ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Transformacije antičkog svijeta

 

Naziv
Transformacije antičkog svijeta
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
118190
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj: studenta upoznati sa slojevitošću povijesno-umjetničke interpretacije jednog razdoblja, od povijesnih tumačenja i vrednovanja konteksta, do analize umjetničke proizvodnje i pojedinih spomenika u razdoblju između II. i IV. stoljeća na području Rimskoga Carstva (Europe, Mediterana i Bliskog Istoka). Pritom se propituju osnovni principi povijesno-umjetničke analize i promjena u tumačenjima likovnog djela tijekom 20. stoljeća i uspostavlja odnos između likovnih umjetnosti s jedne, te drugih humanističkih disciplina (književnost, filozofija, religija) s druge strane. Kolegij uključuje pregled ranijih transformacija u rimskoj umjetnosti, te predstavlja uvod u proučavanje kasne antike i ranog srednjega vijeka, a pristup pojedinim temama čini ga zanimljivim i za studente drugih grupa (poglavito povijesti, arheologije, klasične filologije i antropologije) koji se bave istim razdobljem.
Sadržaj
  1. Kriza antičkog svijeta: povijesno tumačenje (pregled modernih i suvremenih tumačenja vezanih uz fenomen «propasti» rimskog carstva, traumatičnog iskustva koje je i danas jednako aktualno).
  2. Kasno Rimsko carstvo / kasna antika / rano kršćanstvo : definicija jednog razdoblja (Gdje završava «visoko», a gdje počinje «kasno» carstvo? Gdje završava antika, a počinje «kasna» antika? Koji su kronološki okviri ranokršćanskog razdoblja? Pregled historiografskih tumačenja.)
  3. Metamorfoza oblika : dekadencija antičke umjetnosti ili novi Kunstwollen (Povijest umjetnosti dugo je gledala s malo simpatije prema umjetnosti kasne antike. Prekretnica u tom pogledu su pripadnici «Bečke škole» - poglavito Alois Riegl - koji upravo na osnovu proučavanja umjetnosti ovog razdoblja postavljaju temelje moderne povijesno-umjetničke znanosti. Koliko su njihova iskustva i danas valjana?)
  4. Značenje oblika : umjetnost kao etička kategorija (Helenistički svijet dugo je vodio polemiku o prednostima i nedostacima pojedinih umjetničkih stilova. Pred kraj rimske republike, ta je rasprava uvučena i u politički kontekst. Jedan izvorno estetski problem izrastao je u pitanje morala i pogleda na svijet. Ne samo sadržaj, već i stil likovnog djela mogao je biti odgovarajuće ispolitiziran.)
  5. Temelji kontinuiteta : likovna umjetnost kao način definiranja identiteta (Likovni dekor, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi, služi kao način isticanja i potvrđivanja raširenih običaja ili rituala – bilo da je riječ o posjetu kupalištima ili igrama u kontekstu života običnog građana, ili o službenim državnim ritualima vezanim uz carske aktivnosti i sudbinu carstva. Fokus na prisutnost slika u rimskom društvu ukazuje na snažni kontinuitet antičke civilizacije. u kasnijim stoljećima Rimskoga Carstva).
  6. Temelji kontinuiteta : figura cara i carska ikonografija od Augusta do Dioklecijana (Figura cara je nit koja povezuje rimsku umjetnost od Augusta u 1. stoljeću do posljednjih bizantskih careva u 15. stoljeću. Simboli cara i carstva – znakovi u službi precizno razrađene političke filozofije – jedni su od najprisutnijih tragova antike u europskoj povijesti).
  7. Znakovi promjene : zagrobna umjetnost 2. i 3. stoljeća (Zagrobna umjetnost – poglavito reljefi sarkofaga, a potom i zidne slike u katakombama – najbolji je pokazatelj evolucije mentaliteta koja se ogleda u promjeni odnosa prema mrtvima. Sve prisutnija su pitanja o onozemaljskom, životu poslije života, jednom riječju, o negaciji prolaznosti i spasu. Neki istraživači govore o «vremenu tjeskobe», a neki o «vremenu duhovnosti».)
  8. Znakovi promjene : istočnjački kultovi / misterijske religije (Tradicionalna rimska religija nije poznavala život poslije smrti, ili se nije odveć za njega zanimala. Kao skup pravila i labavo povezanih vjerovanja, bila je usmjerena prije svega na rituale koji su garantirali očuvanje postojećeg stanja i stabilnost carstva. Nove religije – zvane «religije misterija» utoliko što zahtijevaju posebnu inicijaciju – okreću se pojedincu, kojemu nude nešto novo: život poslije smrti i učenje o tome kako ga postići.)
  9. Dvojni identitet kasne antike (Rom oder Orient: interpretacija promjena u kasnoantičkom razdoblju često je naglašavala utjecaj Istoka – počevši od snažnog priliva orijentalnih trgovaca diljem carstva, do pojave i širenja novih kultova (Izida, Magna Mater, Serapis, Mitra) ili religija (judaizam, kršćanstvo). Ali, dvojnost identiteta u ovom se razdoblju manifestira i u suprotstavljenosti «elitne» i «plebejske» umjetnosti, kao i u sve većoj decentralizaciji carstva, koja kulminira osnivanjem «novog Rima» Konstantinopola.)
  10. Prekretnica : Konstantin – liberator Urbis i pobjednik u znaku križa (Za mnoge kasna antika počinje s Konstantinom. Za Edwarda Gibbona to je ujedno trenutak trijumfa «kršćanstva i barbarstva». Koje god tumačenje prihvatili, Konstantin je, poslije Augusta, vladar koji je u najvećoj mjeri usmjerio tijek povijesti, ne samo Rimskoga Carstva. Revolucija koju je izazvao svojim priklanjanjem znaku križa i kršćanskoj vjeri u punoj će mjeri postati vidljiva tek u desetljećima nakon njegove smrti.)
  11. Između poganstva i kršćanstva : umjetnost u Rimskom Carstvu tijekom 4. stoljeća (Razdoblje 4. stoljeća je razdoblje «kohabitacije» - slobode vjeroispovijesti za sve vjere u carstvu, pa tako i kršćane. No, stvarnost je drugačija: nakon Konstantina carevi su isključivo kršćani – izuzetak je efemerna epizoda Julijana Apostate – i njihovo se djelovanje postupno okreće protiv poganskih kultova. Posljednji branik tradicije ostaju bogati aristokratski krugovi koji u nadmetanju s kršćanstvom ističu svoje tradicionalne prednosti – kulturu i obrazovanje kao sinonim civilizacije.)
  12. Razmišljanja o umjetnosti : umjetnost kao «baština» (Kultura i obrazovanje – paideia – sinonim su za veličinu i uspjeh Rima, razlika civiliziranog čovjeka od barbara. Umjetnost – velikim dijelom mitološkog sadržaja i kultne namjene – nije među aristokracijom u kasnom carstvu vezana toliko uz vjerske rituale i pobožnost, koliko uz osjećaj pripadnosti helenističko-rimskome civilizacijskom krugu. Prikaz Venere više nije lik božanstva, već umjetničko djelo; rođenje larpurlartizma.).
  13. Razmišljanja o umjetnosti : umjetnost kao čitanka za nepismene (Crkva i teolozi isprva su često neprijateljski nastrojeni prema umjetnosti – za njih je mramorni kip prije svega idol, a svako divljenje pred takvim djelom sluti na idolopoklonstvo. U kršćanskim polemikama naposljetku prevladava mišljenje da je «slika» ipak korisna, prije svega zato što može podučiti nepismene temeljima vjere i zakonima kršćanskog svemira.)
  14. Nova post vetera coepit : staro i novo u umjetnosti kasne antike (Kršćanska umjetnost ne predstavlja revoluciju. Novi sadržaj, zasnovan na porukama Starog i Novog Zavjeta, nastanjuje stare oblike. Na djelu je prva velika akulturacija u europskim okvirima. Likovno nasljeđe antike koje je našlo mjesto u kršćanstvu predstavlja prepoznatljiv element kontinuiteta. Tradicionalni oblici i sadržaji u 4. stoljeću).
  15. Završna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi: Kolegij pomaže produbiti temeljna znanja iz antičke umjetnosti, s naglaskom na razdoblje promjena u helenističko-rimskoj civilizaciji / kasnome Rimskome Carstvu (2.-4. stoljeće). Proučavajući i analizirajući likovne dokumente / spomenike toga vremena, student će se podrobnije upoznati s jednom od ključnih prekretnica u povijesti umjetnosti, ali i europske civilizacije općenito. Proučavajući umjetničku produkciju toga vremena, sagledavajući je u kontekstu povijesnih, društvenih i religijskih promjena koje su zahvatile Carstvo, student će produbiti razumijevanje povijesnih procesa, kao i uloge koju u njima igra medij slike. Naposljetku, student će moći usporediti dosadašnja gledišta / interpretacije i usporediti valjanost pojedinih pristupa te tako razviti kritički odnos prema ranijim istraživanjima istih procesa.
  2. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta: Student će demonstrirati sposobnost praćenja razvoja antičke umjetnosti u razdoblju između 2. i 4. stoljeća te prepoznavanja formalnih i sadržajnih razlika u odnosu na umjetnost ranijih stoljeća. Moći će navesti i opisati najpoznatije carske spomenike, kao i druge značajne likovne produkcije toga vremena, javnoga ili privatnoga karaktera, koje sagledava u kontinuitetu helenističko-rimske civilizacije. Prepoznat će i opisati povijesne, društvene i religijske fenomene koji djeluju na transformaciju umjetničke forme u zadanome kronološkom okviru. Biti će u stanju sagledati proučavane procese u širem povijesnom kontekstu, te usporediti njihovu interpretaciju u djelima ranijih povjesničara umjetnosti. Na taj će način moći prosuditi različite teorijske pristupe fenomenu transformacije antičkoga svijeta i razviti potrebnu kritičku svijest u odnosu na metodologiju istraživanja.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, seminarski zadaci, analiza spomenika, proučavanje suvremenih tekstova.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Dino Milinović: Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, FF Press i Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016. (uvodna poglavlja u knjizi)
  2. Ranuccio Bianchi-Bandinelli: Rome, the Centre of Power (poglavlje Prva kriza u helenističkoj tradiciji: Antonini), London, 1972,
  3. Jas Elsner: Imperial Rome and Christian Triumph (poglavlje Art and the Past), London, 1998.
  4. Peter Brown: The Making of Late Antiquity (poglavlje An Age of Ambition)
  5. Eric R. Dodds: Pogani i kršćani u epohi tjeskobe (poglavlje Čovjek i materijalni svijet), Split, 1999. (izv. izdanje Pagan and Christian in an Age of Anxiety, 1965).
  6. Dino Milinović, Stanje istraživanja u kasnoantičkoj i ranokršćanskoj umjetnosti: staro i novo, u: Zbornik I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije, Zagreb, 2020.
Dopunska literatura
  1. John Ferguson: Religions of Roman Empire (poglavlja Personal Religion i Beyond Death)
  2. Donald Strong: Roman Art (odabrana poglavlja)
  3. Diane E. Kleiner, Roman Sculpture (odabrana poglavlja)
  4. Ranuccio Bianchi-Bandinelli: Rome, Late Empire (uvodno poglavlje Age of Anxiety)

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  6. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  7. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  9. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  10. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  11. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  12. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  13. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  14. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  15. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  16. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  17. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  18. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  19. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  20. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  25. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  26. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  27. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  32. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  33. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Novi i reformirani studiji
  1. Digitalna lingvistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Romistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar