Ovim kolegijem se nastoji uputiti studente na izučavanje ključnih sociodemografskih problema i izazova današnjice, te im pružiti znanja o povratnim spregama među odrednicama demografskog i društvenoekonomskog rasta i razvoja. Poseban naglasak je na teorijskim interpretacijama i metodološkim pitanjima analize biološke i prostorne dinamike i strukture stanovništva, kao i na razumijevanju izazova populacijskih politika u razvijenim i zemljama u razvoju. Nastoji se upoznati studente s osnovnim pojmovima iz područja sociodemografije, predstaviti ključne demografske procese oko strukture i distribucije te biološke i prostorne dinamike (prirodnog i mehaničkog kretanja) stanovništva, pojasniti tipove i modele populacijskih politika, te dati pregled najvažnijih teorijskih koncepcija o stanovništvu, kao jedan od elemenata sociološke analize. Ta će se znanja nadopuniti praktičnim uputama o metodama i instrumentima praćenja i analize sociodemografskih trendova i stanja na temelju statističkih podataka dostupnih u Hrvatskoj, Europi i svijetu, kao i studentskim seminarima na odabranu temu.

Teorijska predavanja na bazi odabrane literature, te dokumentacije o teorijsko-metodološkim aspektima međuzavisnosti sociodemografskih i socioekonomskih stanja i procesa biti će popraćena poticajima na kritičko razmišljanje i aktivnu participaciju studenata u interaktivnim diskusijama o demografskim problemima i opcijama u Svijetu, Europi i Hrvatskoj. U praktičnom dijelu nastave studenti će se uvesti u metode obrade statističkih i drugih podataka za sociodemografsku analizu, te pripremiti i izlagati seminare na odabranu temu, ili studiju slučaja u konkretnim društvenim i geografskim kontekstima, koje će prema vlastitom interesu i uz podršku predavača odabrati za izradu svojih seminarskih radova. Tokom kolegija će se koristiti power-point prezentacije, on-line baza podataka, audio-vizualni dokumentarni materijali, seminari temeljem literature o različitim aspektima sociodemografske problematike, rasprave o i povodom seminarskih tema.

Obvezna prisutnost na nastavi je minimalno 70% predavanja i 70% seminarskih termina. Aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima iznosi 15% ocjene. Studenti trebaju odabrati jedan rad iz popisa seminarske literature, pismeno predati kratki sinopsis svog izlaganja, te potom usmeno izložiti odabrani rad na seminaru, a ta aktivnost - pisani sinopsis seminarskog rada i javna prezentacija seminara iznosi 35% ocjene. Završni pisani ispit iznosi 50% ocjene. Studenti koji su nezadovoljni predloženom završnom ocjenom imaju mogućnost izaći na dodatni usmeni ispit.