Naziv
Psihoanalitičko čitanje književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
266163
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Dati uvid u osnove psihoanalitičkih teorija, ponajprije u Freudovu i Lacanovu. Dati osnove psihoanalitičkog čitanja književnosti te osnove psihoanalitičkog čitanja kulture. Naposljetku, na kanonskim djelima svjetske i novije hrvatske književnosti pokazati mogućnosti psihoanalitičke kritike s obzirom na pitanja i probleme institucije književnosti, autorstva, čitanja, čitatelja, identiteta i dr.
Sadržaj
  1. 1) Uvod. Opća mjesta psihoanalize: fantazma, sebstvo, spolnost. Uvodno predavanje u psihoanalitičku teoriju. Otvaranje problema sebstva, spolnosti i fantazme u Freudovoj misli.
  2. 2) Prva faza Freudova rada. Edipov kompleks. Teorijski obrat. Nagon smrti. Čitanje jednog teksta iz Freudove prve faze i jednog iz druge faze rada. Objašnjenje Edipova kompleksa te teorijskog obrata prema takozvanoj spekulativnoj fazi Freudova djelovanja. Objašnjenje koncepta nagona smrti.
  3. 3) Freudovo čitanje kulture. Nastavljači Freuda u sociologiji i kulturologiji. Čitanje jednog kulturološkog Freudova teksta. Objašnjenje Freudove kulturne teorije. Kratak prikaz psihoanalitičkih čitanja kulture Fromma, Marcusea, Lascha, Deleuzea i Guattaria te Lyotarda.
  4. 4) Lacanova teorija. Imaginarno, simboličko. Uvodno predstavljanje Lacanove psihoanalitičke teorije. Predstavljanje koncepta imaginarnog, odnosno simboličkog.
  5. 5) Lacanova teorija. Edipov kompleks, falus, zakon oca, poredak nesvjesnog, otuđenje, odvajanje i nagon. Prikaz osnovnih Lacanaovih koncepta i njegove revizije nekih osnovnih Freudovih koncepta kao što su nagon, Edipov kompleks, zakon, nesvjesno.
  6. 6) Lacanova teorija. Realno, spolnost Lakanovska etika i politika. Žižek. Dovršenje prikaza Lacanove teorije. Objašnjenje njegova koncepta realnog, fantazme, objekta a i sl. dati uvid u osnove lakanovskog čitanja kulture, etike i politike koristeći se Žižekovim čitanjima Lacana.
  7. 7) Kolokvij. Pismeno propitivanje obrađenoga gradiva.
  8. 8) Psihoanaliza i književnost. Freudovo čitanje Hoffmana. Lacanovo čitanje Poea, de Sadea i Hamleta. Uvod u osnove psihoanalitičkog čitanja književnosti čitanjem nekih ključnih Freudovih i Lacanovih tekstova.
  9. 9) Psihoanaliza i književnost. Felman, Žižek, Brooks i drugi Uvod u osnove psihoanalitičkog čitanja književnosti čitanjem nekih ključnih tekstova Shoshane Felman, Petera Brooksa i Slavoja Žižeka.
  10. 10) M. Krleža Čitanje romana Povratak Filipa Latinovitza. Edipov kompleks i tajna tekstualnog značenja. Usporedno čitanje Mučnine J. P. Sartrea i Sofoklova Mita o Edipu.
  11. 11) T. Ujević, D. Tadijanović, Čitanje lirike. Subjekt i simbolički poredak kulture. Žudnja i zazorno. Usporedno čitanje europske modernističke lirike.
  12. 12) M. Begović Čitanje drama Bez trećeg i Pustolov pred vratima. Manjkavi subjekt i problem identiteta. Etika žudnje.
  13. 13) S. Novak. Čitanje romana Mirisi, zlato i tamjan. Zazorno i sublimno. Poetika i politika čitanja društvene stvarnosti.
  14. 14) R. Marinković. Čitanje romana Zajednička kupka. Označavanje, značenje i pravo na priču. Književnost i znanje. Usporedno čitanje romana Blijeda vatra V. Nabokova.
  15. 15) Kolokvij Pismeno propitivanje ukupnog gradiva.

Ishodi učenja
  1. - Kritički obrazložiti prednosti i nedostatke različitih teorijskih pristupa, napose psihoanalize, i mogućnosti primjene odabranih znanstvenih i kulturnih obrata i novijih paradigmi u analizi tekstova svjetske i novije hrvatske književnosti na primjerima pojedinih djela ili autorskih/periodizacijskih korpusa
  2. - Samostalno osmisliti cjelovito znanstveno istraživanje u području književnosti i kulture služeći se prikladnim književnopovijesnim, književnoteorijskim, napose psihoanalitičkim, književnoantropološkim alatima i metodološkim postupcima
  3. - Argumentirano izložiti usmeno i pismeno rezultate svog istraživanja služeći se metajezikom struke u skladu s profesionalnim i etičkim akademskim standardima
  4. - Koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju novijih i suvremenih književnih tekstova
Metode podučavanja
Pomno čitanje teksta, njegova interpretacija uz pomoć teorijskih i metodoloških alata te pristupa psihoanalize.
Metode ocjenjivanja
Usmeni i pismeni ispiti te seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Željka Matijašević: Sigmund Freud. U: Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb 2006. Bruce Fink: Lakanovski subjekt, Zagreb 2009. Terry Eagleton: Psihoanalitička kritika. U: Književna teorija, Zagreb 1987. Maud Ellman: Psychoanalytic Literary Criticism, London/New York 1994.
Dopunska literatura
  1. Anthony Elliot: Uvod u psihoanalitičku teoriju, Zagreb 2012.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij