ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Zagrebačka umjetnička baština XVI.-XVIII. stoljeća

 

Naziv
Zagrebačka umjetnička baština XVI.-XVIII. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
184290
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje studenata s umjetničkom baštinom Zagreba u rasponu od XVI. do kraja XVIII. stoljeća u okviru širega hrvatskoga i europskoga povijesnoumjetničkoa konteksta i stilskih pojava renesanse, manirizma i baroka. Uvidi u umjetnička djela sačuvana in situ, dislocirana djela (npr. inventar zagrebačke katedrale prije potresa 1880. godine, inventari nekadašnjih crkava kapucina i klarisa) te djela sačuvana u muzejskim zborkama (Muzej Grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije).
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Prostor, vrijeme i promjene: povijesna naselja; slika grada od gotike do baroka.
  2. Renesansa u Zagrebu: narudžbe XVI. stoljeća u skulpturi, slikarstvu, sitnoslikarstvu, drvorezbarstvu i umjetničkom obrtu I.
  3. Renesansa u Zagrebu: narudžbe XVI. stoljeća u skulpturi, slikarstvu, sitnoslikarstvu, drvorezbarstvu i umjetničkom obrtu II.
  4. Isusovci u Zagrebu: kiparske i slikarske narudžbe u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske I. (XVII. st.).
  5. Isusovci u Zagrebu: kiparske i slikarske narudžbe u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske II. (XVIII. st.); crkva sv. Franje Ksaverskoga.
  6. Terenska nastava
  7. I. pismeni kolokvij
  8. Zagrebačka katedrala u XVII. stoljeću (velike kiparske i slikarske narudžbe; između manirizma i baroka).
  9. Zagrebačka katedrala: Oltari sv. Marije i sv. Ladislava; antependij glavnoga oltara (Ivan Komersteiner i Ioannes Eisenhart; Caspar Georg Meichel).
  10. Mramorna skulptura u Zagrebu: ljubljanski i riječki umjetnici (Mihael Cussa; Luka Mislej; Francesco Robba, Antonio Michelazzi, Sebastiano Petruzzi) i mletački importi.
  11. Zagrebački barokni kipari.
  12. Nekadašnji pavlinski samostan i crkva Majke Božje Remetske.
  13. Zagrebački naručitelji XVII. i XVIII. stoljeća: biskupi, kanonici, plemići, građani.
  14. Terenska nastava.
  15. II. pismeni kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Uvid u stilske, ikonografske i naručiteljske posebnosti djela zagrebačke umjetničke baštine u odnosu na situaciju u velikim umjetničkim središtima te širem povijesnoumjetničkom kontekstu kontinentalne Hrvatske.
  2. Poznavanje umjetnika i djela iz zagrebačke umjetničke baštine te razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta.
  3. Prepoznavanje djela iz zagrebačke umjetničke baštine, uočavanje stilskih značajki i datacija.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, terenska nastava.
Metode ocjenjivanja
Kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Ana Deanović, Zagrebačka katedrala od XI. do sredine XIX. stoljeća, u: Ana Deanović, Željka Čorak, Nenad Gattin; Zagrebačka katedrala, Zagreb: Globus – Kršćanska sadašnjost, 1989., str. 8 – 90.
  2. Lelja Dobronić, Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja).
  3. Lelja Dobronić, Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb, Školska knjiga, 1992. (odabrana poglavlja).
  4. Lelja Dobronić, Renesansa u Zagrebu, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1994.
  5. Anđela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj (Uvod), u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982., str.1 – 381 (3 – 13).
  6. Katarina Horvat-Levaj, Doris Baričević, Mirjana Repanić- Braun, Akademska crkva Sv. Katarine u Zagrebu, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2011.
Dopunska literatura
  1. Doris Baričević, Barokna skulptura na Gradecu, u:, Zagrebački Gradec 1242 – 1850., ur. Ivan Kampuš, Lujo Margetić, Franjo Šanjek, Zagreb, Grad Zagreb, 1994., str. 343 – 368.
  2. Lelja Dobronić, Zagrebački Kaptol i Gornji Grad nekad i danas. Zagreb, Školska knjiga, 1986.
  3. Slavko Goldstein, Ivo Goldstein (ur.), Povijest grada Zagreba, knj. 1, Zagreb, Novi Liber, 2012. (odabrana poglavlja).
  4. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnoga dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975. (odabrana poglavlja)
  5. Jelena Hotko, Naručiteljska i donatorska djelatnost hrvatske plemkinje Helene Patačić, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 10, 2006., str. 465 – 608.
  6. Tomislav Premerl, Graditeljski razvoj ksaverskoga svetišta, u: AA.VV., Svetište svetoga Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Povodom 75. obljetnice dolaska franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagreb, ur. Anđelko Badurina, Tomislav Premerl, Božo Sučić, Zagreb, Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, 1998., str. 31 – 54.
  7. Petar Puhmajer (ur.), Crkva sv. Marka u Zagrebu. Arhitektura, povijest, obnova, Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod, 2013.
  8. Danko Šourek, Donatorska i naručiteljska djelatnost zagrebačkoga kanonika Ivana Znike, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 9, 2005., str. 327 – 410.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  4. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar