Naziv
Teorija standardnog jezika
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
128036
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Usvajanje temeljnih znanja o standardnom varijetetu, o standardnojezičnim procesima i o funkcijama standardnog varijeteta u društvu.
Sadržaj
  1. Sociolingvistika i standardologija – Jezični identitet – Idiom i varijetet –»Jezik« i »dijalekt«
  2. Jezična raslojenost – Jezik kao prostor varijeteta – Tipovi varijeteta
  3. Standard i nestandardni varijeteti – Standardni jezik vs. standardni varijetet – Književni jezik vs. standardni jezik (terminološka razjašnjenja)
  4. Obilježja i funkcije standardnog jezika – Standard i oblikovanje svijesti o jezičnom identitetu
  5. Norma i korektnost – Standardnojezična norma i kodifikacija – Lingvistički kodeks i autoriteti za normu
  6. Standardizacija jezika kao društveni čin – Faze oblikovanja standardnoga jezika
  7. Nacionalni identitet i jezik – Standardni jezik kao nacionalni simbol – Jezični kriterij i oblikovanje nacije
  8. Jezično planiranje i jezična politika
  9. Planiranje korpusa i planiranje statusa u nacionalnim državama i državnim nacijama
  10. Jezični purizam – Socijalna organizacija purističkih intervencija – »Verbalna higijena« – Jezična kultura
  11. Normativni priručnici – Jezični savjetnici i praksa hrvatskoga purizma
  12. Povijest standardizacije hrvatskoga jezika – Standardna i predstandardna razdoblja –
  13. Hrvatski jezični standard vs. čakavski, kajkavski, štokavski
  14. Oblikovanje teorije standardnoga jezika u jezikoslovnoj kroatistici
  15. Zaključak, završni komentar

Ishodi učenja
  1. definirati, opisati i objasniti osnovne pojmove iz standardologije
  2. objasniti mjesto standardnog varijeteta u spektra varijeteta jednoga jezika
  3. kritički analizirati kodifikatorsku praksu i oblikovanje standardnojezičnih normi hrvatskoga jezika
  4. ustvrditi temeljne faze standardnojezičnog procesa
  5. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove iz standardologije
Metode podučavanja
Predavanja, vježbe, seminarski zadaci, seminarska izlaganja.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Brozović, Dalibor (2006), Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda. Zagreb: Školska knjiga. (str. 155–278)
  2. Mićanović, Krešimir (2006, 2008), Hrvatski s naglaskom. Standard i jezični varijeteti. Zagreb: Disput.
  3. Samardžija, Marko (prir.) (1999), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska. (str. 5–12, 49–55, 114–126, 203–211)
  4. Silić, Josip (2006), Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. (str. 17–39)
  5. Škiljan, Dubravko (1988), Jezična politika. Zagreb: Naprijed. (str. 7–62)
  6. Škiljan, Dubravko (1998, 2000), Javni jezik. Pristup lingvistici javne komunikacije. Beograd: XX vek. // 2. izd. Zagreb: Antibarbarus. (poglavlje »Pravila i norme«)
  7. Wright, Sue (2010), Jezična politika i jezično planiranje. Od nacionalizma do globalizacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. (str. 41–67)
Dopunska literatura
  1. Badurina, Lada – Pranjković, Ivo – Silić, Josip (ur.) (2009), Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini. Zagreb: Disput.
  2. Brozović, Dalibor (2006), Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda. Zagreb: Školska knjiga
  3. Peti-Stantić, Anita (2008), Jezik naš i/ili njihov. Vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb: Srednja Europa.
  4. Samardžija, Marko (1997, 2004), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska (2. izd.: Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada)
  5. Spolsky, Bernard (2004), Language Policy. Cambridge: University Press.
  6. Škiljan, Dubravko (2002), Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing.
  7. Vince, Zlatko (1978, 1990, 2002), Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora. Sveučilišna naklada Liber: Zagreb.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij