Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
redoviti profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Konzultacije
utorak, srijeda
Soba
C-308
Telefon
E-mail
gkuterov@ffzg.hr

Gordana Kuterovac Jagodić rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989., magistrirala 1994. a doktorirala 2000. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radi od 1990. kao znanstveni novak, viši asistent (2000), docent (2002), te od 2009. kao izvanredni profesor. Usavršavala se u Nizozemskoj (1992), Norveškoj (1992) i Švedskoj (2006). Gost predavač bila je na Edukacijsko-rehabilitacijskom i Učiteljskom fakultetu kao i na Studiju poslovne informatike Sveučilišta u Zagrebu. Bila je mentorica u tridesetak obranjenih diplomskih radova, četiri specijalistička i jednog doktorskog rada. Obnašala je dužnosti predstojnice Katedre za razvojnu psihologiju, zamjenice pročelnika Odsjeka za psihologiju, te zamjenice voditelja Poslijediplomskih studija psihologije. Surađivala u nizu znanstvenih projekata , a bila voditeljicom dva projekta, a vodila je ljetnu školu studenata psihologije 2000.g. Bila predsjednicom i/ili članicom organizacijskoga i programskog odbora nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Članica je European Association of Developmental Psychology (EADS), European Society for Traumatic Stress Studies (ESTSS), Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore i Društva za psihološku pomoć. Urednica je četri knjige i autorica više poglavlja u knjigama. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovala na više desetaka domaćih i međunarodnih konferencija. Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva Marulić: Fiat Psychologia za osobito vrijedan doprinos razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije (2013).

Dva glavna područja Gordaninog istraživačkog interesa obuhvaćaju posljedice rata po dječji razvoj i njihovu psihološku dobrobit, kao i odrednice roditeljskog ponašanja s naglaskom na roditeljstvo djece adolescentne dobi. Istražujući psihološke posljedice rata obuhvatila je različite aspekte poput posttraumatskih reakcija, depresivnosti, anksioznosti, somatskih problema, akademskog funkcioniranja, stavova prema ratu, etičkih problema istraživanja u ratu te posttraumatskog rasta. Istražujući roditeljstvo posebno se bavila psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata, individualnim i okolinskim odrednicama roditeljskog ponašanja i njihovog doživljaja roditeljske uloge, kao i posljedicama po odnos roditelja i djeteta. Uz navedeno istraživala je i različite druge aspekte razvoja u adolescenciji koji obuhvaćaju samopoimanje, potrošačko ponašanje, samoregulaciju, obiteljske prediktore ovisničkog ponašanja i pubertalni razvoj. Sudjelovala je kao istraživač u znanstvenim projektima Psihički i neurofiziološki razvoj djeteta (1990.-1991.), Djeca u ratu (1991.-1996.), Dugoročni utjecaji rata na psihosocijalnu prilagodbu djece i škola kao izvor podrške (1997.-2000.), Odrednice roditeljskog ponašanja (2002.-2006.), Ličnost roditelja i roditeljstvo tijekom tranzicije djeteta u adolescenciju (2006.-2012.). Vodila je znanstvene projekte Posljedice djetetovih ratnih iskustava na kognitivnoj razini (1998.-2001.) i Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod mladića i djevojaka u razdoblju adolescencije (od 2013.).