ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti

 

Naziv
Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
118117
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Prepoznati specifičnosti pojedinog autorskog profila autora poput Gundulića, Mažuranića, Matoša, Šenoe, Zagorke, Ivane Brlić-Mažuranić, Krleže i Ujevića, kao i načine na koji su izgrađeni međudjelovanjem autorskog opusa i silnica književnog i društvenog polja u kojem se svako od njih pojavljuje i održava. Ustanoviti mehanizme stvaranja autorstva, javne i društvene prakse, ulogu kritike i medija u oblikovanju slike autora.
Sadržaj
  1. Uvodni sat. Upoznavanje s temama i metodologijom rada u kolegiju
  2. Što je autor? Predavanje: Teorijski i književnopovijesni uvod. Kako definirati instancu autora prema latinskom korijenu riječi auctor? Što znači teza o smrti autora i tko ju je postavio? Što znači zabluda o intencionalnosti i koji su glavni argumenti protiv namjere? Koja su ograničenja kritike intencionalizma? Kako se intencionalizam može uklopiti u tumačenje teksta? Ključni pojmovi: autor, djelo, čitatelj, kanon. Razumijevanje pojma i funkcije autora kroz različita književnopovijesna razdoblja. Autor kao naratološka, sociološka, psihološka, ekonomska, etička i politička instanca. Autor u literarnom sistemu (S. Schmidt, I. Even-Zohar, P. Bourdieu). Seminar: A. Compagnon: Autor, u: Demon teorije, AGM Zagreb, 2007: 49-109; D. Šporer: Status autora, poglavlja: II. Od biografije do funkcije, V. Tisak i status autora, AGM Zagreb, 2010: 31-54, 97-115; M. Foucault: Što je autor?
  3. Stvaranje kanona: proizvodnja i osporavanje autora Predavanje: nacionalni parnas/pantheon. Ilirski Ivan Gundulić – „Vladar Parnasa“, „otac nacionalne književnosti“. Slučaj Mažuranić, Kovačić kao glasnogovornik pravaškog osporavanja. Seminar: Članci iz Danice ilirske, 1938. g., i Vienca, 1888: 2: 30-32; 1893: 30: 486-488, 1894: 41. 653-654, 670-671. Lit: M. Protrka: Stvaranje književne nacije, poglavlja: Autorstvo; Izdvajanje klasika; Autor, remek-djelo i kanon, FFPress, Zagreb, 2008: 101-136; P. Connerton: Kako se društva sjećaju, poglavlje: Komemorativne ceremonije, Zagreb, 2004: 61-106; J. Rapacka: Pravaši; Smrt Smail-age Čengića u: Leksikon hrvatskih tradicija; I. Frangeš: Mažuranić klasik u: Studije i eseji, Zagreb, 1967.
  4. Kanon i „kulturni sveci“ Predavanje: prošireni koncept kanona/kanonizacije, komemorativni kultovi pisaca, koncept „kulturnog sveca“. Slučaji Prešerna, Šenoe i Njegoša. Seminar: M. Dović: Venerating Poets and Writers in Europe, Studies on National Movements, 2015 (pdf); M. Dović & J. K. Helgason: National Poets, Cultural Saints, Leiden: Brill, 2017: 71–96 (3. poglavlje, pdf).
  5. Kanon i „kulturni sveci“. Samostalni rad studenata: Pitanje hrvatskog „nacionalnog pjesnika“
  6. Kanon i nacionalni pjesnici Predavanje: ideja „nacionalnog pjesnika“; literatura i nacionalizam, pregled nacionalnih pjesnika u različitim europskim literarnim kulturama; primjeri Prešerna, Šenoe i Njegoša. Seminar: M. Dović: Njegoš kao nacionalni pjesnik i (kulturni) svetac, 2025; A. Šenoa: Karamfil sa pjesnikova groba, Vienac, 1878.
  7. Figure moderne. I. Pjesnik-prorok, bard i prokletnik Predavanje: Figura pjesnika-proroka i pjesnika-prokletnika kroz povijest. Rasap ideje autora-genija. Instanca lirskog subjekta na primjerima odabranih pjesama. Zašto je govor Kranjčevićeva Mojsija u navodnim znacima? Seminar: S. S. Kranjčević: Mojsije; U maskiranoj gomili; Radniku.
  8. Figure moderne II Predavanje: Figure autorstva: pjesnik prokletnik i boem. Seminar: T. Ujević: Proslov pred čitanjem; Boema i moderna umjetnost, Boemi; Književnost bez kičme; Na kolutu spuža; Svakidašnja jadikovka. Lit: M. Protrka Štimec: Boema u avangardi: ekonomija stvaralaštva i kapital // Ekonomija i književnost/Economy and Literature. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2022. str. 208-236 M. Protrka Štimec: Od genija do boema – figure autorstva na prijelomu 20. stoljeća // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 53 (2021), 3; 191-204.
  9. Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša Predavanje: Matoševo autorstvo između biografizma i esteticizma. Flanerija kao poetička kategorija. Seminar: A. G. Matoš: Flanerija; Cvijet s raskršća; D. Cesarić: Matoš u Parizu. Lit: W. Benjamin: Pariz Drugog carstva u Baudleairea, II. Dokoličar (Flaneur) u: Estetički ogledi , str.43.-70; M. Protrka Štimec: Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša, Šesti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova 1, Zagreb, 2016: 557-568.
  10. Autor i cenzura Predavanje: Cenzura – teoretski i povijesni aspekti. Cenzura u austrijskoj monarhiji, totalitarne cenzure 20. stoljeća, literatura i cenzura danas. Autorske strategije sukobljavanja sa cenzurom. Seminar: Slučaj Ivana Cankara. M. Dović: Književnost u čeljustima cenzure, Polja, 2011 (pdf), M. Dović: Ivan Cankar i cenzura, Književnost i revolucije, 2023 (pdf).
  11. Književnost, zajednica i angažman Predavanje: Ideja autora kod Krleže u Hrvatskoj književnoj laži i Baladama. Odnos prema povijesti, narodu, književnosti i kulturi. Seminar: M. Krleža: Hrvatska književna laž; Planetorijum iz Balada Petrice Kerempuha Lit: S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987: 305-326; V. Visković: Uloga Hrvatske književne laži u strukturiranju Krležine autorske poetike, "Republika" 54 (1998), 7/8 ; str. 117-135.
  12. Rod i autorstvo Predavanje: Je li autorstvo očinstvo? Na koji se način identitarne odrednice (rod, klasa, rasa, nacija) upisuju u koncept autorstva? „Bijelo mlijeko“ ženskog pisma. Žensko pismo u 80ima. Seminar: Ivana Brlić-Mažuranić u kanonu dječje i opće nacionalne književnosti? Marija Jurić Zagorka u kulturnom i političkom polju Ivana Brlić-Mažuranić: Moja autobiografija; M. J. Zagorka: Što je moja krivnja? Lit: S. Gilbert, S. Gubar: The Madwoman in the Attic: the Woman Writer and the Nineteenth-century Imagination, N. H, Yale, 2000. Protrka Štimec, Marina 2015. Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić „Jedno polje ruševina, iz kojega kao uspravni stupovi vire baš samo imena“. U: „Šegrt Hlapić“: od čudnovatog do čudesnog, ur. S. Narančić Kovač, B. Majhut, S. Lovrić Kralj, Zagreb: HIDK, 649-662.
  13. Autorstvo, tradicija i pamćenje u postmodernističkom pastižu Predavanje: Autorstvo i autori u poeziji Ivana Slamniga. Gundulić, Šenoa, „hrvatski pjesnici“ u Slamnigovoj ludističkoj interpretaciji. Seminar: I. Slamnig: Hrvatski pjesnici; Slaga Gunduo o prošastju; Glasna jasna. Lit: Hrvatska književna enciklopedija sv. 2: Krugovaši; Krugovi; Zagreb, 2010: 446-447; C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000, I. Dio, Zagreb, 2000, K. Bagić: Postoji li jezik fikcije? http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3Akbagic-fikcija&catid=35%3Arasprave-koncepti&Itemid=55&limitstart=6#
  14. Anonimni autor u digitalnom okruženju Predavanje: Što je novo, a što staro u internet kulturi i multmedijskoj književnosti? Je li ideja AA (anonimnog autora) usporediva s anonimnim narodnim stvarateljem? Koje su sličnost a koje razlike? Seminar: Dubravka Ugrešić: Karaoke-književnost, u: Napad na minibar, Fraktura, Zagreb, 2010: 291-316. Lit: http://www.textnovelblog.com/, http://www.nytimes.com/2008/01/20/world/asia/20japan.html, Lawrence, K. F. (2007) The Web of Community Trust - Amateur Fiction Online: A Case Study in Community Focused Design for the Semantic Web. PhD thesis, University of Southampton. http://eprints.ecs.soton.ac.uk/14704/
  15. Čitati klasike: sinteza, komentiranje završnih radova, osvrt i ponavljanje. Italo Calvino: Zašto čitati klasike

Ishodi učenja
  1. Navesti mehanizme stvaranja autorstva
  2. Opisati načine na koji su autorski profili izgrađeni međudjelovanjem autorskog opusa i silnica književnog i društvenog polja u kojem se svako od njih pojavljuje i održava
  3. Prepoznati specifičnosti pojedinog autorskog profila autora poput Gundulića, Mažuranića, Matoša, Šenoe, Zagorke, Ivane Brlić-Mažuranić, Krleže i Ujevića
  4. Kritički opisati utjecaj javnih i društvenih praksi, književne kritike i medija u oblikovanju slike autora
Metode podučavanja
Poučavanje, rasprava na satu i on-line, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema u pisanom i usmenom obliku.
Metode ocjenjivanja
Redovito dolaženje i sudjelovanje u izlaganjima i raspravi na satu
Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabusom seminara.
Bilješke uz čitanja
Pisani referat na odabranu temu uz adekvatnu aktivnost na nastavi

Obavezna literatura
  1. A. Compagnon: Autor, u: Demon teorije, AGM Zagreb, 2007: 49-109
  2. M. Foucault: Što je autor?
  3. M. Protrka: Stvaranje književne nacije, poglavlja: Autorstvo; Izdvajanje klasika; Autor, remek-djelo i kanon, FFPress, Zagreb, 2008: 101-136
  4. M. Dović: Venerating Poets and Writers in Europe, Studies on National Movements, 2015 (pdf)
  5. M. Dović & J. K. Helgason: National Poets, Cultural Saints, Leiden: Brill, 2017: 71–96 (3. poglavlje)
  6. M. Dović: Njegoš kao nacionalni pjesnik i (kulturni) svetac, 2025
  7. A. Šenoa: Karamfil sa pjesnikova groba, Vienac, 1878.
  8. S. S. Kranjčević: Mojsije; U maskiranoj gomili; Radniku
  9. M. Protrka Štimec: Boema u avangardi: ekonomija stvaralaštva i kapital // Ekonomija i književnost/Economy and Literature. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2022. str. 208-236
  10. M. Protrka Štimec: Od genija do boema – figure autorstva na prijelomu 20. stoljeća // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 53 (2021), 3; 191-204.
  11. M. Dović: Književnost u čeljustima cenzure, Polja, 2011 (pdf)
  12. M. Dović: Ivan Cankar i cenzura, Književnost i revolucije, 2023 (pdf).
  13. Protrka Štimec, Marina 2019. Palimpsest ženskog pisanja: ambivalencije autorstva Ivane Brlić-Mažuranić u knjizi: Politike autorstva, 2019: 67-79.
  14. Dubravka Ugrešić: Karaoke-književnost, u: Napad na minibar, Fraktura, Zagreb, 2010: 291-316.
  15. Italo Calvino: Zašto čitati klasike
Dopunska literatura
  1. D. Šporer: Status autora, poglavlja: II. Od biografije do funkcije, V. Tisak i status autora, AGM Zagreb, 2010: 31-54, 97-115
  2. P. Connerton: Kako se društva sjećaju, poglavlje: Komemorativne ceremonije, Zagreb, 2004: 61-106
  3. J. Rapacka: Pravaši; Smrt Smail-age Čengića u: Leksikon hrvatskih tradicija
  4. I. Frangeš: Mažuranić klasik u: Studije i eseji, Zagreb, 1967.
  5. W. Benjamin: Pariz Drugog carstva u Baudleairea, II. Dokoličar (Flaneur) u: Estetički ogledi , str.43.-70;
  6. M. Protrka Štimec: Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša, Šesti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova 1, Zagreb, 2016: 557-568.
  7. S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987: 305-326
  8. V. Visković: Uloga Hrvatske književne laži u strukturiranju Krležine autorske poetike, "Republika" 54 (1998), 7/8 ; str. 117-135
  9. Hrvatska književna enciklopedija sv. 2: Krugovaši; Krugovi; Zagreb, 2010: 446-447
  10. C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000, I. Dio, Zagreb, 2000,
  11. K. Bagić: Postoji li jezik fikcije? http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3Akbagic-fikcija&catid=35%3Arasprave-koncepti&Itemid=55&limitstart=6#
  12. http://www.textnovelblog.com/
  13. http://www.nytimes.com/2008/01/20/world/asia/20japan.html Lawrence, K. F. (2007) The Web of Community Trust - Amateur Fiction Online: A Case Study in Community Focused Design for the Semantic Web. PhD thesis, University of Southampton. http://eprints.ecs.soton.ac.uk/14704/

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij