Naziv
Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti II.
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
6
Šifra
124412
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Produbljenije obraditi historiografiju staroga svijeta, njezine odjeke i valorizaciju u kasnijim razdobljima. Osposobiti polaznike da se koriste antičkim literarnim izvorima i raznim djelima novovjekovne latinističke historiografije kao mogućim izvorom kvalitetnih podataka za istraživanje stare povijesti jugoistočne Europe.
Sadržaj
  1. Definicija stare povijesti i načela povjesničarskog rada u starom svijetu.
  2. Počeci bilježenja proteklih događaja na starom Istoku.
  3. Jonija, kolijevka historiografije.
  4. Logografi i Herodot.
  5. Tukidid i povijest klasične Grčke
  6. Povjesničari Ksenofontovog doba
  7. Helenistička historiografija
  8. Počeci historiografije u staroj Italiji.
  9. Historiografija posljednjeg stoljeća Republike.
  10. Historiografija carskog doba.
  11. Doživljaj starog svijeta u srednjovjekovnim povijesnim djelima.
  12. Utjecaj antičke historiografije na ranonovjekovnu.
  13. Stari svijet u djelima prethodnika moderne historiografije
  14. Stara povijest hrvatskih zemalja u djelima hrvatske latinističke historiografije I.
  15. Stara povijest hrvatskih zemalja u djelima hrvatske latinističke historiografije II.

Ishodi učenja
  1. Polaznik kolegija u glavnim crtama poznaje razvitak antičke historiografije i njezine značajke, te regionalne novovjekovne latinističke historiografije.
  2. Svjestan je da se ta produkcija u različitim razdobljima različito vrednovala i sposoban graditi i obrazlagati vlastito mišljenje o konkretnom primjeru.
  3. Razumije zahtjeve egdotike, poznaje strukturu kritičkih i komentiranih izdanja i umije vrednovati dostupna izdanja.
  4. Upućen je u metodologiju rada na izvornicima i na prijevodima literarnih izvora.
  5. Usvojio je vještine rada na antičkim literarnim izvorima.
  6. Usvojio je vještine rada na djelima rane novovjekovne historiografije
Metode podučavanja
Izlaganje teorijskih postavki i pregleda tradicionalnim predavanjem, zatim ovjera u seminaru na odabranim tekstovima. Najprije vođena raščlamba i vrednovanje historiografskih tekstova, a zatim samostalan rad na odlomcima koji se odabiru za svakoga polaznika prema njegovome području istraživanja.
Metode ocjenjivanja
Nema formalnog završnog ispita. Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova urednim praćenjem nastave (10), svladavanjem svoga programa literature (30 bodova koji se stječu pisanom provjerom znanja), svladavanjem svoga osobnog istraživačkog zadatka na funkcionalno biranim primjerima (50 bodova).

Obavezna literatura
  1. Odabrana poglavlja iz domaćih i stranih priručnika o povijesti historiografije i povijesti antičke književnosti, npr. Povijest svjetske književnosti sv. I, II, Zagreb: Liber - Mladost 1982. i 1971; A. LESKY, Povijest grčke književnosti, Zagreb: Golden marketing 2001, poglavlja o grčkoj historiografiji.
  2. Specijalistička djela o antičkoj historiografiji, npr. J. Pavić, T. Z. Tenšek, Patrologija, Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1993; S. Usher, The Historians of Greece and Rome, London: Bristol Classical Press 1985; Michael Grant, The Ancient Historians, London: Duckworth 1995;
  3. Hrvatski prijevodi i izdanja izvornika paradigmatskih djela. Npr.: Herodot, Povijest, prev. i prir. D. ŠKILJAN [Grčki i rimski klasici Matice hrvatske 4], Zagreb: MH 2000; Tukidid, Povijest peloponeskog rata, S. TELAR, Zagreb: MH 1957; Gaj Salustije Krisp, Djela (Katilinin rat, Rat s Jugurtom, Historije, Dvojbena djela), prir. i prev. J. MIKLIĆ [Grčki i rimski klasici Matice hrvatske 1], Zagreb: MH 1998; Cezar, Moji ratovi, prev. T. SMERDEL, Zagreb: Zora 1972; Tacit, Anali, prev. J. KOSTOVIĆ, Zagreb: MH 1970.
  4. Dvojezična izdanja hrvatskih povjesničara - latinista koji su pisali o staroj povijesti, npr. Ivan Lučić, O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske - Ioannes Lucius, De Regno Dalmatiae et Croatiae, prir. i prev. B. KUNTIĆ- MAKVIĆ, uvodna studija M. KURELAC, komentari N. BUDAK, I. GOLDSTEIN, B. KUNTIĆ- MAKVIĆ, M. KURELAC [Biblioteka L&G VII], Zagreb: Latina & Graeca 1986; Paladije Fusko, Opis obale Ilirika; Ivan Lučić, Bilješke uz ‘Opis obale Ilirika’ Paladija Fuska – Palladii Fusci De situ orae Illyrici; Ioannis Lucii notae ad Palladium Fuscum ‘De situ orae Illyrici’, prir. i prev. B. Kuntić-Makvić, uvodna studija M. Kurelac, komentar B. Kuntić-Makvić i M. Kurelac [Biblioteka L&G XIX], Zagreb: Latina & Graeca 1991.
  5. popis obvezne i dopunske literature strukturira se za svakoga polaznika posebno
Dopunska literatura
  1. popis obvezne i dopunske literature strukturira se za svakoga polaznika posebno

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  5. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar