Naziv
Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS
5
Šifra
117744
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Vježbe u praktikumu
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Studenti će moći koristiti relevantna znanja iz psihologije obrazovanja u radu psihologa u školi, kao i u drugim situacijama učenja i poučavanja.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje, ishodi i sadržaji kolegija, priprema za terensku nastavu.
  2. Determinante obrazovnih ishoda.
  3. Karakteristike učenika koje djeluju na obrazovne ishode.
  4. Učenici s posebnim potrebama.
  5. Daroviti učenici.
  6. Bihevioristi, socijalne teorije učenja i obrazovanje.
  7. Kognitivne teorije učenja i obrazovanje.
  8. Konstruktivizam.
  9. Karakteristike učitelja i ishodi učenja.
  10. Karakteristike škole i ishodi učenja.
  11. Nastavni proces i ishodi učenja.
  12. Metode poučavanja.
  13. Unutarnje i vanjsko vrednovanje u obrazovanju.
  14. Ispiti znanja.
  15. Vrednovanje rada nastavnika.

Ishodi učenja
  1. Usporediti teorijske modele i primijeniti odgovarajuće metode istraživanja u području učenja i poučavanja.
  2. Objasniti odnose između karakteristika učenika, učitelja, pristupa poučavanju i školskog konteksta te obrazovnih ishoda.
  3. Analizirati odnose između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama.
  4. Primjenjivati neke od glavnih psihologijskih mjernih instrumenata za utvrđivanje osobina učenika te kreirati i primijeniti instrumente za provjeru i procjenu školskog postignuća.
  5. Kreirati postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja.
Metode podučavanja
Predavanja i vježbe, samostalan rad i timski rad, terenska nastava.
Metode ocjenjivanja
U ocjenu ulaze bodovi stečeni kroz dva izvještaja, dvije provjere znanja tijekom semestra, pisani ispit i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP – Vern.
  2. Sorić, I. (2014). Samoregulacija učenja: možemo li naučiti učiti? Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlje 7.2. Metakognicija i samoregulacija učenja; 473–484. str.)
  3. Efklides, A. (2014). How does metacognition contribute to the regulation of learning? An integrative approach. Psychological Topics, 23 (1), 1-30.
  4. Efklides, A. (2006). Metacognition and affect: What can metacognitive experiences tell us about the learning process? Educational Research Review, 1, 3–14.
  5. Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V., Arambašić, L. i Miharija, Ž. (1995). Test spremnosti za školu (priručnik). Jastrebarsko: Naklada Slap
  6. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dopunska literatura
  1. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP.
  2. Bruner, J. (2000). Kultura i obrazovanje. Zagreb: Educa.
  3. Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak.
  4. Zarevski, P., Ur. (2000). Učitelji za učitelje - primjeri provedbe načela aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. – UNICEF.
  5. Good, T.L. i Brophy, J. (1995). Contemporary educational psychology. New York: Longman
  6. Hitrec, G. (1990). Kako pripremiti dijete za prvi razred. Zagreb: Školska knjiga
  7. Pastuović, N. (1999): Edukologija (6. dio: Psihologija cjeloživotnog obrazovanja). Zagreb: Znamen.
  8. Slavin, R. (1997). Educational psychology: Theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.
  9. Vlahović-Štetić, V. i Vizek Vidović, V. (1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Zagreb: Korak po korak.
  10. Wood, D. (1995). Kako djeca uče i misle. Zagreb: Educa
  11. Woolfolk, A.E. (2001). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.
  12. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje (poglavlja 8, 12, 15, 16) (1998). Zagreb: Educa. 

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar