ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Novija hrvatska književnost - čitanje tekstova

 

Naziv
Novija hrvatska književnost - čitanje tekstova
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
133509
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij ima za cilj upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, tematskim preokupacijama, društveno-političkim kontekstom, pojedinačnim autorskim i poetičkim praksama hrvatske književnosti od kraja 70-ih godina 20. st. sve do neposredne suvremenosti.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike i društvenog konteksta kao i procesa stvaranja kanona i njegova redefiniranja u promatranom razdoblju.
Sadržaj
  1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i načinom rada.
  2. Obilježja postmodernističke književnosti. Pregled osnovnih žanrovskih tendencija (fantastičari, novopovijesni roman, proza u trapericama i dr.), temeljnih književnih postupaka i ključnih autora hrvatske postmodernističke književnosti (Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Nedjeljko Fabrio, Ranko Marinković, Ivan Slamnig, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan i dr.) dok će se na seminaru analizirati tekst Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana.
  3. Pjesništvo sedamdesetih. Pjesništvo koje se u nas javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća iz temelja mijenja polje suvremenog hrvatskog pjesništva. Na udaru su se našle do tada neupitne institucije lirike poput Autora-Genija, pjesničkog jezika kao stabilnog medija te ideja jasnog i dosezljivog smisla književnog teksta. Na udaru se našla tako i sama ideja lirskog. U okviru predavanja studente će se upoznati s tim radikalnim promjenama u polju hrvatske lirike u kontekstu društvenih, političkih, kulturnih i teorijskih gibanja tog razdoblja. U okviru seminarskog rada analizirat će se odabrane pjesme iz zbirke TekstBranka Maleša.
  4. Historiografska (meta) fikcija: začetnici, predstavnici, nasljednici. Predavanje će dati pregled osnovih obilježja novopovijesnog romana, njegovih začetnika (Aralica), istaknutih predstavnika (Fabrio) i nasljednika (Jergović) dok će se kao reprezentativni tekst analizirati roman Sonnenschein Daše Drndić.
  5. Poezija osamdesetih. Unatoč radikalnim i ključnim promjenama u polju suvremene hrvatske lirike, pjesništvo sedamdesetih još uvijek zadržava modernističku ili avangardističku ideju književnosti kao svoj okvir. Pjesništvo osamdesetih prvi put na tipično postmodernistički način propituje najtvrdokornije odnose unutar institucije književnosti. Studente će se stoga u okviru predavanja upozoriti na neke tipične postmodernističke taktike pjesnika osamdesetih te će se ukazati na razliku prema srodnim, ali u osnovi bitno drukčijim postupcima i shvaćanjima lirike pjesnika sedamdesetih. U okviru seminarskog rada analizirat će se odabrane pjesme iz zbirki B. Čegeca: Ekrani praznine, K. Bagića: Jezik za svaku udaljenost i A. Žagar: Guar, rosna životinja.
  6. Model proze u trapericama i njegovo naslijeđe u 80-ima. Predavanje će dati pregled strukturnih i semantičkih obilježja modela proze u trapericama (Flaker) koja je u suvremenu hrvatsku književnost unijela novih sklop tematskih i jezičnih tendencija (zapadnjačka popularna kultura, žargonska stilizacija, specifičan modus osporavanja dominantnih i tradicionalnih društvenih struktura i dr.). Na seminaru će se analizirati roman Sjaj epohe Borivoja Radakovića koji sažima navedene literarne tendencije 70-ih i 80-ih godina, ujedno nagovještavajući dominantne postupke i tematska žarišta proze s kraja 90-ih i početka 2000-ih (Perišić, Popović, Bović/Balenović, Bulić).
  7. "Žensko pismo": rodne perspektive proze 80-ih. Predavanje će dati pregled proznih tendencija koje problematiziraju specifičnu rodnu vizuru književnog teksta uz kritički osvrt na književnoteorijske i kritičke pojmove poput "žensko pismo" i "ženska proza" koji su bili aktualni u domaćem književnom kritičkom diskursu 80-ih godina, te će se osvrnuti na resemantizaciju ženskog subjektiviteta u suvremenoj književnosti. Na seminaru ćemo se pozabaviti odabranim esejima Slavenke Drakulić (''Smrtni grijesi feminizma''; ''Kako smo preživjeli kominizam i čak se smijali''; ''Balkan-ekspress'', ''Café Europa'').
  8. Nevolje s identitetom u tranziciji. Nadovezujući se na prethodno predavanje s temom rodne vizure u prozi 80-ih, slijedimo tijek navedenih tendencija u razdoblju nakon raspada socijalizma kada su feministički osviješteni književni tekstovi Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Jelene Lovrić i dr. predstavljali subverzivan element unutar homogenog nacionalnog diskursa. Predavanje će dati kritički pregled esejistike navedenih autorica u kontekstu suvremenih poststrukturalističkih teorija identiteta.
  9. Književnost i ratna trauma. Na predavanju ćemo dati pregled istaknutih tekstova koji se na različite načine odnose prema Domovinskom ratu. Posebna pozornost bit će posvećena transformaciji rata iz različitih ideoloških i generacijskih perspektiva (Mirković, Fabrio, Cvetnić, Drakulić, Kolanović, Simić-Bodrožić) i književnoj tvorbi heterogenih politika pamćenja tog traumatičnog mjesta novije hrvatske povijesti. Na seminaru će se obraditi roman Ratka Cvetnića Kratki izlet: Zapisi iz Domovinskog rat
  10. Pojavu modela "stvarnosne" poezije u devedesetima tumačimo u kontekstu problematizacije društvenih i estetskih kodova koje taj tip modernističkih pjesničkih praksi otvara u različitim razdobljima novije povijesti lirike. Poezija nultih upućuje na kontinuitet pojedinačnih pjesničkih praksi i postavangardno naslijeđe krugovaša i razlogaša.
  11. Tranzicijski tekst i kontekst suvremene hrvatske proze. Predavanje će dati pregled transformacije književnog polja (Bourdieu) u tranziciji te glavnih tematskih tendencija u problematiziranju tranzicijskog društvenog konteksta. Na seminaru će se raditi tekstovi Roberta Perišića: Šoping i Parti je bio u uzlaznoj fazi (iz zbirke Užas i veliki troškovi) i roman Vlade Bulića Putovanje u srce hrvatskog sna.
  12. Postmoderno i postdramsko kazalište. Predavanje će dati pregled poslijeratne dramske književnosti od poetske drame i drame situacije do političkog kazališta s fokusom na angažman, normu i estetiku suvremenog dramskog izričaja. Navest ćemo istaknute autorske poetike, fenomen postdramskog kazališta, performansa i alternativnih izvedbenih umjetnosti.
  13. Egzil kao tema u suvremenoj književnosti: Buick Riviera Miljenka Jergovića.
  14. Suvremeni hrvatski roman kao filmski predložak. Usporedba filma Buick Riviera redatelja Gorana Rušinovića nastalog prema predlošku romana Buick Rivera Miljenka Jergovića. Diskusija na temu odnosa filma i književnog predloška.
  15. Završni sat: sinteza i rezime glavnih tema kolegija.

Ishodi učenja
  1. Definirati postmodernizam kao stilsku, kulturološku i umjetničku paradigmu.
  2. Nabrojati, razlikovati i opisati razdoblja, autore, stilske i poetičke tendencije u najnovijoj književnosti.
  3. Prepoznati, objasniti i samostalno vrednovati žanrovska i autorska obilježja hrvatske postmoderne književnosti.
  4. Objasniti odnos umjetničkih praksi i političkih promjena u danom razdoblju.
  5. Objasniti osnove tendencije suvremene filmske i kazališne umjetnosti te njihov odnos prema suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Metode podučavanja
Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.
Metode ocjenjivanja
Ocjena rada u seminarima, testovi čitanosti kroz semestar, pismeni ispit na kraju kolegija.

Obavezna literatura
  1. L. Čale Feldman: Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb, 1997: 301-347, I. Brešan: Osnovna načela moga kazališnog sustava, Republika, 1996, 1-2, M. Bobinac: Puk na sceni, Zagreb, 2001: 185-229.
  2. C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga III. [Teorijski um pitanjaša, str. 13-68; eseji o I. R. Nehajevu i M. Stojeviću], T. Vuković: Zamukli majstorov glas: politika hrvatskih pjesničkih poetika sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, u: Zbornik radova 38. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2010, str. 161-172, C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom I. Ofaši, str. 11-18; esej o B. Malešu]
  3. N. Badurina, "Kraj povijesti i hrvatski novopovijesni roman", in: slavica tergestina, 14 (2012), pp. 8-37, www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/8494/1/badurina_slavicater_14_2012.pdf, Julijana Matanović: Od prvog zapisa do "povratka u normalu", Sarajevske sveske, br. 5, 2004.; ista: sumnja.strah@ povijest.hr, Zagreb, 2012, C. Milanja: Novopovijesni roman u: Hrvatski roman 1945-1990, Zagreb: 1996: 120-126, K. Nemec: Povijest hrvatskog romana, Zagreb, 2003: 265-295; M. Protrka: Bosno zemljo povišću pritrujena. Performativ pričanja u prozi Miljenka Jergovića, Sarajevske sveske br. 14.
  4. C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom II. Kvorumaši, str. 7-29, eseji o B. Čegecu, D. Rešickom, K. Bagiću i A. Žagar], T. Vuković: Melankolija, ulična heterotopija i jezik bez granica: Politika hrvatskog pjesništva osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, u: Zbornik radova 39. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2011, str. 111-127.
  5. Flaker, Aleksandar (1983): Proza u trapericama, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber; Milanja, Cvjetko (1996): Hrvatski roman 1945.-1990. Nacrt moguće tipologije hrvatske romaneskne prakse, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 56-67; 1996; Nemec, Krešimir (2003): Povijest hrvatskog romana, Zagreb: Školska knjiga; ''Književnost i kultura osamdesetih'' u: Mićanović, Krešimir, ur. (2011): Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, str. 81-206.
  6. B. Katušić: Autobiografija u Hrvatskoj, I. Šafranek: svila sjećanja, škare rata, Republika, 1995, 7-8, A. Zlatar: Oblici autobiografskog pripovijedanja u suvremenoj hrvatskoj književnosti, ibid, 1996, 3-4.; A. Zlatar: Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj književnosti A. Zlatar: Tko nasljeđuje "žensko pismo": poetika različitosti suvremene hrvatske produkcije: Irena Vrkljan i DašaDrndić, Sarajevske sveske 2(2003), str. 83-93, također u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: FF press, str. 109-117.
  7. Lukić, Jasmina (2002): ''Pisanje kao antipolitka'' u: Reč, časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, str. 73-102.; Zlatar, Andrea (2004): ''Pisanje u egzilu/azilu (Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli u kontekstu proze Dubravke Ugrešić)'' U: Ista: Tekst, tijelo, trauma. Ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb: Naklada Lijevak, str. 119-139.; Hall, Stuart (2006): ''Kome treba 'identitet'?'' U: Politika teorije, zbornik rasprava iz kulturalnih studija (Duda, Dean, prir.), prevela Sandra Veljković, Zagreb: Disput, str. 35-63.
  8. S. Primorac: Linija razdvajanja: hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010, Zagreb, 2012; J. Matanović: Krsto i Lucijan: raprave i eseji o povijesnom romanu, Zagreb, 2003, H. Sablić Tomić: Tema: Domovinski rat. (www.hrvatskiplus.org), A. Zlatar Violić: Proza devedesetih: mehanizmi književnog i kulturnog pamćenja. (www.hrvatskiplus.org), J. Pogačnik: Tema rata u suvremenoj hrvatskoj prozi. Usponi, padovi i konačno dobri radovi, "Hrvatska revija" br. 3, 2009, dostupno na http://www.matica.hr/hr/355/Usponi,%20padovi%20i%20kona%C4%8Dno%20dobri%20radovi/
  9. C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom II. Uvod u postiste, str. 159-169, eseji o T. Gromači, K. Pintariću, I. Prtenjači, M. Pogačaru], T. Vuković: Čitljivost i nečitljivo. Ratno i stvarnosno pjesništvo u devedesetima, u: Zbornik radova 40. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2012, str. 137-154, K. Bagić: Praznina u suvremenom hrvatskom pjesništvu, u: Treba li pisati kako dobri pisci pišu. [dio o devedesetima]
  10. Kolanović, Maša (2011): ''Tranzicija: napetosti osporavanja i potrošnje'' u Ista: Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije, Naklada Ljevak, Zagreb, str. 340-390.; Duda, Dean (2010): Hrvatski književni bajkomat, Zagreb: Disput; Nemec, Krešimir (2010): ''Grad u tranziciji'' u: Isti: Čitanje grada: urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, str. 229-246.
  11. Protrka Štimec, Marina: Mišolovka za Horacija. Djelokrug kazališta, teksta i izvedbe u Brešanovoj Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja“. U: Satire und Komik in der bosnisch-herzegowinischen, kroatischen, montenegrinischen und serbischen Literature / Hansen-Kokoruš, Renate ; Lukić, Darko ; Senker, Boris (ur.). Hamburg: Verlag Dr. Kovač, 2018. str. 177-19
Dopunska literatura
  1. Hutcheon, Linda (2002): ''Postmodernistički prikaz'' u: Biti, Vladimir, ur.: Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, str. 59-73. Jameson, Fredric (1988): ''Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma'' u: Kuvačić, Ivan et al. ur.: Postmoderna: Nova epoha ili zabluda?, Zagreb: Naprijed, str. 187-232. Preveo Srđan Dvornik. Krešimir Bagić (1994): Živi jezici: poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar, Naklada MD, Zagreb, 1994. Pavičić, Jurica (2011): Postjugoslavenski film: stil i ideologja, Zagreb: Hrvatski filmski savez. Pogačnik, Jagna (2006): Proza poslije FAK-a, Zagreb: Profil International Prica, Ines i Škokić, Tea, ur. (2011): Horror-porno-ennui: kultune prakse postsocijalizma, Zagreb: Institut za etnologiju I folkloristiku. Protrka, Marina (2008) Povijest ženska: supkultura i diskontinuitet, u: Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici, Zagreb, str. 251-260. Rafolt, Leo (2011): Priučen na tumačenje: deset čitanja, Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička, Zagreb. Sablić-Tomić, Helena (2005): Gola u snu: o ženskom književnom identitetu, Znanje, Zagreb Solar, Milivoj (1995): Kako govoriti o postmodernizmu? u: Laka i teška književnost, predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica Hrvatska: Zagreb. Visković, Velimir (2006): U sjeni FAK-a, Zagreb: V.B.Z. Vuković, Tvrtko (2005): Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, Disput, Zagreb.

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar