ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Hrvatska ćirilička pismenost

 

Naziv
Hrvatska ćirilička pismenost
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
125464
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Cilj je ovoga kolegija studentima ponuditi šire okvire ćiriličke pismovnosti, koje imaju značajan udjel i u hrvatskoj kulturi, s obzirom na posebnosti samog pismovnog medija, njegove geneze, i s obzirom na različitosti u funkcioniranju u drugim slavenskim kulturama. Kolegij podrazumijeva i upoznavanja s općim značajkama pismovnoga razvoja ćiriličkog pisma u okvirima hrvatske kulture i kultura susjeda koji su se služili istim, zapadnim, tipom ovoga pisma.
Sadržaj
  1. Nastanak slavenskih pisama glagoljice i ćirilice; pitanje pretćirilometodske pismenosti u Slavena;
  2. uloga Konstantina i Metoda i njihovih učenika u stvaranju prvih slavenskih azbuka
  3. međusobna ovisnost dvaju najstarijih slavenskih pisama; odnosi prema grčkom pismu i grčkoj pismovnosti, te prema latinici i latiničkoj pismovnosti
  4. nacionalne inačice slavenskih pisama i hrvatska ćirilica u tom kontekstu
  5. najstarija hrvatska ćirilička epigrafika
  6. grafomorfološke, grafematičke i grafetičke mijene u hrvatskoj ćirilici u srednjem vijeku
  7. grafomorfološke, grafematičke i grafetičke mijene u hrvatskoj ćirilici u novom vijeku
  8. osnovne osobine bosanske ćirilice i bosančice
  9. osnovne osobine dalmatinske (poljičke) ćirilice
  10. osnovne osobine dubrovačke ćirilice
  11. Poljički statut - važnost, sadržajne, jezične i pismovne osobine
  12. Evanđelistar kneza Miroslava - jezične i pismovne osobine, povijesni kontekst nastanka
  13. bosanski srednjovjekovni kodeksi - važnost, sadržajne, jezične i pismovne osobine
  14. tiskane knjige hrvatskom ćirilicom, s posebnim obzirom na Dubrovački molitvenik iz 1512. g.
  15. samostalna transliteracija ulomka hrvatskoga ćiriličkoga teksta na latinicu

Ishodi učenja
  1. Upućenost u kontekstualnu važnost hrvatske ćiriličke pismenosti.
  2. Poznavanje osnovnih hrvatskih ćiriličkih spomenika, te vrijeme i prostor odakle potječu.
  3. Sposobnost transliteracije i čitanja hrvatskih ćiriličkih spomenika.
  4. Sposobnost osnovne jezikoslovne i paleografske analize hrv. ćiriličkih spomenika.
  5. Uočavanje sličnosti i razlika s glagoljičkom i latiničkom pismenošću hrvatskoga jezika
Metode podučavanja
Predavanja Samostalan rad prema najavljenoj literaturi Samostalna studentska izlaganja i samostalne transliteracije
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje samostalnih radova Ocjenjivanje transliteracija Posebno se vrednuje aktivno sudjelovanje na nastavi.

Obavezna literatura
  1. Truhelka, Ć: Bosančica, prilog bosanskoj paleografiji, GZM, I., Sarajevo 1889
  2. Vego, M: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, I-IV
  3. Vrana, Josip: «Tko je pisao najstarije dubrovačke ćirilske isprave», u: Slovo 6-8, 1957
  4. Zelić-Bućan, B: Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000
  5. Eckhardt, Th: Die «Bosančica», u: Oesterreichische Osthefte, XX, Wien 1978
  6. Fučić, B: «Granična područja ćirilice i glagoljice», u: Brački zbornik 15, 1987
  7. Nazor, A: «Ćirilica i glagoljaši», u: Brački zbornik 15, 1987
  8. Hercigonja, E: «Povaljska listina i natpis Povaljskoga praga u hrvatskoj kulturnoj i književnoj povijesti», u: Brački zbornik 15, 1987
  9. Hercigonja, E: Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, odabrana poglavlja: Hrvatska ćirilica, Dubrovačka slavenska kancelarija, Zagreb 1994,
  10. Gregor Čremošnik: «Bosanske i humske povelje srednjega vijeka», u: Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1948-1952
Dopunska literatura
  1. Zbornik Hvala Krstjanina, faksimil, transkript i komentar, ured. Nevenka Gošić, Biserka Grabar, Vera Jerković, Herta Kuna, Anica Nazor: redaktor Herta Kuna, ANUBiH i Svjetlost, Sarajevo 1986
  2. Vinko Grubišić: Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona/Mostar 1978
  3. Kuna, Herta: Hrestomatija starije bosanske knjizevnosti, Sarajevo 1974
  4. Hamdija Kresevljaković: Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg - Bosni, od najstarijih vremena do danas, vlastita naklada, Sarajevo 1912.
  5. Jagić, V: «Nekoliko riječi o bosanskim natpisima na stećcima», u: Glasnik Zemaljskog muzeja, II, Sarajevo 1890
  6. Kovačić, S: «Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od XVI. do XX. st.», u: Kačić XXV, Split 1993, 449-459
  7. Mošin, V: «Metodološke bilješke o tipovima pisma u ćirilici», u: Slovo 15-16, Zagreb 1965
  8. Vego, M: «Humačka ploča, najstariji pisani ćirilski spomenik u BiH», u: Glasnik Zemaljskoga muzeja, XI Sarajevo 1956
  9. Vrana, J: «Kulturno-povijesno značenje povaljske ćirilske listine iz 1250. g», u: Filologija 3, Zagreb 1962
  10. Vrana, J: „Da li je sačuvan original Isprave Kulina bana. Paleografsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189.“, Radovi Staroslavenskog instituta, knjiga 2, 1955, 5 – 57
  11. Kuna, Herta: „Srednjovjekovna bosansko-hercegovačka književnost“, u: Pisana riječ u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918. godine, 198249-63;
  12. Đorđić, P: Istorija srpske ćirilice, Beograd 1987

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij