ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Hrvatski jezik u srednjem vijeku

 

Naziv
Hrvatski jezik u srednjem vijeku
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
2
Šifra
265857
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Svrha je ovoga kolegija studente upoznati sa složenošću početka razvoja nacionalne pismenosti ostvarene latinskim i hrvatskim idiomima na trima pismima, u rasponu višestrukih (kulturoloških, književnosnih ...) utjecaja s Istoka i sa Zapada, na prostoru koji je tada geografski, crkvenopolitički i državnopolitički iznimno razjedinjen. Očekuje se da studenti svladaju čitanje ustavne glagoljice, te da se osposobe, uz oslonac na znanje staroslavenskog jezika, za primjerenu filološku analizu predloženoga teksta, kako bi, između ostaloga, stečena znanja mogli primjenjivati i na tekstove mlađih razdoblja. Kolegij bi uputio studente u dubinsko čitanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova i omogućio im razumijevanje specifičnosti književnoga srednjovjekovlja.
Sadržaj
  1. Izdvajanje hrvatskoga jezika iz praslavenskoga; odnos prema hrvatskoj redakciji staroslavenskoga. / Grafemski i slovni sustav hrvatske glagoljice; brojevni sustav, transliteracijska načela.
  2. Prvi jezični kontakti hrvatskoga sa zatečenim jezicima (latinskim, grčkim; romanskima, ilirskima…); najstariji pisani spomenici latinskoga i grčkoga jezika na hrvatskom prostoru. / Najstarija hrvatska glagoljska početnica (1527.): transliteracija i analiza teksta.
  3. Pitanje prvih dodira Hrvata s ćirilometodskom baštinom (staroslavenskim jezikom; glagoljicom, ćirilicom); kontinuitet uporabe staroslavenskoga do 19. stoljeća. / Vatikanski misal illirico 4: transliteracija i analiza teksta.
  4. Najstariji glagoljski i ćirilski epigrafski spomenici na hrvatskom prostoru; najstarije jezične osobine tih spomenika. / Baščanska ploča: analiza teksta.
  5. Oblikovanje hrvatske ustavne glagoljice na prostorima zapadno od rijeke Krke u 13. stoljeću; oblikovanje kurzivne glagoljice. / Pisan svetago Jurja: transliteracija i analiza teksta.
  6. Najstariji tekstovi pisani na hrvatskom vernakularu (čakavskom i štokavskom). / O, Marija, Božja mati: transliteracija i analiza teksta.
  7. Hrvatski liturgijski kodeksi kao spomenici hrvatske redakcije staroslavenskoga. / Hrvojev misal (oko 1404.): transliteracija i analiza teksta.
  8. Hrvatsko-staroslavenski jezik glagoljske zborničke literature i sl. / Zapis popa Martinca (1493.): analiza teksta.
  9. Jezik hrvatskih vernakularnih tekstova 14. i 15. stoljeća. / Red i zakon sestara dominikanki (1345.): analiza teksta.
  10. Hrvatski glagoljaši na Sorbonni, u Pragu i Krakovu u 14. stoljeću. / Regula sv. Benedikta: transliteracija i analiza teksta.
  11. Jezik hrvatskih inkunabula; kulturološki uvid u raznolikost hrvatske tiskane baštine. / Prvotisak (1483.): transliteracija i analiza teksta.
  12. Usporedan pregled crkvenoslavenske, čakavske i štokavske gramatike u srednjovjekovnom korpusu; kajkavske jezične osobine u srednjovjekovnim tekstovima. / Bernardinov lekcionar (1495.) i njegovi dubrovački prijepisi: analiza teksta.
  13. Osnovne osobine jezika i pisma hrvatskih ćiriličkih srednjovjekovnih spomenika (u književnim i vernakularnim registrima); povijesne okolnosti uporabe ćiriličkoga pisma na hrvatskim prostorima. / Isprava Kulina bana (1189.): analiza teksta.
  14. Kontinuitet hrvatskoga glagoljaštva i uporabe ćirilice na početku ranoga novog vijeka (glagoljske tiskare, uporaba glagoljice i ćirilice kod Kongregacije za nauk vjere). / Ofičje Blažene Djeve Marije (1512.): analiza teksta.
  15. Tropismenost i trojezičnost hrvatskoga srednjovjekovlja – sinteza. / Hrvatski protestantski prijevod Novoga zavjeta (1562./1563.): analiza teksta.

Ishodi učenja
  1. Samostalno čitati i transliterirati tekstove na uglatoj glagoljici.
  2. Kritički prosuđivati miješanje različitih jezičnih elemenata u hrvatskoglagoljskim tekstovima.
  3. Vrednovati osobitosti i etnološke, umjetničke, kulturne i religijske tendencije hrvatskog srednjovjekovlja.
  4. Primijeniti stečena znanja o specifičnosti početnog razdoblja hrvatske književnosti i pismenosti na trima jezicima i trima pismima na razmeđu različitih kulturnih utjecaja.
Metode podučavanja
Predavanja. Samostalne analize glagoljičkih, ćiriličkih i latiničkih tekstova. Samostalne jezične analize, po svim lingvističkim razinama, odabranih tekstova.
Metode ocjenjivanja
Učestale domaće zadaće, završni pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Damjanović, Stjepan. 2020. Slovo iskona: Staroslavenska/starohrvatska čitanka. Zagreb: Matica hrvatska. (izabrana poglavlja)
  2. Hercigonja, Eduard. 2006. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska.
  3. Žagar, Mateo. 1997. Kako je tkan tekst Bašćanske ploče. Zagreb – Krk: Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska i Povijesno društvo otoka Krka.
Dopunska literatura
  1. Bratulić, Josip. 2022. Hrvatska glagoljica: postanak, razvitak, značenje. Zagreb: Matica hrvatska.
  2. Fučić, Branko. 1997. „Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi“, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak 1: Srednji vijek (VII-XII. stoljeće). Rano doba hrvatske kulture. Ur. Ivan Supičić. Zagreb: HAZU – AGM, str. 259–283.
  3. Malić, Dragica. 2000. „Latinički tekstovi hrvatskoga srednjovjekovlja na narodnom jeziku“, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak 2: Srednji vijek i renesansa. Ur. Eduard Hercigonja. Zagreb: HAZU - Školska knjiga, str. 299–319.

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar