Naziv
Uvod u materinski i inojezični hrvatski
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
36469
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti će steći znanja o tijeku ovladavanje hrvatskim kao materinskim jezikom (J1) i inojezičnim hrvatskim (J2), osposobit će se za pristup građi i razumijevanje osnovnih razlika u nastavi materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Steći će iskustvo poučavanja inojezičnih govornika i uvid u najrazličitije jezične utjecaje na ovladavanje jezikom, a osvijestit će i svoje vladanje različitim jezicima i idiomima i sve što je na njih tijekom razvoja utjecalo.
Sadržaj
  1. Osnovni pojmovi: materinski jezik, ini, strani, drugi, nasljedni ...
  2. Jednojezičnost, dvojezičnost i višejezičnost
  3. Usvajanje hrvatskoga kao materinskoga jezika
  4. Hrvatski kao materinski jezik
  5. Ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom
  6. Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom
  7. Nasljedni govornici: starosljedilački, naseljenički, useljenički
  8. Službeni, državni, standardni jezik
  9. Učenje i poučavanje materinskoga jezika
  10. Učenje i poučavanje inoga jezika
  11. Teorije usvajanja jezika
  12. Vrste učenika i učitelja jezika
  13. Stilovi i strategije učenja jezika
  14. Procjenjivanje jezičnoga znanja
  15. Izrada ispita

Ishodi učenja
  1. Odrediti, opisati i objasniti osnovna obilježja ovladavanja jezikom
  2. Razumjeti tijek razvoja materinskoga jezika u jednojezičnosti i dvojezičnost
  3. Razumjeti tijek razvoja inoga jezika: stranoga, drugoga i nasljednoga
  4. Primijeniti stečena znanja u pisanju jezične biografije
  5. Primijeniti stečena znanja u pripremi i radu s inojezičnim pojedincem
  6. Prepoznati, kritički analizirati i tumačiti različita jezična odstupanja
  7. Preispitati vlastito ovladavanje materinskim jezikom i ostalim jezicima
  8. Preispitati i ocijeniti ulogu idioma hrvatskoga jezika na vlastitu primjeru
Metode podučavanja
Izravno poučavanje, raspravljanje u paru i skupini, rješavanje i analiziranje proizvodnje, pojedinačni i grupni rad na zadatcima, analiza seminarskih radova i usmenih izlaganja studenata
Metode ocjenjivanja
Usmena izlaganja, sudjelovanje u raspravama, tjedna jezična biografija, rad s inojezičnim govornikom, pisani izvještaj, pismeni ispit. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnoga procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u oblikovanju konačne ocjene, uključujući i završni ispit.

Obavezna literatura
  1. Jelaska, Z.i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada (str. 11-124, 186-195, 277-286).
  2. Jelaska, Z. (2007) Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novom nastavnom programu hrvatskoga jezika za osnovnu školu u Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M. (ur.) Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika: Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim šk
  3. Jelaska, Z, Musulin, M. (2011) Slovo i slovopis španjolskoga i hrvatskoga jezika, LAHOR VI/12: 211-239.
  4. Prebeg-Vilke, M. (1991) Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani, Zagreb, Školska knjiga.
  5. članci iz časopisa LAHOR (dostupan na portalu hrcak.srce.hr
Dopunska literatura
  1. Anđel, M. i sur. (2000) Acquisition of Verbs in Croatian, French and Austrian German-an outline of comparative analysis, Zagreb, Suvremena lingvistika 1-2, 49-50, 5-25.
  2. Cvikić, L., Jelaska, Z. (2007) Morfološka raslojenost imenica u svjetlu inojezičnoga hrvatskoga, Riječ. 13, 2; 66-78.
  3. Gass, S, Selinker, L. (2001) Second Language Acquisition - An introductory Course, Lawrence Erlbaum Associates, Publishers, Mahwah, New Jersey, London
  4. Jelaska, Z., Cvikić, L. (2009) Teaching of Croatian as a second language to young learners - Minority language speakers and their Croatian competence, u M. Nikolov (ur.) Early Learning of Modern Foreign Languages: Processes and Outcomes, Briston-Buffalo-Toronto: Multilingual Matters, 46-62.
  5. Steinberg, D. D., H. Nagata i D. P. Aline (2001) Psycholinguistics, Essex, Pearson Education Limited, 1-50
  6. Jelaska et al (2014) Hrvatski kao ini B2 - ispitni katalog
  7. Jelaska, Z. (2005) Ovladavanje jezikom: izvornojezična i inojezična istraživanja, Lahor 3, 86-99.
  8. Kuvač, J. i Cvikić, L. (2003) Obilježja dječje gramatike na primjeru imeničke morfologije, Rijeka, Riječ, 9, 2, 19-30.
  9. Kuvač, J. i Cvikić, L. (2002) Pridjevi u ranome dječjem razvoju: utjecaj pjesama, priča i razbrajalica, u: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek, Sveučilšte J.J. Strossmayera Visoka učiteljska škola, 95-114.
  10. Kovačević, M., Jelaska, Z. i Brozović, B. (1998) Comparing Lexical and Grammatical Development in Morphologicaly Different Languages, Aksu Koc et a. (eds.) Perspectives on Language Acquisition, Bogazici University Printhouse, Istanbul, 368-383.
  11. Pavličević-Franić, D. (2006) Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije, Lahor 1, 1-15.
  12. Težak, S. (2002) Dijete i jezik, u Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, zbornik radova, Osijek, 13-42.
  13. Vijeće Europe (2005) Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Zagreb, Školska knjiga.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar