatskog instituta za povijest, sudjeluje u znanstvenom projektu „Latinistička historiografija u Hrvatskoj“, istražujući međusobne kulturne hrvatsko-mađarske utjecaje u sedamnaestom stoljeću 2006. – izabran je za zamjenika glavnog tajnika Međunarodne organizacije hungaroloških studija (International Association of Hungarian Studies); od god. 2012. je glavni tajnik iste organizacije 2009 - 2013. - gostujući profesor na Katedri za hungarologiju (Ffzg, Sveučilišta u Zagrebu) 2015- docent hungarologije na Katedri za hungarologiju (Ffzg, Sveučilišta u Zagrebu)

Istraživački rad

Uže područje njegovog istraživačkog interesa je povijest političkog mišljenja i historiografija u počecima modernog doba, kao i talijansko-mađarski i hrvatsko-mađarski kulturni odnosi od petnaestoga do osamnaestoga stoljeća. Najveći dio njegovih publikacija bavi se upravo tim temama; kao i kongresi koje je organizirao, a među kojima se ističu: „Sveti Stjepan u mađarskoj povijesti i književnosti“ (Tihany, 2000); „Poezija humanizma i renesansna kultura između Ferrare i Mađarske u XV. stoljeću“ u suradnji s Institutom za renesansne studije u Ferrari (Ferrara, 2002); „Politički žanrovi u staroj mađarskoj književnosti“ (Gyula, 2005). Aktualna je tema njegovih istraživanja prva mađarska vladarska biografija, djelo kartuzijanca Andreasa Pannoniusa posvećeno Matijašu Hunyadiju (Libellus de regiis virtutibus, Ferrara, 1467), čije kritičko izdanje je u tijeku u seriji "Bibliotheca Scriptorum Medii Recentisque Aevorum" Mađarske akademije. Osim spomenutih istraživačkih smjernica, posljednjih godina počeo se baviti pitanjima teorije književnosti, posebice onima koja se tiču teorijske osnove književne historiografije. Kao urednik, zadužen za razdoblje renesanse u okviru „Povijesti mađarske književnosti“, novog priručnika mađarske književnosti koji upravo priprema Institut za književne studije Mađarske akademije.
Baveći se istraživanjima na temu povijesti obitelji Zrinski i književne i političke uloge Nikole Zrinskoga, od 1989. godine posjećuje arhive i knjižnice u Zagrebu. Između 1996. i 1999., kao suradnik Hrvatskog instituta za povijest, sudjelovao je u znanstvenom projektu „Latinistička historiografija u Hrvatskoj“, istražujući uzajamne hrvatsko-mađarske kulturne utjecaje u sedamnaestom stoljeću. Zajedno sa suradnicima pripremio je novo izdanje djela „Memoria regum et banorum“ (1652.) Jurja Rattkaya, jednoga od najvećih predstavnika hrvatske barokne historiografije. Zanimanje za hrvatsku historiografiju dovelo ga do djela Pavla Rittera Vitezovića; rezultate svojih istraživanja u Zbirci Marsili Sveučilišne knjižnice u Bologni objavio je na više konferencija i u publikaciji na stranom jeziku. Između 2001. i 2006. vodio je znanstveno istraživanje (financirano od strane Nacionalnog fonda za znanstvena istraživanja Republike Mađarske) koje je imalo za cilj objavljivanje dokumenata koji se odnose na europsku slavu Nikole Zrinskoga; ishod istraživanja je knjiga studija, objavljena 2008. godine, s prilozima hrvatskih i mađarskih kolega: „Galerija heroja: Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti“ (2008); na istu je temu 2009. godine u suradnji s Maticom hrvatskom organizirao konferenciju u Zagrebu, čija je građa objavljena na hrvatskom jeziku 2012. godine.
Godine 2006. izabran je za zamjenika glavnog tajnika Međunarodne organizacije hungaroloških studija (International Association of Hungarian Studies), te od 2012. radi kao glavni tajnik iste organizacije. Od 2009. do 2013. godine kao gostujući profesor predavao je na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2015 imenovan docentom na istoj Katedri. U planu mu je organizirati interdisciplinarnu istraživčku ekipu, koja bi za dugoročni cilj imala pripremu dvojezičnog i sinoptičkog kritičkog izdanja djelâ Nikole i Petra Zrinskog.

Stipendije, nagrade

1989. – nagrada za mlade istraživače Mađarske akademije

1998–2001. – stipendist „Research Support Scheme“ (Prag–Budimpešta)

1998–2001. te 2005–2008. – Stipendija za istraživanje „János Bolyai“ Mađarske akademije znanosti

2002. – Andrew Mellon Fellowship (Wolfenbüttel, Herzog August Bibliothek)

2005–2006. – Andrew Mellon Fellowship (Firenze, Villa I Tatti – Harvard Renaissance Center)

2012. - "Tibor Klaniczay" nagrada (Mađarska akademija znanosti)


Izabrane publikacije
(cjelokupna lista objavljenih radova: https://m2.mtmt.hu/api/publication?sort=publishedYear%2CDESC&sort=firstAuthor%2CASC&cond=core%3Beq%3Btrue&cond=published%3Beq%3Btrue&cond=authorships%3Bany%3BBene+S%C3%A1ndor&cite_type=2&size=1000&page=1&labelLang=eng)

Monografije

1. Theatrum politicum: Nyilvánosság, közvélemény és irodalom a kora újkorban, Kossuth Egyetemi Kiadó, Debrecen, 1999, 406 l. (http://real.mtak.hu/8998/1/Szorenyi_Festschrift.pdf )
2. Egy kanonok három királysága: Ráttkay György horvát históriája, Budimpešta, Argumentum, 2000, 248 l. (Irodalomtörténeti Füzetek, 148). (http://mek.oszk.hu/04600/04674/html/ )

Uređivanje, priređivanje
1. Hősgaléria: A Zrínyiek a magyar és a horvát történelemben, szerk. Bene Sándor, Hausner Gábor, Bp., Zrínyi Kiadó, 2007. (392 l.)
2. Militia et litterae: Die beiden Nikolaus Zrínyi und Europa, Herausgeben von Wilhelm Kühlmann, Gábor Tüskés, unter Mitarbeit von Sándor Bene, Tübingen, Niemeyer, 2009, 411–430. (Frühe Neuzeit, Band 141.)
3. Susreti dviju kultura: Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti: Zbornik radova, urednici izdanja Sándor Bene, Zoran Ladić, Gábor Hausner, Matica hrvatska, Zagreb, 2012, 558 l. (Biblioteka zbornici)


Izvorni znanstveni radovi

U časopisima

1. A hír és a közvélemény koncepciójának formálódása Zrínyi Miklós műveiben (A világszínháztól a politika színházáig), u: Irodalomtörténeti Közlemények, 1996, 369–394. (http://epa.oszk.hu/00000/00001/00388/pdf/ )
2. Theatrum Mundi, u: Filológiai Közlöny, XLIII/1–2 (1997), 1–19.
3. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u Regensburgu 1664, u: Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 12–13 (2001), 73–82.
4. A történeti kommunikációelmélet alkalmazása a magyar politikai eszmetörténetben – a kora újkori modell, u: Irodalomtörténeti Közlemények, 2001, 285–315. (http://epa.oszk.hu/00000/00001/00402/pdf/ )
5. Őskeresők (A Zrínyi–családtörténet és műfaji háttere), u: Irodalomtörténeti Közlemények, 2003, 3–42. (http://epa.oszk.hu/00000/00001/00405/pdf/ )
6. Szövegaktus, u: Irodalomtörténeti Közlemények, 2003, 628–702. (http://epa.oszk.hu/00000/00001/00408/pdf/ )
7. Searle, Vico, Patrizi: a történeti pragmatika esélye = u: Helikon Irodalomtudományi Szemle, 2005/3 („Régi az újban”), 239–278.
8. Acta Pacis – Peace with the Muslims (Luigi Ferdinando Marsili’s Plan for the Publication of the Documents of the Karlowitz Peace Treaty), u: Camoenae Hungaricae, 3 (2006), 113–146.
9. Eszmetörténet és irodalomtörténet: A magyar politikai hagyomány kutatása, u: Budapesti Könyvszemle, 2007 / tavasz, 50–64. (http://www.c3.hu/scripta/buksz/honlap/0701/09bene.pdf )
10. Theology and politics in Andreas Pannonius’s mirrors for princes, u: Camoenae Hungaricae, 6 (2009–2010), 39–83.
11. Módszertani ajánlás a Bibliotheca Scriptorum Medii Recentisque Aevorum új sorozatának (Series Nova) szöveggondozásához [Békés Enikővel], Irodalomtörténeti közlemények, 118 (2014), 1–16.) (http://itk.iti.mta.hu/megjelent/2014-5/bene-bekes.pdf)
12. Distancia I., u: Irodalomtörténeti közlemények, 119 (2015), 585-612.
13. Orfeji na Jadranu: O pjesništvu Nikole i Petra Zrinskog, Književna Smotra 47 (2015/3), 31–44.


U knjigama (tiskanim i elektronskim)

1. Ideološke koncepcije o staleškoj državi zagrebačkoga kanonika, u: Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, uvodna studija dr. Sandor Bene, glavni urednik dr. Mirko Valentić, Zagreb, 2001 (Biblioteka Hrvatska povjesnica – Hrvatska latinistička historiografija, 4), 4–103.
2. Pavao Ritter Vitezović levelei Luigi Ferdinando Marsilihoz (1699–1700), u: Croato–Hungarica: Uz 900 godina hrvatsko–mađarskih povijesnih veza – A horvát–magyar történelmi kapcsolatok 900 éve alkalmából, ur.–szerk. Milka Jauk–Pinhak, Csaba G. Kiss, István Nyomárkay, Zagreb, Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2002, 167–179 (Biblioteka Hungarologica Zagrabiensis, sv. 1).
3. The ’ars historica’ debate in Hungary and Transylvania, u: Az értelem bátorsága: Tanulmányok Perjés Géza emlékére, prir. Gábor Hausner, Budimpešta, Argumentum, 2005, 75–90.
4. Od kupovine knjiga do kupovina pisaca: braća Zrinski u međunarodnoj propagandi (1663–1666) = 400. obljetnice Nacionalne i sveučilišne knižnice u Zagrebu: Zbornik radova sa znanstvenog–stručnog skupa, urednica Mirna Walter, CD–ROM, Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knižnica, 2007, 39–50.
5. Illyria or what you will: Luigi Ferdinando Marsigli’s and Pavao Ritter Vitezovic’s „mapping” of the borderlands recaptured from the Ottomans, u: Whose Love of Which Country: Composite States, National Histories and Patriotic Discourses in Early Modern East Central Europe, eds. Balázs Trencsényi, Márton Zászkaliczky, Leiden–Boston, Brill, 2010, 351–404. (Studies in the History of Political Thought, vol 3.)
6. Where Paradigms Meet: The Theology of Political Virtues in Andreas Pannonius’ Mirrors for Princes, u: Italy and Hungary: Humanism and Art in the Early Renaissance, eds. Péter Farbaky, Louis Waldman, Firenze, Villa I Tatti – The Harvard Renaissance Center, 2011, 173–215.
7. Rimay vindicatus (Rimay János Justus Lipsiushoz írott leveléről), u: Filológia és textológia a régi magyar irodalomban, ur. Gábor Kecskeméti, Réka Tasi, Miskolc, Sveučilište u Miskolcu, 2012, 139–188. (http://magyarszak.uni-miskolc.hu/csv/kiadvany.php?item=54 ; http://real.mtak.hu/8980/1/Filologia_textologia_Rimay_vindicatus.pdf )
8. Povijest jedne obiteljske povijesti (Rađanje i žanrovska pozadina genealogije Zrinskih, u: Susreti dviju kultura: Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti: Zbornik radova, urednici izdanja Sándor Bene, Zoran Ladić, Gábor Hausner, Matica hrvatska, Zagreb, 2012 (Biblioteka zbornici), 251–302.
9. Andreas Pannonius lélekfelfogásának forrásaihoz (Bartholomaeus Anglicus: De proprietatibus rerum, u: Pázmány nyomában: Tanulmányok Hargittay Emil tiszteletére, ur. Alinka Ajkay, Rita Bajáki, Vác, MondAT Kft, 2013, 55–76. (http://real.mtak.hu/7743/1/A_Pannonius_l%C3%A9lekfelfog%C3%A1sa.pdf )
10. Tamás, Scotus, Petrarca (A humanizmus politikai nyelvei Andreas Pannonius királytükreiben), u: „Politica philosophiai okoskodás” – Politikai nyelvek és történeti kontextusok a középkortól a 20. századig, uredili Gergely T. Fazakas, György Miru, Ferenc Velkey, Debrecen, Povijesni institut Sveučilišta u Debrecenu, 2013, 67–86. (http://real.mtak.hu/8800/1/BenePolNyelv.pdf )
11. Ratio temporum (Dániel próféta és a magyar történetírás) = Történetírás Magyarországon a kora újkorban, szerk. Pálffy Géza, Tóth Gergely, Bp., MTA BTK, 2014, 87–116. (http://real.mtak.hu/20841/)
12. Limits of Tolerance: The topoi of Fornication in the Hungarian Reformation = Reformed Majorities in Early Modern Europe, eds. Herman J. Selderhuis, J. Marius J. Lange van Ravenswaay, Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht, 2015 (Refo500 Academic Studies, 23), 49–71. (http://real.mtak.hu/24500/)
13. Renaissance Sources in Medieval Mirrors for Princes: Petrarch and Andreas Pannonius = Essays in Renaissance Thought and Letters: In Honour of John Monfasani, eds. Alison Frazier, Patrick Nold, Leiden–Boston, Brill Academic Publishers, 2015, 134-178. (http://real.mtak.hu/30923/)

Prikazi, pregledni radovi, recenzije na stranim jezicima
1. Zrínyi, u: Patrimoine litteraire europeen, 8, Avenement de l' equilibre europeen 1616–1720, dir. Jean–Claude Polet, Paris–Bruxelles, 1996, 462–471.
2. Andrija Dudić, hrvatski i mađarski humanist (Nova istraživanja), u: Povijesni prilozi, 1996, 1, 327–331.
3. Tuđa odora i vlasulja, u: Kolo, 3, jesen 1996, 243–250.
4. Politika i genealogija (Ponešto o podrijetlu Zrinskih), u: Hrvatski sjever, 1996, 2–3, 108–128.
5. Latin Historiography in Hungary: Writing and Rewriting Myths of Origins, u: Myth and Reality: Latin Historiography in Hungary 15th–18th Centuries: Exhibition in the National Széchényi Library 7 July – 3 September, 2006, ed. István Monok, Budimpešta, OSzK, 2007, 3–27.
6. Miklós Zrínyi in post World War II scholarly Literature, u: Militia et litterae: Die beiden Nikolaus Zrínyi und Europa, Hg. von Wilhelm Kühlmann, Gábor Tüskés, unter Mitarbeit von Sándor Bene, Tübingen, Niemeyer, 2009, 411–430. (Frühe Neuzeit, Band 141.)
7. Nikola Zrinski,u: Hrvatska književna enciklopedija, 4: S–Ž, glavni urednik Velimir Visković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012, 548–550.
8. Koncepcja „potrójnej Ilirii”: Trzy królestwa pewnego kanonika: Chorwacka historia Györgya Ráttkaya, u: Latinitas Hungarica: Lacina w kulturze Wegierskiej, koncepcja i wybor tekstóv Jerzy Axer; Lászlό Szörényi, Warszawa, Wydział „Artes Liberales” UW & Wydawnictwo DiG, 2013, 341–366. (http://real.mtak.hu/7744/1/1_pdfsam_341_pdfsam_Latinitas_Hungarica_2013.pdf )
9. Vivere all’ indietro: István Kemény e il discorso vivo, u: Rivista di Studi Ungheresi (Roma), Nuova Serie, 13 (2014), 117–127. (http://epa.oszk.hu/02000/02025/00030/pdf/EPA02025_RSU_13_2014_117-127.pdf )