ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Sociologija kulture

 

Naziv
Sociologija kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
118210
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente za sintezu kompetencija odnosno znanja i vještina: teorijskih, metodoloških i onih o suvremenom hrvatskom društvu, u primjeni u nekom konkretnom kontekstu sociokulturnog razvoja na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj.
Sadržaj
  1. Nacionalni sustav upravljanja u kulturi - institucije i instrumenti: Ministarstvo kulture i medija; kulturna vijeća; lokalni uredi za kulturu; Zaklada Kultura nova; strateški dokumenti
  2. Stanje u pojedinim kulturnim djelatnostima u Hrvatskoj: filmska industrija, izdavaštvo, glazbena industrija, dizajn, arhitektura itd.
  3. Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj: faze razvoja; uloga civilnog društva u oblikovanju i provedbi kulturnih politika
  4. Kulturne i kreativne industrije: Hrvatska i Zagreb
  5. Upravljanje projektnim ciklusom: faze projektnog ciklusa; analiza dionika; analiza problema; analiza ciljeva; analiza strategije; logička matrica
  6. Vrednovanje tijeka i rezultata projekata
  7. Europska kulturna politika: razdoblja; institucionalni okvir; metode; područja i prioriteti; aktualni programi
  8. J. Alexander – jaki/strogi program u sociologiji kulture
  9. H. Becker – svjetovi umjetnosti
  10. P. Bourdieu – kulturni kapital
  11. Richard A. Peterson – proizvodnja kulture i kulturni omnivori
  12. M. Featherstone – potrošačka kultura
  13. Michele Lamont – kultura i nejednakost; simboličke granice
  14. Modeli kulture: nacionalni; prosvjetiteljski; interkulturni
  15. Analitički rezime studentskih projekata

Ishodi učenja
  1. napisati i prezentirati opsežniji stručni tekst o kompleksnim društvenim pojavama i procesima
  2. pokazati fleksibilnost , toleranciju i razmijevanje (etničkih, rodnih, rasnih i drugih različitosti) u multikulturalnom okruženju
  3. argumentirano i sustavno raspravljati o pojedinim društvenim fenomenima i problemima
  4. primijeniti različite sociološke koncepte u analizi društvenih pojava i procesa na globalnoj i lokalnoj razini
  5. komunicirati i rapravljati o stručnoj tematici na stranom jeziku
  6. argumentirano raspravljati o ključnim tezama i metodologiji stručnog i znanstvenog teksta
Metode podučavanja
Predavanja su praćena powerpoint prezentacijama. U seminarima se studentice i studenti aktivno uključuju u rasprave na osnovu zadane literature. Studenti/ce pišu seminarski rad u obliku simulacije prijedloga projekta, u nekoliko iteracija; nastavnica prati taj proces, čita pojedine inačice teksta i upućuje povratne informacije. Svatko svoj projekt usmeno predstavlja na nastavi i argumentirano brani u raspravi nakon predstavljanja. Tekstovi za seminare postavljaju se na Omegu.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad predaje se u nekoliko koraka, tekst se može dorađivati do predaje konačne inačice cjelovitog rada. Nosi 40% ukupne ocjene.
Pisanim ispitom provjerava se usvojenost teorijskih znanja obrađenih na predavanjima, bilješke kojih se objavljuju na Omegi. Nosi 60% ukupne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Alexander, Jeffrey C. i Smith, Philip (2005) Strogi program u kulturnoj teoriji: elementi strukturalne hermeneutike. Diskrepancija, sv. 6, br. 10, rujan. 69-86
  2. Becker, Howard S. (2009) Svjetovi umjetnosti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (1. poglavlje: Svjetovi umjetnosti i kolektivno djelovanje; str. 31-67)
  3. Jelinčić, Danijela Angelina i Ana Žuvela (2013) Što nas čini različitima? Kreativni Zagreb na putu prema kreativnoj Europi. Medijske studije. 4(7), 75-92.
  4. Katunarić, Vjeran (2007.) Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus. (poglavlje Tri lica kulture; str. 143-168)
  5. Kikaš, Mario; Bojan Mucko; Jelka Vukobratović i Petra Kelemen (2011) Urbanoumjetnički festivali: Kulturne politike i potencijali subverzivnosti. Stud. ethnol. Croat., vol. 23, str. 67-92, Zagreb
  6. Forčić, Gordana i Slađana Novota (2007) Uokvirite svoju ideju: Priručnik o upravljaju projektnim ciklusom i izradi logičkog okvira. Rijeka: Udruga za razvoj civilnog društva SMART (str. 12-91).
  7. Fanuko, Nenad (2008) Kulturni kapital i simbolička moć: Tri aspekta Bourdieuove teorije ideologije. U: Šime Pilić /ur./ (2008) Obrazovanje u kontekstu tranzicije: Prilozi sociologiji obrazovanja. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak: Časopis Školski vjesnik. str. 13-44.
  8. Cifrić, Ivan (2009) Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet? Dolje zid! Živio zid! – 20 godina poslije. Bogoslovska smotra, 79 (2009.) 4, 721-738
  9. Borovec Pečarević, Martina (2014) Perspektive razvoja europske kulturne politike. Zagreb: AGM. (str. 82-144)
  10. Featherstone, Mike (2007) Consumer Culture and Postmodernism. Los Angeles: SAGE Publications. (prvo pogl.)
  11. Lamont, Michèle i Virág Molnár (2002) The Study of Boundaries in the Social Sciences. Annual Review of Sociology. 28: 167-95.
  12. Peterson, Richard A. i Roger M. Kern (1996) Changing Highbrow Taste: From Snob to Omnivore. American Sociological Review, 61 October, 900-907
Dopunska literatura
  1. Kalanj, Rade (2004) „Sociologija i angažman: Pierre Bourdieu“, u: Rade Kalanj. Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Politička kultura, str. 162-188.
  2. Obuljen, Nina i Ana Žuvela Bušnja (2008) Civilno društvo i proces donošenja odluka u hrvatskoj kulturnoj politici. U: Peruško, Zrinjka (ur.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo; str. 107-126
  3. Primorac, Jaka (2012) Od nesigurnosti do nesigurnosti: rad i zaposlenost u kulturnim i kreativnim industrijama. Revija za sociologiju, 42, 1: 5–30
  4. Višnić, Emina /ur./ (2008.) Kulturne politike odozdo; uz prilog Sanjina Dragojevića. Amsterdam, Bukurešt, Zagreb: Policies for Culture
  5. Dragojević, Sanjin (2006.) Kulturna politika: europski pristupi i modeli / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
  6. Crespi, F. (2006.) Sociologija kulture. Zagreb: Politička kultura. (Pogovor: Rade Kalanj)

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar