Naziv
Civilno društvo u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
170910
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te kompetencije vrednovanja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.
Sadržaj
  1. Definicije, modeli, uloge i povijesni razvoj civilnog društva
  2. Organizacije civilnog društva
  3. Vrednovanje organizacija civilnog društva
  4. Modeli međusektorske suradnje
  5. Civilno društvo, gospodarstvo i politički sustav
  6. Teorijski pristupi i vrijednosti civilnog društva
  7. Europska perspektiva: civilni dijalog
  8. Institucije za podršku civilnom društvu u Hrvatskoj
  9. Filantropija i zakladništvo
  10. Zadružno poduzetništvo
  11. Mjerenje društvenog utjecaja organizacija civilnog društva
  12. Mreže, platforme, savezi
  13. Civilni aktivizam i volonterstvo
  14. Suvremeni izazovi civilnom društvu
  15. Analitički rezime studentskih evaluacijskih pilot-studija

Ishodi učenja
  1. identificirati, opisati i analizirati društvene probleme i kreirati mjere socijalne politike
  2. pokazati fleksibilnost , toleranciju i razmijevanje (etničkih, rodnih, rasnih i drugih različitosti) u multikulturalnom okruženju
  3. primijeniti različite sociološke koncepte u analizi društvenih pojava i procesa na globalnoj i lokalnoj razini
  4. vrednovati kvalitetu programa, projekata i inicijativa civilnog društva
Metode podučavanja
Predavanja i seminare studenti/ce prate uz powerpoint prezentacije. U seminarima se studentice i studente potiče na aktivno sudjelovanje u moderiranim raspravama. Seminarski rad piše se u obliku evaluacijske pilot-studije zadane organizacije civilnog društva na osnovu analize dostupnih dokumenata i intervjua s predstavnikom organizacije, koji studenti/ce provode, transkribiraju i kodiraju. Svoju evaluacijsku studiju polaznici/e usmeno predstavljaju na nastavi. Spomenute nastavne metode odabrane su jer omogućuju povezivanje istraživanja i nastave te nadovezivanje na ranije stečene metodološke vještine.
Metode ocjenjivanja
Pisanim ispitom utvrđuje se razina usvojenosti znanja iznesenih na predavanjima, prema obvezatnoj literaturi i bilješkama na servisu Omega. Rezultat pisanog ispita čini 60% konačne ocjene. Seminarski uradak koji se piše u fazama, određuje 40% konačne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Bežovan, Gojko i Zrinščak, Siniša (2007.) Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  2. Bežovan, Gojko (2008.) Zaklade u Hrvatskoj – uloga,razvoj i postignuća. Revija za socijalnu politiku, god. 15, br. 3, str 455-478
  3. Pérez-Díaz, Víctor (2011) Civil society: A multi-layered concept. Sociopedia.isa.
  4. Vidačak, Igor i Božić, Jasmina (2006.) “Civil Society and Good Governance in Societies in Transition: The Case of Croatia”. U: Benedek, Wolfgang (ur.) Civil Society and Good Governance in Societies in Transition (str. 55-75). Belgrade: NWV-Neuer Wissenschaftlicher Verlag GmbH i European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy – Graz.
  5. Šprajc, I., Škrabalo M. i Božić, J. (2018). „Stručna ocjena po potrebi“: donacije javnih trgovačkih društava. Zagreb: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Zbornik radova Konferencije o društveno odgovornom poslovanju, 20.-21. studeni 2018., 291-304.
  6. Šprajc, I. (2015). Načela djelovanja udruga prema Zakonu o udrugama. Pravni vjesnik, 31(1) 157-178
  7. Mance, B. (2017.) Suradnja civilnog društva i javne uprave u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. HKJU-CCPA, 17(1), 107–130
  8. Croatian Centre for Cooperative Entrepreneurship (2017). Godišnje izvješće o stanju zadružnog poduzetništva za 2016. godinu.
  9. Brajdić Vuković, Marija; Domazet, Mladen i Ančić, Branko (2014.) Podrška: Trajni učinak ili poticajni trenutak?: Društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Pročitati str. 59-106
  10. Cvek, S. et al. (ur.) (2013) Naša priča: 15 godina ATTACK!-a. Zagreb: Autonomni kulturni centar. Pročitati: Uvodnik, 1997., 2009.-2012., Izbor iz upitnika i intervjua, Zašto knjiga o Attacku?
  11. Zrinščak, S., Lakoš, I. i sur.(2012) Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom kontekstu. Revija za socijalnu politiku 19 (1): 25-48.
  12. European Union Agency for Fundamental Rights (2018). Challenges facing civil society organisations working on human rights in the EU http://fra.europa.eu/en/publication/2018/challenges-facing-civil-society-orgs-human-rights-eu
Dopunska literatura
  1. Matančević, Jelena i Bežovan, Gojko (2013.) Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, god. 20, br. 1.
  2. Cohen, J. L., Arato, A. Civil Society and Political Theory. Cambridge, MA: The M.I.T. Press., 1992.
  3. Edwards, Bob; Foley, Michael W. & Diani, Mario (ur.) (2001.) Beyond Tocqueville: Civil Society and the Social Capital in Comparative Perspective. Hanover: Tufts University.
  4. Šimleša, D.; Bušljeta Tonković, A.; Puđak, J. (2015). Društveno poduzetnišvo u Hrvatskoj: od prepoznavanja do primjene. Revija za sociologiju, 46(3), 271-295
  5. Peruško, Zrinjka (ur.) (2008.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  6. Reese-Schäfer, W. (2004.) „Civilno društvo i demokracija“. Politička misao, 41(3):65–79. Reese-Schaefer. W., (2004.) „J. Habermas i deliberativna demokracija“. Politička misao, 41(4):3–21.
  7. Franc, Renata; Sučić, Ines; Međugorac, Vanja i Rihtar, Stanko (2012.) Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/hr_ivo_pilar.pdf
  8. Kustec Lipicer, Simona (2012.) Vrednovanje javnih politika. Zagreb, Disput. Pročitati: pogl. 6.: Metodologija vrednovanja javnih politika
  9. Srbljinović, Armano; Bakić-Tomić, Ljubica i Božić, Jasmina (2008.) „Virtual Communities as Commons: Case Study of 'Connect'“. Interdisciplinary Description of Complex Systems 6(1):37-52.
  10. Srbljinović, Armano; Boras, Damir i Božić, Jasmina (2007.) „Cooperation amplifiers or flame-war battlefields: A comparative case study of virtual communities“. U: Bakić-Tomić, Ljubica; Šimović, Vladimir i Lasker, George E. (ur.) Pre-conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society (str. 20-26). Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar