Naziv
Afirmacija hispansko-američke književnosti u svijetu
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
52707
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
španjolski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Razjasniti promjenu: kolonijalna književnost – nacionalne književnosti u novostvorenim republikama – odnos prema zajedničkom okviru „hispanskoamerička književnost“. Opisati mijene u odnosu hispanskoameričkih književnih sredina prema hispanskom naslijeđu i ulozi književnosti u istodobnoj gradnji nacionalnih identiteta. Objasniti pojave u književnosti uzrokovane slijeđenjem europskih uzora s jedne te samosvojnost nacionalnih književnosti s druge strane. Predstaviti i razjasniti promjenu odnosa prema vlastitom kulturnom naslijeđu svih hispanskoameričkih sredina u početku XX stoljeća. Predstaviti vremensku koincidenciju takva stava s interesom za kulturnu „drugost“ u europskim središtima kulture i razjasniti utjecaj takva duha epohe na afirmaciju hispanskoameričke književnosti kao važnog dijela književnosti Zapada u tijeku XX. stoljeća.
Sadržaj
  1. Programi stvaranja nacionalnih kulturnih identiteta u XIX. stoljeću kao prevladavajuća tematika nacionalnih književnosti. Udaljavanje hispansko-američkih književnosti od španjolske, tj. poluotočne književnosti kao uzora. Posebnosti pojedinih nacionalnih književnosti. Svijest o potencijalima vlastitog kulturnog naslijeđa kod hispanskoameričkih umjetnika na početku XX. stoljeća. Osobitosti hispanskoameričkih avangardnih autora i njihova recepcija u Europi. Lokalno nasuprot univerzalnom u pripovjed
  2. XIX. stoljeće: nastanak novih država; Rat i književnost ruku pod ruku.
  3. Nacionalne književnosti u službi formiranja nacionalnih identiteta, te političkih i ideoloških borbi i previranja.
  4. Neoklasicizam u pjesništvu i romantizam u romanu; Otkrivanje „američkog egzotičnog“ elementa zahvaljujući europskom zanimanju za predkolumbovsku kulturnu baštinu.
  5. MIješanje narodne, usmene i učene tradicije: gaučko pjesništvo. Čitanje i tumačenje ulomaka: José Hernandez, Martín Fierro („Ida“)
  6. Kraj XIX. stoljeća. Dominacija modernističkog senzibiliteta. Čitanje i komentar teksta: Rubén Darío, Azul.
  7. Nastajanje nOvog hispanoamerikanizma/latinoamerikanizma: Rodó i Martí, Ariel i Nuestra América (čitanje i komentar ulomaka); Justo Sierra i mesticizam meksičke kulture.
  8. Pripovjedna proza: uspon romana; pripovijetka – paradigmatski žanr hispanskoameričke književnosti.
  9. Prijelaz stoljeća: duh nove epohe, gubitak vjere: u Boga, u Europu kao uzor , nadomještanje vjere kulturom.
  10. Kozmopolitizam i avangarda 20.-ih i 30.-ih godina. Europska umjetnost otkriva Hispansku Ameriku.
  11. Regionalizam i binarna opozicija civilizacija/divljaštvo (civilización/barbarie) u pripovjednoj prozi s početka XX. stoljeća. Čitanje ulomaka romana Doña Bárbara Rómula Gallegosa.
  12. Vrste romana: kostumbristički roman, roman o diktatorima, roman meksičke revolucije, i dr. Čitanje i tumačenje ulomaka romana i pripovjedaka: Manuel Gutiérrez Nájera, Después de las carreras, Mariano Azuela, Los de abajo, Rómulo Gallegos: Doña Bárbara, J. Eustasio Rivera: La vorágine
  13. Tzv. „novi hispanskoamerički roman“ –kad počinje? Povijest pristupa temi i njezina uvjetovanost tržišnim uspjehom nekolicine u svijetu.
  14. Ogledna proza i nacionalni identiteti. Tematske koincidencije ogledne i pripovjedne proze. Ulomci: Juan Rulfo: Pedro Páramo, Guuillermo Cabrera Infante: Tres tristes tigres

Ishodi učenja
  1. Student će moći pokazati znanje i razumijevanje niza književno-povijesnih fenomena vezanih za hispanskoamerički prostor, u vremenskom razdoblju od XIX. do sredine XX. stoljeća.
  2. Student će moći smjestiti fenomene iz hispanskoameričke književnosti u europski i svjetski književni i historiografski okvir.
  3. Student će pokazati sposobnost prepoznati i vrednovati relevantne primarne i sekundarne izvore informacija i adekvatno ih koristiti u procesu razvijanja znanja i tumačenja tekstova, te ih moći prenijeti na druga srodna područja i probleme.
  4. Student će moći pokazati sposobnost iskazati stečena znanja s područja hispanskoameričke povijesti kulture i književnosti XIX. i prve polovice XX. stoljeća usmeno i pismeno na španjolskom jeziku, u skladu s profesionalnim standardima i konvencijama akademskog pisanja
Metode podučavanja
Izravno poučavanje na predavanjima i interaktivno učenje. Studenti na svakom predavanju dobivaju male zadatke: provjeru određenih podataka o književnim djelima, čitanje kraćih tekstova sekundarne literature i sl. Na svakom predavanju u tijeku rada provjerava se njihova pripremljenost, tj. obavljanje zadatka. Također moraju pripremiti dijelove tekstova primarne literature navedenih u sadržaju. Na seminarima studenti moraju pripremati svaki od tekstova za seminar po prethodno dogovorenom rasporedu te sudjelovati u nastavi tako da traže pojašnjenja za sve dijelove teksta koje sami nisu bili u stanju dobro razumjeti. Pismena provjera razumijevanja i analize tekstova na seminaru provjerava se pismeno nakon završenog čitanja pojedinog teksta.
Metode ocjenjivanja
Uvjeti za pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave na predavanjima i seminarima (najviše 3 izostanka) te položene pismene provjere na seminaru. Ocjena rada na seminaru tvori 30% ocjene na predmetu, a aktivnost na satu do 15%, ovisno o kvaliteti aktivnosti. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita na kojem student u dužim odgovorima na složena pitanja pokazuje kako je ovladao građom propisanom za ispit.

Obavezna literatura
  1. Franco, Jean: Historia de la literatura hispanoamericana a partir de la independencia (Spanish American Literature since Independence, Ernest Benn Ltd. London 1973.)Ariel, Barcelona, 2002.
  2. Goić, Čedomil (ur.): Historia y crítica de la literatura hispanoamericana (sv. III.), Crítica, Barcelona, 1988.
  3. Fernández, Teodosio, Millares, Selena, Becerra, Eduardo: Historia de la literatura hispanoamericana, Editorial Universitas, Madrid, 1995.
  4. Polić Bobić Mirjana: Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada Ljevak, Zagreb 2008.
  5. Polić Bobić, Mirjana: skripta na stranici Odsjeka za romanistiku: www.ffzg.hr/khk/
Dopunska literatura
  1. Fernando Aínsa: Identidad cultural de Iberoamérica en su narrativa. Gredos, Madrid, 1986.
  2. Donald Shaw: Nueva narrativa hispanoamericana (boom, posboom, posmodernismo), Cátedra, Madrid, 1999

Obavezan predmet na studijima
  1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar