Ida Raffaelli rođena je 22. lipnja 1970. u Zagrebu gdje je 1988. Završila Klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1992. godine francuski jezik s književnošću i komparativnu književnost. Magistrirala je 1994. s temom Vokabular moralnih vrijednosti u djelima Chrétiena de Troyes (mentor akademik August Kovačec), a doktorirala je 2001. s temom Polisemija i sinonimija u leksiku klasičnoga starofrancuskog (mentor akademik August Kovačec). Kao znanstvena novakinja pri Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu zapošljava se 1. svibnja 1993. Od listopada 2002. zaposlena ja kao docent na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 2009. do 2014. izvanredni je profesor, a od 2014. redovita je profesorica na Odsjeku za lingvistiku.

Od 2020. godine redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za lingvistiku.

Objavila je veći broj znanstvenih, preglednih i stručnih radova u međunardonon priznatim jezikoslovnim časopisima

Autorica je dviju znanstvenih monorgafija i urednica je triju uredničkih knjiga od kojih knjiga Lexicalization patterns in color naming: a cross-linguistic perspective (zajedno s Danielom Katunar i Barabrom Kerovec) objavljena kod uglednog izdavača John Benjamins.

Sudjelovala je na velikom broju međunarodnih znanstvenih skupova. Na međunarodnom znanstvenom skupu La synonymie u organizaciji Sveučilišta Paris IV – Sorbonne, 2007. sudjelovala je kao pozvani predavač s izlaganjem La loi de répartition dans le cadre de la linguistique cognitive.

Na Odsjeku za lingvistiku potaknula je i osmislila ustroj diplomskoga smjera Kognitivna lingvistika na diplomskom studiju lingvistike.

U nastavi Doktorskoga studija lingvistike nositeljicom je izvođačicom kolegija Strukturalizam, Dijakronijska semantika i Propedeutička radionica (zajedno s prof. dr. sc. Velimirom Piškorcem).

Od 2010. predavač na Međunarodnoj ljetnoj školi znanstvene komunikacije, od 2013. do 2017. suorganizatorom Međunarodne ljetne škole znanstvene komunikacije (zajedno s prof. dr. sc. Anom Marušić).

2024. pozvani predavač na 21st STaPs Augsburg/Budapest/Valencia/Vienna, međunarodna lingvistička konferencija doktorskih studenta, s predavanjem "Science Communication in Linguistics"

Mentorirala je 8 doktorskih radova.

Od 1993. do 2003. godine tajnica je časopisa Suvremena lingvistika. Od 2003. do 2005. izvršna je urednica časopisa Suvremena lingvistika.
Od 2005. do 2015. glavna je urednica časopisa Suvremena lingvistika.

Voditeljica i autorica (zajedno s doc. dr. sc. Danielom Katunar) tribine Lingvistika s povodom pri Matici hrvatskoj.

Od 2007. do 2014. potpredsjednica je Hrvatskoga filološkoga društva.
Od 2009/10. do 2010/11. pročelnica Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta.
U akademskoj godini 2009/2010 i 2010/2011 član je Povjerenstva za razvoj studija pri Filozofskom fakultetu i član Koordinacije za izradu integriranih studijskih programa pri Filozofskom fakultetu.
Od 2015 do 2017 član je Povjerenstva za kvalitetu nastave pri Filozofskom fakultetu.
Od 2009. član vijeća Pposlijediplomskog doktorskog studija lingvistike.
Od 2017. do 2021. potpredsjednica za visoko obrazovanje Matičnoga odbora za Filologiju.
Od 2017. do 2021. potpredsjednica za visoko obrazovanje Područnoga vijeća za humanističke znanosti.
Od 2017. do 2021. članica Hrvatskoga povjerenstva za praćenje i unapređenje Bolonjskoga procesa pri NZVTOR-u.
Od 2021. do _____ . članica Matičnog odbora za filologiju.
Članica je strukovnih udruga: HFD, HDPL, HDJT, ICLA, EASE, METM, Matica hrvatska
Sudjelovala je kao glavni mjesni organizator u više međunardonih znanstvenih skupova.

Voditeljica Doktorskog studija lingvistike na Filozofskom fakultetu od 2018. godine.

Predstojnica Katedre za opću lingvistiku Odsjeka za lingvistiku od 2020. godine.

Voditeljica i idejna začetnica Laboratorija za kognitivnolingvistička istraživanja u translacijskoj neurozanosti, pridruženoga laboratorija Hrvastkoga instituta za istraživanje mozga od 2024. godine.

U okviru projekta Supostavne gramatike: hrvatska i francuska (voditelj prof. dr. Miro Kačić) odobren joj je od Ministarstva znanosti i tehnologije 1998. poticajni projekt za mlade znanstvenike Modeli semantičke sumjerljivosti u hrvatsko – francuskoj supostavnici.

Od izbora u zvanje docenta bila je suradnik na znanstvenom projektu Kognitivnolingvistička istraživanja hrvatskoga i engleskoga jezika (voditelj prof. dr. Milena Žic Fuchs) u razdoblju od 2005 do 2007.

Voditelj je znanstvenoga projekta Leksička semantika u izradi hrvatskoga Wordneta (130-1300646-1002) 2007 - 2013

Suradnik je na međunarodnom znanstvenom projektu ECO-NET (Hrvatsko-francuska poredbena gramatika) između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Sorbonne Paris IV (2007-2010)

Suradnica je na znanstvenom projektu Teorijska kognitivno lingvistička istraživanja hrvatskoga i drugih jezika (voditelj prof. dr. Milena Žic Fuchs) 2007- 2013

Suradnica je na međunarodnom projektu CESAR (Central and South-East European Resources), (2011–2013)

Voditeljica hrvastkog tima i članica upravnoga odbora u programu istraživačkoga umrežavanja pri ESF-u „The European Network on Word Structure. Cross-disciplinary approaches to understanding word structure in the languages of Europe" – NETWORDS (2011– 2015)

Voditeljica hrvastkog tima na međunarodnom projektu EOSS (Evolution of Semantic Systems) na Max Planck institutu za psiholingvistiku (2012 – 2015)

Suradnica je na projektu odobrenom od Sveučilišta u Zagrebu „CroDeriV – tvorba i značenje u hrvatskom jeziku“ (voditelj doc. dr.sc. Krešimir Šojat) (2013)

Voditeljica projekta odobrenom u okviru potpora Sveučilišta u Zagrebu "Načela leksičkog ustroja: međujezične varijacije"

Voditeljica projekta Kognitivna i lingvistička analiza jezičnih poremećaja i oporavka nakon hipoksijsko-ishemijskog oštećenja mozga u unutar Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neurozanost (zajedno s profesorom Milošem Judašem (2016-2023)

Bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/6758