Rođen 1976. u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju Vladimira Nazora završio u Splitu. Studij povijesti umjetnosti i germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1994.-2001.; magistarski studij povijest umjetnosti 2002.-2004. s prijelazom na doktorski studij; doktorski rad o organizaciji, zakonodavnoj osnovi i djelovanju C. kr. Središnjeg povjerenstva za proučavanje i održavanje spomenika od 1850.-1918. pod mentorstvom prof. dr. Zlatka Jurića obranjena 2010. Stipendist stipendija Ernsta Macha i Richarda Plaschke OEAD-a. Od 2015. nositelj predmeta Povijest i teorija konzerviranja u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. Znanstveni interesi: povijest i teorija konzerviranja, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa. Od 2004. Znanstveni novak asistent od 2010. viši asistent, a od 2015. docent na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a od 25. 1. 2021. izvanredni profesor. Govori i piše njemački i engleski, a služi se i talijanskim i portugalskim jezikom.

U registru znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske upisan je pod br. 269036. Dr. sc. F. Ćorić se bavi znanstvenim istraživanjima povijesti i teorije konzerviranja i restauriranja u Hrvatskoj i Europi u XIX i XX stoljeću.

Znanstvenu djelatnost realizirao je u okviru projekata na kojima je bio zaposlen ali i vlastitim znanstvenim interesima i inicijatavama:
1.) u statusu znanstvenoga novaka od srpnja 2004. do siječnja 2007. u radu na znanstvenom projektu Zaštita i komuniciranje kulturne baštine u Hrvatskoj, voditelja prof. dr. sc. Ive Maroevića, (br. 130710 Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske)
2.) u statusu znanstvenoga novaka, od siječnja 2007. do prosinca 2013. na znanstvenom projektu Povijest zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću, voditelja dr. sc. Zlatka Jurića (br. 130-1301080-1075 Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske).
3.) 2015. Teorijski spisi o arhitektonskom konzerviranju u Srednjoj Europi od 1900.-1918. i njihova recepcija u Hrvatsko, pojekt financiran potporom Sveučilišta u Zagrebu, voditelj dr. sc. M. Špikić
4.) 2016. Povijest urbanizma, arhitekture i konzerviranj u Zagrebu od 1850.-1918., pojekt financiran potporom Sveučilišta u Zagrebu, voditelj: dr. sc. Zlatko Jurić
5.) 2018. Teorija zaštite spomenika i gradogradnje u Srednjoj Europi i njezina recepcija u Hrvatskoj do kraja Prvoga svjetskoga rata, pojekt financiran potporom Sveučilišta u Zagrebu, voditelj: dr. sc. Zlatko Jurić

Zbog istraživanja koje je bilo potrebno obaviti u Beču u dva je navrata koristio stipendije Austrijske službe za akademsku razmjenu (OEAD): prvi put od listopada do prosinca 2007., za tromjesečne stipendije Ernsta Macha zbog rada na bečkoj arhivskoj i bibliotečnoj građi te drugi put od listopada 2011. do konca veljače 2012. za petomjesečne stipendije Richard Plaschka i dodatnih istraživanja u svrhu prerade disertacije u knjigu. U oba je navrata pozivno pismo uputio prof. dr. Artur Rosenauer s Instituta za povijest umjetnosti Bečkoga sveučilišta.
Institucije na kojima je istraživao bile su: Austrijski državni arhiv (Österreichiches Staatsarchiv), Savezni zavod za zaštitu spomenika (Bundesdenkmalamt), Austrijska nacionalna knjižnica (Österreichische Nationalbibliothek), Knjižnica bečkog sveučilišta(Universitätsbibliothek), Knjižnica grada Beča (Bibliothek der Stadt Wien), Austrijski arheološki institut (Österreichiches archäologisches Institut) i Akademija likovnih umjetnosti (Akademie der bildeneden Künste).

Izlagao je na domaćim znanstvenim skupovima:
1.) 27. studenog 2010., «3. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti», Zagreb, Muzej Mimara, s temom «Zaštita povijesnog kulturnog krajolika u Dalmaciji početkom 20. stoljeća»;
2.) 15. lipnja 2012., «Dalmacija u prostoru i vremenu», Zadar, Svečana dvorana Filozofskoga fakulteta u Zadru, s temom «Namjesnik Emil David i kulturni turizam kao dalmatinski gospodarski potencijal koncem 19. st»;
3.) 22. studenoga 2012., «Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj», Zlatna dvorana Hrvatskog Instituta za povijest, zajedno sa Z. Jurićem i M. Špikićem s temom «O odnosima Kršnjavog i Viktora Kovačića na početku 20. stoljeća»;
4.) 23. listopada 2013., «Etički pristup umjetninama od tekstila«, Zagreb, Muzej Mimara, pozvano uvodno izlaganje s temom «Pregled teorije i etičkih načela konzervatorsko-restauratorske djelatnosti»
5.) 15. lipnja 2015., «Dalmacija u prostoru i vremenu, što Dalmacija jest, a što nije»; Zadar, Filozofski fakultet, s temom «Namjesnik Emil David i kulturni turizam kao dalmatinski gospodarski potencijal koncem 19. st.»
6.) 15. listopada 2015., Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.), Muzej grada Zagreba s temom «Gjuro Szabo — hrvatski zagovornik kreativnog konzerviranja»
7.) 4. ožujka 2016., Veliki rat – folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki aspekti, Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu s temom «Djelovanje službenih konzervatora u hrvatskim zemljama u vrijeme Prvog svjetskog rata»
8.) 19. srpnja 2018., Dijalozi s baštinom, Rijeka, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci s temom «Novi život i nove namjene starih samostana na odabranim primjerima»

Izlagao je na međunarodnim znanstvenim skupovima:
1.) 1. listopada 2011., Godišnja konferencija Radne zajednice za teoriju i podučavanje zaštite kulturne baštine (Jahrestagung des Arbeitskreises Theorie und Lehre der Denkmalpflege) posvećena zaštiti kulturne baštine iz transkulturalne perspektive (Denkmalpflege transkulturell), Heidelberg, Karl Jaspers Centre, s temom «Habsburg- Realsozialismus-EU/Osterweiterung: Transkulturelle Denkmalgeschichten in Kroatien»
2.) 16. studenoga 2012., «Diocletian's Palace in Split in the Monographs of George Niemann and Ernest Hébrard», Split, Muzej grada Splita, u organizaciji Centra Cvita Fiskovića Instituta za povijest umjetnosti s temom «Dalmatian examples of the search for a methodology of 'moderne Denkmalpflege'».
3) 24. rujna 2014., «The Doors of Andrija Buvina in Split Cathedral: 1214–2014», Split, s temom «Buvina doors - a unique testimony to the paradigm shift in the theory of monument protection».
4.) 9. travnja 2015., «Workshop: Apologeten der Vernichtung oder Kunstschützer?», Leipzig, Leibniz-Institut für Geschichte und Kultur des östlichen Europa (GWZO), s temom «Die Aktivitäten der k. k. Zentralkommission für Denkmalpflege in den Kronländern Österreichisches Küstenland und Dalmatien».
5.) 22. travnja 2016., «Genius loci: lugares e significados/ Genius loci: places and meanings», Porto, Faculdade das Letras s temom «Approach of the stakeholders to the specific segments of heritage».
6.) 29. lipnja 2016., «Art and Politics in Europe in the Modern Period», Filozofski fakultet, Zagreb, s temom «Protection and Restoration of Historic Monuments as a Cultural Policy of the Austro-Hungarian Monarchy».
7.) 23. studenog 2017., «T. G. Jackson in Istria and Dalmatia», Split, Muzej grada Splita, s temom «Thomas Graham Jackson and the
Belfry of Zadar Cathedral».
8.) 8. svibnja 2018., «Drvene romaničke vratnice splitske katedrale – istraživanje, restauriranje i zaštita“, Split, Umjetnička galerija, s temom « Teorijski aspekti konzervatorskog koncepta za Buvinine vratnice iz 1908. godine».
9.) 11. svibnja 2018., «La conservazione dei monumenti a Trieste, Istria, e Dalmazia 1850-1950», Trst, s temom «Protection of Monuments in Dalmatia Between the Two World Wars».
10.) 21. studenog 2018., «Od C. k. Ústrednej komisie k európskemu kultúrnemu dedičstvu», Bratislava, Gradski muzej, s temom «Continuities and Discontinuities of the Policies of the Central Commission in Croatia».

Sudjelovao je na godišnjim konferencijama Radne zajednice za teoriju i podučavanje zaštite kulturne baštine (Arbeitskreis Theorie und Lehre der Denkmalpflege) njemačkog udruženja visokoškolskih predavača zaštite spomenika:
1.) Bambergu (30. rujna – 3. listopada 2009., tema: «Povijesni kulturni krajolik i zaštita spomenika» (Historische Kulturlandschaft und Denkmalpflege),
2.) Utrechtu (29.rujna -2. listopada 2010., tema: «Planiranje grada nakon 1945. – razaranje i obnova») i
3.) Heidelbergu (29. rujna - 1. listopada 2011., tema: «Zaštita kulturne baštine iz transkulturalne perspektive» (Denkmalpflege transkulturell).

Recenzent brojnih znanstvenih radova i publikacija. Bio je u organizacijskim odborima skupova: Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.) i Hrvatski povjesničari umjetnosti:Lelja Dobronić (1920.-2006.), kao i znanstvenom odboru skupa Art history and discourse on the centre and periphery - An homage to Ljubo Karaman (Zagreb, 19.–21. 5. 2022.).

U razdoblju od 2016.-2020. glavni i odgovorni urednik Godišnjaka zaštite spomenika Hrvatske Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture RH.

Hrvatska grupa IIC-a (The International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works) je u suradnji s Volonterskim centrom Zagreb pokrenula niz volonterskih akcija. Jedna od njih je bilo popunjavanje baze podataka obnovi.zg u koju su članovi i volonteri IIC-a bilo kao pojedinci, bilo kao sadašnji ili bivši studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu unijeli 214 od 759 unosa, dakle 28,2% ukupnog broja priloga. Radilo se o bibliografskim jedinicama koje su tematizirale zagrebačka pojedinačna kulturna dobra, sklopove ili cjeline. U aktivnosti su kao studenti povijesti umjetnosti sudjelovali: Sonja Bakota, Lucija Begić, Jerko Luka Gašpar, Dora Hornik, Hana Katanić, Sara Kišević, Lorena Kovačić, Anja Radelić, Lora Rajčić, Nika Raos-Stojnić, Ena Salopek, Iva Sočković, Nika Stropnik, Jelena Šekrst, Rafaela Tassotti, Matija Vinković i Silvia Roberta Zaplatić

Kao član DPUH-a snimio video o smjernicama urbane obnove: https://www.youtube.com/watch?v=Xv00mT18oU0

Popis radova dostupan na: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/269036