Naziv
Konstrukcija i evaluacija mjernih instrumenata
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
118207
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata/ica s raznim vrstama mjernih instrumenata (indeksima, skalama, testovima) koji se najčešće koriste u sociologijskim i srodnim istraživanjima te s postupcima njihove izrade i metrijske evaluacije. Kolegij se nadovezuje na postojeća metodološko-analitička znanja i razvija dodatna znanja, sposobnosti i vještine potrebne za samostalnu izradu, primjenu i vrednovanje mjernih instrumenata u društvenim istraživanjima. Kolegij će također pridonijeti razvijanju sposobnost kritičkog čitanja i prosudbe znanstvenih radova u kojima se prezentiraju složeni mjerni instrumenti i njima dobiveni rezultati.

U sklopu nastave obrađuju se sljedeće teme i postupci: pojam i vrste mjernih instrumenata, osnove klasične teorije mjerenja, osnove teorije odgovora na zadatke, induktivni/deduktivni pristup izradi indikatora, razlike između instrumenta, indeksa i skala, izrada i korištenje određenih vrsta skala (Likertova, Thurstoneova, Guttmanova, Bogardusova), testovi znanja/informiranosti, efekti metode (formulacija iskaza, nemarno odgovaranje, pristranost slaganja, potvrdna pristranost), valjanost, pouzdanost i dimenzionalnost mjernih instrumenata te opisivanje metrijskih obilježja sukladno znanstvenim smjernicama u društvenim znanostima. Praktični dio nastave uključuje kritički osvrt studenata na primjere dobrih i loših instrumenta korištenih u anketnim istraživanjima, korištenje specifičnih procedura odabranog statističkog paketa, procjenu valjanosti, pouzdanost i dimenzionalnosti mjernih instrumenata na dostupnim podacima, konstrukciju i evaluaciju vlastitog mjernog instrumenta.
Sadržaj
  1. Uvodni sat i radni plan.
  2. Cjeloviti pregled konstrukcijsko- evaluacijskog procesa.
  3. Pitanja, čestice, skale procjene i potka.
  4. Konstrukcija aditivnih skala i skala Likertova tipa.
  5. Efekti metode i procjene pažljivosti pri ispunjavanju.
  6. Druge vrste skala i indeksi.
  7. Efekti metode (formulacija iskaza, nemarno odgovaranje, pristranost slaganja, potvrdna pristranost).
  8. Izvješća o napretku i pilotiranje instrumenta.
  9. Procjena dimenzionalnost (EFA).
  10. Procjena dimenzionalnost (CFA).
  11. Procjena pouzdanosti.
  12. Procjena valjanosti.
  13. Izrada zajedničkog upitnika i prikupljanje podataka.
  14. Struktura i sadržaj ispitnog izvještaja.
  15. Prezentacije preliminarnih rezultata evaluacije mjernih instrumenata.

Ishodi učenja
  1. Integrirati opća načela konstrukcije mjernih instrumenata te osnovne procedure za konstrukciju i evaluaciju pojedinih vrsta mjernih instrumenata.
  2. Samostalno konstruirati i evaluirati složeni mjerni instrument.
  3. Izabrati specifične statističke pakete i procedure namijenjene metrijskom vrednovanju mjernih instrumenata.
  4. Procijeniti prednosti i ograničenja mjernog instrumenta.
  5. Kritički prosuđivati znanstvene publikacije u kojima se prezentiraju mjerni instrumenti i njima dobiveni rezultati.
Metode podučavanja
(1) Predavanja uz PowerPoint prezentaciju
(2) Grupne diskusije
(3) Mentoriranje studenata prilikom izvršavanja samostalnih zadataka
Metode ocjenjivanja
Ocjena se određuje na temelju bodova ostvarenih na ispitnom izvještaju.

Obavezna literatura
  1. Boateng, G.O., Neilands, T.B., Frongillo, E.A., Melgar-Quinonez, H.R., Young, S. L. (2018). Best Practices for Developing and Validating Scales for Health, Social, and Behavioral Research: A Primer. Frontiers in Public Health. https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpubh.2018.00149/full
  2. Morgado, F.F.R., Meireles, J.F.F., Neves, C.M. et al. (2018). Scale development: ten main limitations and recommendations to improve future research practices. Psicologia: Reflexão e Crítica, 30(3). https://prc.springeropen.com/articles/10.1186/s41155-016-0057-1
  3. Nastavni materijali dostupni preko sustava Omega
Dopunska literatura
  1. Bradburn, N.M., Sudman, S., Wansink, B. (2004). Asking Questions: The Definitive Guide to Questionnaire Design for Market Research, Political Polls, and Social and Health Questionnaires. San Francisco, CA: Jossey-Bass.
  2. Hayes, A.F., Coutts, J.J. (2020) - Use Omega Rather than Cronbach’s Alpha for Estimating Reliability. Communication Methods and Measures, 14(1), 1-24.
  3. Jebb, T.A., Ng, V., Tay L. (2021). A Review of Key Likert Scale Development Advances: 1995–2019. Frontiers in Psychology. https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2021.637547/full
  4. Krković, A., Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Društvo psihologa SRH i Republički zavod za zapošljavanje. [odabrana poglavlja]
  5. Krković, A. (1978). Elementi psihometrije I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. [odabrana poglavlja]
  6. Kyriazos, T.A. (2018). Applied Psychometrics: Writing-Up a Factor Analysis Construct Validation Study with Examples. Psychology, 9, 2503-2530.
  7. Ljubotina, D. (2000). Usporedba psihometrijskih karakteristika kompozitnih testova konstruiranih u sklopu klasične teorije i teorije odgovora na zadatke (doktorska disertacija).
  8. Mandić, L., Klasnić, K. (2021). Is It Biased? Empirical Analysis of Various Phenomena That Affect Survey Results. Revija za sociologiju, 51(2), 231-256. https://doi.org/10.5613/rzs.51.2.3
  9. Pavić, Ž., Šundalić, A. (2021.) Uvod u metodologiju društvenih znanosti (2. izdanje). Osijek, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
  10. Sudman, S., Bradburn, N.M. (1982). Asking Questions. A Practical Guide to Questionnaire Design. San Francisco: Jossey–Bass Publishers.
  11. Ten Holt, J.C., van Duijn, M.A.J., Boomsma, A. (2010). Scale construction and evaluation in practice: A review of factor analysis versus item response theory applications. Psychological Test and Assessment Modeling, 52(3), 272-297

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij