Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Konzultacije
ponedjeljak 10-10.30
Soba
B-215
Telefon
01/4092-235
E-mail
cvijeta.pavlovic@ffzg.unizg.hr

Životopis Cvijeta Pavlović rođena je u Zagrebu 1970. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i romanistiku (1994.) te bibliotekarstvo (1994.). Stipendistica Odsjeka za romanistiku, za izradu diplomskog rada koristi studijski boravak u Ženevi (veljača 1993.). Stipendistica Francuske ambasade u Zagrebu, boravi na dodiplomskom jezičnom usavršavanju u Aix-en-Provence (srpanj 1993.). Od 1995. g. zaposlena na Katedri za komparativno proučavanje hrvatske književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Magistrirala na temi "Šenoini prijevodi s francuskoga jezika" (1999.). Doktorirala na temi "Pripovjedni postupci Šenoine epske poezije" (2003.). Uže područje djelovanja usmjeruje na komparativno proučavanje povijesti hrvatske književnosti s naglaskom na romansko-hrvatskim vezama i dodirima. Sudjelovala kao predavač na Radionici za stariju hrvatsku književnost u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku s temom "Romantičke mistifikacije" (1997.). Kao gost-predavač održala je pozvano predavanje "Ivo Vojnović u kontekstu europskoga esteticizma" na Sveučilištu u Udinama (2005.). Suorganizator interdisciplinarne radionice i voditelj radionice komparativne književnosti u Splitu "Hipermapiranje Dioklecijanove palače: grad u knjigama" (2016.). Pozvano predavanje „Marko Marulić kao nadahnuće u učenju povijesti književnosti i povijesti kulture“ održala je na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru povodom Svečanoga zatvaranja Godine Marka Marulića (Zadar, Hrvatska, 2021.). Održala plenarno izlaganje u koautorstvu s dr. S. Coha na temu "Značenje i naslijeđe Ljudevita Gaja u hrvatskoj političkoj, kulturnoj i književnoj povijesti" u Znanstvenom zavodu Hrvata u Mađarskoj (Pečuh, 2022.).Voditelj i istraživač na nizu znanstvenih projekata.
Surađivala u Leksikonu hrvatskih pisaca, Leksikonu svjetskih pisaca, Leksikonu svjetske književnosti, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Leksikonu Marina Držića, Hrvatskoj književnoj enciklopediji, Leksikonu književno-kulturnoga nazivlja i Leksikonu Antuna Gustava Matoša.

Razdoblje Naziv Uloga
2022 - 2022 Hrvatska književnost i kultura u pripremnom razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda (1790- 1835) Suradnik
2021 - 2023 Sociološki i traduktološki aspekti recepcije francuske i frankofonskih književnosti u Hrvatskoj nakon 1991. godine Suradnik
2020 - 2021 Kulturni kapital: u književnoj periodici, historiografiji, kritici i interpretaciji Suradnik
2017 - 2020 Ekonomski temelji hrvatske književnosti Suradnik
2017 - 2018 Emisija i recepcija II. Voditelj
2017 - 2017 Književni kanon Voditelj
2014 - 2017 Grand Tour Dalmatia Suradnik

Ključni istraživački interes
  • komparativna književnost
  • traductology
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • Association internationale de littérature comparée / International Comparative Literature Association (AILC/ICLA) (redoviti član)
  • Društvo hrvatskih književnika (DHK)
  • Hrvatsko filološko društvo (HFD) (redoviti član; član Nadzornog odbora)
  • Književni krug Split
  • Matica hrvatska
  • Povjerenstvo za Dodjelu nagrada Dana hrvatske knjige, Društvo hrvatskih književnika
  • Povjerenstvo za književnost, Matica hrvatska
  • Zagrebački književni razgovori, Društvo hrvatskih književnika
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2023. Kolokvij o književnom stvaralaštvu Ivana Gorana Kovačića (1913-1943), Matica hrvatska (domaći, znanstveni)
  • 2020. Hrvatska kultura i sveti Jeronim, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (međunarodni, znanstveni)
  • 2020. Skup u povodu 75. rođendana Pavla Pavličića, Matica hrvatska (domaći, znanstveni)
  • 2018. Emisija i recepcija II., Odsjek za komparativnu književnost i Narodna knjižnica Omiš (međunarodni, znanstveni)
  • 2018. Hrvatski književnici i Ovidije, HAZU; Odsjek za komparativnu književnost, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (domaći, znanstveni)
  • 2017. Komparativna povijest hrvatske književnosti. XX. Međunarodni znanstveni skup. „Književni kanon“, Književni krug Split; Odsjek za komparativnu književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu; Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu (međunarodni, znanstveni)
  • 2016. Vrsta ili žanr, Odsjek za komparativnu književnost i Književni krug Split (međunarodni, znanstveni)
Uredništva u časopisima
  • Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split (znanstveni savjetnički odbor)
  • Hrvatska revija, Matica hrvatska, Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Pozńanskie Studia Slawistyczne, Instytut Filologii Slowianskiej, Poznan, Poljska (znanstveni savjetnički odbor)
  • Pozńanskie Studia Slawistyczne, Instytut Filologii Slowianskiej, Poznan, Poljska (znanstveni savjetnički odbor)
  • Pozńanskie Studia Slawistyczne, Instytut Filologii Slowianskiej, Poznan, Poljska (znanstveni savjetnički odbor)
  • Pozńanskie Studia Slawistyczne, Instytut Filologii Slowianskiej, Poznan, Poljska (znanstveni savjetnički odbor)
Nagrade i priznanja
  • 2024. Književna nagrada Stipana Bilića-Prcića Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • 2023. Nagrada "Viktor Žmegač"
  • 2019. Godišnja nagrada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Opis znanstvene djelatnosti
Knjige:

Priča u pjesmi – pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, Disput, Zagreb, 2005.

Šenoina poetika prevođenja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, FF press, Zagreb, 2008.

Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012.

Književnost ili prosvjetiteljstvo, Hrvatska sveučiišna naklada, Zagreb, 2022.


Studije:

Istina i priča Jagode Truhelka , u: Književni Osijek , pr. Stanislav Marijanović, Pedagoški fakultet Osijek, Osijek 1996.

August Šenoa: Pjesme i proza, pr. Cvijeta Pavlović, Riječ, Vinkovci 1997.

Bijedna Mara – romantički spjev Luke Botića , u: Dani hvarskoga kazališta: hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam) , ur . Nikola Batušić et al., Književni krug, Split 1998.

Romeo i Julija u Šenoinu prijevodu , u: Dani hvarskoga kazališta: hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba , knj. XXV., ur . Nikola Batušić et al., Književni krug, Split 1999.

August Šenoa i Scottov model povijesnog romana , u: Komparativna povijest hrvatske književnosti I. (XIX. stoljeće), ur . Dean Duda et al., Književni krug, Split 1999.

Jean Racine: Fedra, prev. Svevlad Slamnig, pr. Cvijeta Pavlović, SysPrint, Zagreb 2000.

Paradigme Marulićeve “Susane”, u: Colloquia Maruliana X , Književni krug, Split 2001.

Neoromantizam: Đuro Sudeta, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti IV. (Hrvatska književnost od 1914 do 1930 i njezin europski kontekst), Književni krug, Split 2002.

Bijedna Mara – dramatizacija Nike Bartulovića , u: Dani hvarskoga kazališta: hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća , ur . Nikola Batušić et al., HAZU, Književni krug, Zagreb – Split 2003.

Pripovjedni postupci Slamnigova Neprijatelja , u: Komparativna povijest hrvatske književnosti V. (Krugovi i hrvatska književnost pedesetih godina prošloga stoljeća), Književni krug, Split 2003.

Šenoa i Petrarca , u: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti , Književni krug, Split 2006.

Slamnigova “mala škola” prevođenja , u: O Slamnigu – drugi , zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnog znanstvenog skupa Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Osijek – Poznań 2006.

Juditine metamorfoze (Marulić – Gavran – Senker) , u: Colloquia maruliana XVI, Književni krug, Split 2007.

Slamnigowska “mała szkoła” przekładu , u: Nasza środkowoeuropejska arc combinatoria , redakcja naukowa Krystyna Pieniążek-Marković et al., Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, seria filologia słowiańska nr 22, Wydawnictwo naukowe UAM, Poznań 2007.

Poezija na pozornici – Ilija Okrugić: “Saćurica i šubara” , u: Zbornik radova sa drugog znanstvenog skupa “Dani Ilije Okrugića” u Zemunu, 25.-26. svibnja 2007. – Znameniti Zemunci i Srijemci , Zagreb – Zemun, 2007.

Hrvatska književnost u povijesti svjetske književnosti , u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. (Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti) , Književni krug, Split 2008.

Nazbilj i nahvao: Držićeva raskrinkavanja , u: Dani hvarskoga kazališta , HAZU i Književni krug, Zagreb – Split , 2009., str. 37-53.

“Zbornik Nikše Ranjine”: zrcalo renesansne ljepote , u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zbornik Nikše Ranjine. O 500. obljetnici (1507.-2007.), Zagreb , 21. i 22. studenog 2007. , poseban otisak časopisa Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti , knj. 502. Razred za književnost, knj. 28, Zagreb , 2009., str. 27-36.

Petar Zoranić i Marin Držić: epoha i razmeđe, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i naslijeđe.) , Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb , 2009., str. 143-156.

Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žmegača. Glazbala Begovićeve “Knjige Boccadoro” , u: Umjetnost riječi , LIII (2009), br. 3-4, srpanj-prosinac, (135-348), Zagreb , str. 221-244.

Gogol' i hrvatska književnost. Prilog recepciji ruske književnosti i kulture u književnoj kritici Augusta Šenoe i Antuna Gustava Matoša , u: Forum , listopad-prosinac 2009., 10-12, HAZU, god. XLVIII, knj. LXXXI.

“Carmen”: od Prospera Mériméea do Iva Vojnovića , u: Dubrovnik , ur . Luko Paljetak, 4/2009., god. XX. Ivo Vojnović (1929.-2009.). Uz 80. godišnjicu smrti, str. 90-99.

La reception et la perception de la po é sie lyrique mexicaine dans la culture croate de la Renaissance au postmodernisme et vice versa – l'exemple de la po é sie de Gutierre de Cetina , u: Journal of the Literary Studies , Departement DEL @ REVISTA. Centro Universitario de ciencias socials y humanidades. Divisi ó n de estudios de la cultura. Departemento de estudios literarios. Universidad de Guadalajara, M é xico. www.jocrtazar.udg.mx/dela/difusion/Pavlovic.php , str. 1-8.

Modernizam – naturalizam ili impresionizam, Zola i Kumičić, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti, Zbornik radova XII. (Istodobnost raznodobnog. Tekst i povijesni ritmovi), Književni krug Split i Odsjek za komparativnu književnost, Split – Zagreb, 2010., str. 141-155.

Nikola Batušić kao komparatist, u: Trajnost čina. Zbornik u čast Nikoli Batušiću, ur. Boris Senker, Sibila Petlevski, Marin Blažević, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2011., str. 22-29.

Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g.; u: Poetika i politika kulture nakon 1910. g. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split –Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split –Zagreb, 2011., 15 kartica; str. 279-291.

Pojam svjetske književnosti u povijesti hrvatske književnosti Ljubomira Marakovića, u: Katolicizam, modernizam i književnost, zbornik izlaganja sa znanstvenog simpozija u povodu 50. obljetnice smrti dr. Ljubomira Marakovića (1887-1959), Institut Fontes Sapientiae, Zagreb, 2011., str. 197-218.

Francuski motivi Marinkovićevih drama, u: Poetika Ranka Marinkovića. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u Komiži, 10.-12. rujna 2010. godina, 5. Dani Ranka Marinkovića, Komiža, 2011., str. 143-160.

La poésie lyrique mexicaine dans la culture croate: l'exemple de la poésie de Gutierre de Cetina, «Studia romanica et anglica zagrabiensia», LVI, 123-136 (2011) ISSN 0039-3339.

=

La reception et la perception de la poésie lyrique mexicaine dans la culture croate de la Renaissance au postmodernisme et vice versa – l’exemple de la poésie de Gutierre de Cetina, u: Journal of the Literary Studies Departement DEL@REVISTA. Centro Universitario de ciencias socials y humanidades. División de estudios de la cultura. Departemento de estudios literarios. Universidad de Guadalajara, México. www.jcortazar.udg.mx/dela/difusion/Pavlovic.php, 2010. str. 1-8.

“Zaljubljena”: od Paula Éluarda do Josipa Pupačića, “Nova Istra. Časopis za književnost, kulturološke i društvene teme”, br. 1-2, god. XVII., sv. 45, Pula, proljeće – ljeto 2012.; str. 93-101, ISSN 1331-0321.

Romantički Hvar Dimitrije Demetra i Augusta Šenoe, u: Dani hvarskoga kazališta. Hvar – književnost i kazalište, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2012., str. 240-257; ISBN 978-953-154-122-0 (HAZU), ISBN 978-953-163-371-0 (Književni krug Split).

Šenoine bajke i fantastika u hrvatskom romantizmu, u: Romantizam–ilirizam–preporod. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV., ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012., str. 297-310, ISBN - 978-953-163-377-2.

Zoranićev san Ivanjske noći, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2012., str. 213-229; ISBN 978-953-260-160-2.

Traditionelle und modernistische Elemente in «Crni i bieli dani» von Jagoda Truhelka, «Kind und Jugendlicher in der Literatur und im Film Bosnien, Kroatiens und Serbiens», Renate Hansen-Kokoruš & Elena Popovska (Hrsg.), Karl-Franzens-Universität Graz, Grazer Studien zur Slawistik, Band 1, Verlag Dr. Kovač, Hamburg, 2013., str. 37-54, 15 kartica, ISSN 2195-593X, ISBN 978-3-8300-6789-4.

Francuska lirika Slavka Ježića 1941. g., «Slavko Ježić, grand connaisseur des philologies romane et slave, homme de lettres, traducteur, directeur du théatre national, professeur d'université. Hommage à Slavko Ježić. Colloque des contacts croato-français, Zagreb, le 22 mars 2012, L'Association croate des boursiers du gouvernement français, Université de Zagreb, rue du roi Zvonimir 8, FF press, Zagreb 2013 / Slavko Ježić, romanist i kroatist, prevoditelj, intendant kazališta, sveučilišni profesor. Hommage Slavku Ježiću. Skup Hrvatsko-francuski dodiri, Hrvatska udruga stipendista Francuske vlade, Sveučilište u Zagrebu, Zvonimirova 8, FF press, Zagreb 2013., str. 19-28, ISBN 978-953-175-459-0.

Književnost i kazalište, u: Dani Hvarskoga kazališta. Gavella – riječ i prostor, sv. 39, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2013., str. 29-48, ISBN 978-953-154-183-1 (HAZU), ISBN 978-953-163-384-0 (Književni krug).

Matvejevićev francuski prijevod Krležine lirike i tumačenje Krležinih eseja, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XV. (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2013., str. 137-150, ISBN 978-953-163-395-6.

Dekadentna zavodljivost Krležine «Salome», u: Krležini dani u Osijeku 2012. Kazalište po Krleži, ur. Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatkog kazališta, Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb - Osijek 2013.; str. 37-49, ISBN 978-953-154-191-6.

Frangešov prijevod Stendhalovih «Talijanskih kronika», Zbornik o Ivi Frangešu, ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013., str. 271-284, ISBN 978-953-7823-16-0.

Matoš, Barrès i pitanja klasifikacije, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb – Split, 2014.

Šenoin prijevod libreta opere «Faust»; Charlesa Gounoda, u: Krležini dani u Osijeku 2013. Supostojanja i suprotstavljanja u hrvatskoj drami i kazalištu, prir. Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, 2014.

Bodul u metropoli: topografija Marinkovićeve lirike, u: Od grada do mediterana. Književno djelo Ranka Marinkovića. Zbornik radova sa 6. Dana Ranka Marinkovića u Komiži, 14.-16. rujna 2012. godine, ur. J. Fiamengo, Komiža, 2014.

Neobjavljena poema «1914-1918», u: Dani Hvarskoga kazališta. knj. 41. Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju, ur. Boris Senker, Vinka Glunčić-Bužančić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnost, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2015.

Strossmayerovska «romantička» ideja od Botićeva spjeva «Bijedna Mara» do Hatzeove opere «Adel i Mara», u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVII. Poema u hrvatskoj književnosti, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2015.

Matošev neprežaljeni Šenoa, «Nova Istra», br. 1-2, god. XX., sv. 51, 2015.

Recepcija opusa Paula Bourgeta u Hrvatskoj, (coaut. Sanja Šoštarić) «Forum», 1-3, siječanj – ožujak 2016., str. 157-175, ISSN 0015-8445.

Umjetničke bajke Vladimira Nazora, u: Komparativna povijest hrvatske književnost. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016., str. 167-176, ISBN 978-953-163-433-5.

Dekadencija u prijevodu: Charles Baudelaire i Oscar Wilde u tumačenju Antuna Šoljana i Ivana Slamniga, coaut: Kristina Grgić, “Književna smotra”, god. XLVIII, br. 182 (4), 2016., str. 105-116, ISSN 0455 –0463.

Synge, Joyce, «Irishness» vs. Slamnig, Senker, Mujičić: the Croatian reception of Irish literature and culture, «Zbornik radova Filozofskoga fakulteta u Splitu = Journal of Faculty of humanities and social sciences in Split», coaut. Kristina Grgić, 9 (2016), Split, 2017. (http://www.ffst.unist.hr/_download/repository/FF.Zbornik.Radova..ONLINE-9.pdf), str. 75–90, 14 kartica, ISSN 2459-5128.

Granice europskoga/slavenskoga istoka i zapada: poljska književnost u kanonu svjetske književnosti iz hrvatske perspektive – u: Tożsamość Słowian zachodnich i południowych w świetle dwudziestowiecznych dyskusji i polemik. T. 1. Konteksty filologiczne i kulturoznawcze. Red. K. Majdzik, J. Zarek. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2017, s. 83–101. ISBN 978-83-226-3117-1.

Verizam u hrvatskoj književnosti i kazalištu, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Nakladni zavod Miroslav Krleža i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017., str. 21–34, ISBN 978-953-268-044-7.

August Šenoa i Jules Verne: percepcija pučke ili popularne i beletrističke književnosti u 19. stoljeću, u: Dani Hvarskoga kazališta. Pučko i popularno II., knj. 44, ur. Boris Senker, Vinka Glunčić-Bužančić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2018., str. 38–57, ISBN 978-953-163-446-3.

Metode interpretacije lirike –pristup Milivoja Solara, u: Jezik književnosti, znanosti i medija. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 80. rođendana akademika Milivoja Solara, ur. Mario Kolar et al., Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2018., str. 78–92, ISBN 978-953-7809-67-6.

Biblijska basna, u: Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici, ur. Evelina Rudan, Davor Nikolić i Josipa Tomašić, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, Matica hrvatska, Zagreb, 2018., str. 415–426, ISBN 978-953-169-379-0.

Kanon hrvatske lirike XVI. stoljeća: primjer Marina Držića, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split –Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split –Zagreb, 2018., str. 43–54, ISBN 978-953-163-472-4.

Pjesme Marina Držića od Medinijevih teza do kontekstne interpretacije pojma svjetske književnosti, Zbornik o Miloradu Mediniju. Hrvatski književni povjesničari. Znanstveni zbornici, sv. 16, ur. Tihomil Maštrović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2018., str. 183–198, ISBN 978-953-7823-78-8.

Hrvatske umjetničke bajke esteticizma: Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Nazor, u: Stoljeće «Priča iz davnine». Zbornik radova, ur. Andrijana Kos-Lajtman, Sanja Lovrić Kralj i Nada Kujundžić, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Zagreb, 2018., str. 235–248, ISBN 978-953-57604-3-6.

Transfiguracije motiva hrvatske kulture u Coetzeeovu romanu “Slow man”, “Spiel der Blicke. Grenzübertritte slavischer Literaturen”. Gebundenes Buch –2. LitVerlag, Münster, Berlin, 2019., str. 165 –186, ISBN-10: 3643112785, ISBN-13: 978-3643112781.

Translation as a Poetics Constituent – Przekład jako składnik poetyki, u: Przekłady Literatur Słowiańskich, T. 10, cz. 1, ISSN (elektronički) 2353-9763 DOI https://doi.org/10.31261/PLS.2020.10.01.01, str. 173 – 189.

Postmodernistički klasicizam u «Hidrocentrali u Suhom dolu», u: Prvi Brešanov svibanj. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa o djelu Ive Brešana, ur. Miranda Levanat-Peričić, Ana Gospić Županović, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2020., ISBN 978-953-331-296-5, str. 35–54.

Filologija i književnost: Josip Lisac kao priređivač putopisa Jakova Pletikose «Putovanje k Jerozolimu god. 1752.», u: Dijalekt, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu, ur. Josip Bratulić, Gordana Čupković, Josip Galić, Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zadar, 2020., ISBN 978-953-331-301-6, str. 537–554.

Što vole pjesnikinje renesanse: primjer «Zvonjelica ljuvenih», u: Emisija i recepcija. Uz 80. obljetnicu rođenja Mirka Tomasovića, Biblioteka Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. 1, ur. Cvijeta Pavlović, Matica hrvatska, Zagreb, 2020., ISBN 978-953-341-154-5., str. 71–87.