Gordana Kuterovac Jagodić rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989., magistrirala 1994. a doktorirala 2000. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radi od 1990. kao znanstvena novakinja, viša asistentica (2000), docentica (2002), izvanredna profesorica (2009) te od 2015. kao redovita profesorica. Usavršavala se u Nizozemskoj (1992), Norveškoj (1992) i Švedskoj (2006). Gost predavač bila je na Edukacijsko-rehabilitacijskom i Učiteljskom fakultetu kao i na Studiju poslovne informatike Sveučilišta u Zagrebu. Bila je mentorica u pedesetak obranjenih diplomskih radova, pet specijalističkih radnji iz kliničke psihologije i šest doktorskih radova. Područja njezinog znanstvenog i nastavnog interesa su razvojna psihologija, razvojna psihopatologija, roditeljstvo i utjecaj rata i medija na djecu i mlade. Obnašala je dužnosti pročelnice Odsjeka za psihologiju (2019-2021), zamjenice pročelnika (2021-2022), zamjenice pročelnika Odsjeka za psihologiju, te zamjenice voditelja Poslijediplomskih studija psihologije. Trenutačno je predstojnica Katedre za razvojnu psihologiju. Surađivala u nizu znanstvenih projekata kao i bila voditeljicom većeg broja njih, a vodila je i dvije ljetne školu studenata psihologije Odsjeka za psihologiju (2000 i 2017). Bila predsjednicom i/ili članicom organizacijskoga i programskog odbora nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Članica je European Association for Developmental Psychology, European Society for Traumatic Stress Studies (ESTSS), Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore te nositeljica EuroPsy certifikata. Suautorica je jedne i urednica četri knjige i autorica više poglavlja u knjigama. Objavila je preko pedeset znanstvenih i stručnih radova, sudjelovala na stotinjak domaćih i međunarodnih konferencija, te sudjelovala u njihovim programskim i organizacijskim odborima. Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva Marulić: Fiat Psychologia za osobito vrijedan doprinos razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije (2013), godišnje državne nagrade Ivan Filipović za promicanje pedagoške teorije i prakse (2015) i nagrade Hrvatskog psihološkog društva "Ramiro Bujas" za društvenu afirmaciju psihologije (2021). Članica je hrvatskog Nacionalnog odbora za EUROPSY diplomu kao i hrvatska predstavnica u Board of Scientific Affairs European Federation of Psychologists' Associations. Članica je upravnog odbora Hrvatske psihološke komore (2024-2028).

Dva glavna područja istraživačkog interesa prof. dr.sc. Kuterovac Jagodić obuhvaćaju posljedice rata po dječji razvoj i njihovu psihološku dobrobit, kao i odrednice roditeljskog ponašanja s naglaskom na roditeljstvo djece adolescentne dobi. Istražujući psihološke posljedice rata obuhvatila je različite aspekte poput posttraumatskih reakcija, depresivnosti, anksioznosti, somatskih problema, akademskog funkcioniranja, stavova prema ratu, etičkih problema istraživanja u ratu te posttraumatskog rasta. Istražujući roditeljstvo posebno se bavila psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata, individualnim i okolinskim odrednicama roditeljskog ponašanja i njihovog doživljaja roditeljske uloge, kao i posljedicama po odnos roditelja i djeteta. Uz navedeno istraživala je i različite druge aspekte razvoja u adolescenciji koji obuhvaćaju samopoimanje, potrošačko ponašanje, samoregulaciju, obiteljske prediktore ovisničkog ponašanja i pubertalni razvoj. Sudjelovala je kao istraživač u znanstvenim projektima Psihički i neurofiziološki razvoj djeteta (1990.-1991.), Djeca u ratu (1991.-1996.), Dugoročni utjecaji rata na psihosocijalnu prilagodbu djece i škola kao izvor podrške (1997.-2000.), Odrednice roditeljskog ponašanja (2002.-2006.), Ličnost roditelja i roditeljstvo tijekom tranzicije djeteta u adolescenciju (2006.-2012.). Vodila je znanstvene projekte Posljedice djetetovih ratnih iskustava na kognitivnoj razini (1998.-2001.) i Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod mladića i djevojaka u razdoblju adolescencije (2013.), Odrednice rane prilagodbe djece na osnovnu školu (2015), Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod djevojaka i mladića u razdoblju adolescencije (2016), Mediji i nezadovoljstvo tijelom kod adolescentica i adolescenata (2017) i Razvoj i validacija instrumenata za ispitivanje roditeljskih i nastavničkih stavova, uvjerenja, navika i ponašanja pri posredovanju korištenja suvremenih medija kod djece i adolescenata (2018). Bila je suradnica na velikom IPA projektu Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. u kojem je sudjelovao konzorcij četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Grafički fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i koji je trajao od 2013. do 2015. godine. Sudjelovala je u istraživačkom timu HRZZ projekta Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS) kojeg je na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu vodio dr. sc. Boris Jokić (2016 – 2019), kao i na dva projekta financirana sredstvima potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima MZOS i Sveučilišta u Zagrebu: Internet i zdravlje – interdisciplinarni pristup (2019) kojeg je vodila prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i projekta Obilježja partnerskih i obiteljskih interakcija koja doprinose održavanju kvalitetnih odnosa i psihičkog zdravlja tijekom pandemije koronavirusa (2020) kojeg je vodila prof.dr.sc. Željka Kamenov s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Članica je istraživačkog tima Covidovih 13 s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s kojim sudjeluje u provođenju istraživačkog projekta Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone (od 2020).Od 2021. 2023. g. bila je suradnica na HRZZ projektu EWACange: Changes in the Organization of the Educational Process caused by the COVID-19 Pandemic: Effects on Educational Experiences, Well-being and Aspirations of Pupils in Croatia voditelja dr. sc. Borisa Jokića i dr.sc. Zrinke Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2022. - 2025.g. sudjeluje u istraživačkom timu HRZZ međunarodnog suradnog projekta (s Univerza v Mariboru, Slovenija) pod nazivom "YO-VID22: Youth wellbeing and support structures before, during and after the COVID-19 pandemic" voditelja dr.sc. Dunje Potočnik i dr.sc. Andreja Naterera.


Poveznice na Google Scholar profil i popis radova u bazi CROSBI:

https://scholar.google.com/citations?hl=hr&user=Ita4wxAAAAAJ
https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/26335