Naziv
Opća fonetika
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS bodovi
5
Šifra
51304
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Vježbe u praktikumu
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Cilj je ovog kolegija da uputi studente u fonetiku kao znanost o govoru, odrediti područja, metode i svrhu te znanosti. Kolegij daje temeljne spoznaje o govoru te uvodi u znanstveni način proučavanja govora.
Sadržaj
  1. P: Određenje fonetike kao znanosti o govoru. Određenje govora. Temeljne govorne jedinice. Govor kao komunikacija. Arhetipski govor. Govorne funkcije. Govorni dijelovi: slojevi i članci.V:Početno snimanje studenata.
  2. P: Evolucija jezičnih i govornih predispozicija. V: Početno snimanje studenata.
  3. P: Vrste govornih znakova. V: Percepcija govorne fluentnosti, izražajnosti, pravilnosti izgovora - slušanje i procjena govora.
  4. P: Neurološke osnove govora. Reprezentacija jezika i govora u pojedinim dijelovima mozga. Jezični i govorni poremećaju uzrokovani oštećenjima centralnog nervnog sustava: afazija, dizartija, apraksija. Metode istraživanja mozga zdrave populacije pri govornim zadacima.V: Segmentiranje snimljenoga govora u programu Praat.
  5. P: Osnovni akustički elementi govora. Šest akustičkih osobina koje tvore varijabilnost govornih zvukova: spektralni oblik, spektralni sastav, promjene zvuka u vremenu, intenzitet, trajanje i ton. V: Osnovni ton: upute za analizu snimljenoga govora.
  6. P: Ton i intonacija. Fiziološki osnovni ton. Kulturološki osnovni ton. Parametri opisa kretanja tona. Raspon kretanja tona. Diskontinuitet kretanja tona i utjecaj segmentalnih osobina na intonaciju. V: Osnovni ton: analiza snimljenoga govora. Tumačenje podataka: fundamentalna frekvencija, jitter, shimmer, HNR.
  7. P: Spektralni oblik zvuka i boja glasa. Kvocijent otvora. Elementi akustičke analize glasa i perceptivne procjene.V: Mjerenje formanata hrvatskih vokala: upute za analizu snimljenoga govora.
  8. P: Središnje rezonantne frekvencije formanata vokala. Unutarnja razlikovna obilježja. V: Mjerenje formanata hrvatskih vokala: analiza snimljenoga govora. Tumačenje izmjerenih vrijednosti.
  9. P: Prozodijska sredstva: Glasnoća i naglasak, spektralni sastav, govorne stanke, tempo govora, ritam govora, govorne modulacije, način izgovora glasnika. Jezične i paralingvističke akustičke osobine i funkcije.V: Mjerenje tempa govora: upute za analizu snimljenoga govora.
  10. P: Govorni članci: diskurs, odlomak, rečenica, riječ, slog, glasnik.V: Mjerenje tempa izgovora i tempa artikulacije: tumačenje podataka.
  11. P: Intonacijske jedinice: početak, jezgra i završetak. Stupnjevi istaknutosti. Vrste intonacijskih jezgara.V: Analiza intonacijskih jedinica, količine i vrste stanka.
  12. P: Govorna riječ i naglasak: odnos naglašenosti i nenaglašenosti, stupnjevi naglašenosti. Podjela jezika prema sustavu prozodije riječi na tonske, tonsko-dinamičke i udarne jezike. Akustičke osobine hrvatskih naglasaka. V: Mjerenje akustičkih dimenzija hrvatskih naglasaka: upute za analizu snimljenoga govora.
  13. P: Bilježenje intonacije i naglasaka. Standardne i dijalektalne varijante hrvatskih naglasaka. Odnos fundamentalne frekvencije naglaska riječi i intonacijske jedinice.V: Mjerenje akustičkih dimenzija hrvatskih naglasaka: tumačenje podataka.
  14. P: Percepcija govora: sluh i slušanje. Odnos akustičkih i psihoakustičkih elementa zvuka. Multimodalna percepcija govora, McGurkov efekt. Vremenske jedinice, psihološke i govorne.V: Eksperiment kategorijske percepcije: testovi identifikacije i diskriminacije.
  15. P: Slog. Fonemski sloj: asimilacije, adaptacije, odnos glasnika i fonema. Evaluacija kolegija i nastavnika.V: Sinteza rezultata vježbi: odnos akustičkih i perceptivnih elemenata analize.

Ishodi učenja
  1. Definirati i objasniti neke temeljne fonetske pojmove: fonetika, govor, arhetipski govor, govorni znak, glasnik, fonem, slog, govorna riječ, intonacijska jedinica, rečenica, odlomak, glas, tekst, prozodija, ton, spektralni oblik, boja, modulacija, tempo, ritam, stanka, ekspresivnost, fluentnost, asimilacija, adaptacija, percepcija govora.
  2. Segmentirati govor na glasnike, slogove, govorne riječi, intonacijske jedinice, rečenice i odlomke te objasniti prozodijske karakteristike pojedinih članaka.
  3. Primijeniti računalni program u analizi govornog zvuka i mjerenju nekih karakteristika osnovnog tona, trajanja i formanata.
  4. Analizirati akustičke osobine naglasaka riječi i intonacijskih jedinica
  5. Objasniti odnose akustičkih elementa govora (fundamentalna frekvencija, trajanje, intenzitet, spektralni oblik, spektralni sastav) i perceptivnih kategorija (ton, glasnoća, boja).
  6. Nabrojati prozodijska sredstva govora i objasniti njihov utjecaj na govornu ekspresivnost.
Metode podučavanja
Predavanja i vježbe u praktikumu.
Metode ocjenjivanja
Tijekom semestra kontinuirano se prati i vrednuje rad studenata: pohađanje predavanja - 15% bodova; sudjelovanje na vježbama - 15% bodova; izrada samostalnih zadataka - 10% bodova; prvi kolokvij - 20% bodova; drugi kolokvij - 20% bodova; treći kolokvij - 20% bodova. Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju 61% bodova i više oslobođeni su izlaska na ispit te dobivaju ocjenu. Ocjena se oblikuje prema postotku bodova: 61%-70% bodova – dovoljan (2); 71%-80% bodova – dobar (3); 81%-90% bodova – vrlo dobar (4); 91%-100% bodova – izvrstan (5). Na pismeni i usmeni ispit moraju izaći studenti koji su tijekom semestra prikupili 40-60% bodova. Na ispit mogu izaći i studenti koji žele steći pravo na veću ocjenu. Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju manje od 40% bodova, odn. više izostanaka nego što je dopušteno nemaju pravo na potpis i na izlazak na ispit te moraju ponovno upisati kolegij.

Obavezna literatura
  1. Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrt za gramatiku, HAZU - Globus, Zagreb, 61-379.
Dopunska literatura
  1. Bakran, J. (1996). Zvučna slika hrvatskoga govora. Zagreb, Ibis Grafika.
  2. Clark i Yallop (1995). An introduction to phonetics and phonology. Blackwell Publishing.
  3. Gussenhoven, C. (2004). The Phonology of Tone and Intonation. Cambridge University Press,.
  4. Hauser,M.D., Chomsky, N. i Fitch, W. T. (2002). The Faculty of Language: What Is It, Who Has It, and How Did It Evolve? Science, Vol. 298, str. 1569-1576.
  5. Hurford, J. R., Studdert-Kennedy, M., & Knight, C. (Ur). (1998). Approaches to the evolution of language: Social and cognitive bases. Cambridge University Press.
  6. Ivas, I. (1996). Silazno-uzlazna jezgra u sustavu jezgri hrvatskog jezika. Suvremena lingvistika, 41-42, str. 227–244.
  7. Kovačić, G. (2003). Akustička analiza glasa vokalnih profesionalaca. Zagreb, Graphis.
  8. Mildner, V. (2003). Govor izmenu lijeve i desne hemisfere. IPC grupa, Zagreb. Poglavlje Govor i jezik (str. 139-217).
  9. Pletikos, E. (2005), Percepcija sličnosti prozodije riječi stranih jezika s hrvatskim naglascima“, Govor, 22, 2, str. 89-126.
  10. Škarić, I. (2001). Kakav pravopis (između fonetike i fonologije). Govor, 18, br. 1, str. 1-32.
  11. Tadinac, M., Hromatko, I. (2010). Evolucija govora: što nam mogu reći Hoover i Bonnie?, u knjizi Proizvodnja i percepcija govora, urednici V. Milner i M. Liker, Zagreb, FF press i HFD, 2010, str. 255-263.
  12. Varošanec-Škarić, G. (1998). Relativna spektralna energija i ugoda glasova. Govor, 15, 1: 1-34.
  13. Varošanec-Škarić, G. (2005). Timbar. Zagreb: FF press.

Obavezan predmet na studijima
  1. Fonetika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar