Kroz razradu odabranih tema studenti će upoznati razvoj kršćanstva u razdoblju između kasne antike i ranoga srednjega vijeka (o. 200.–800.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst kasnoantičkih civilizacija Sredozemlja, te njegova uloga u oblikovanju „temelja“ srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz osnovne teme: nastanak kršćanstva (židovski korijeni, helenistički utjecaji, oblikovanje biblijskog kanona i pravovjerja, otačka književnost, začeci specifično kršćanskoga svjetonazora), uklapanje kršćanstva u kulturu kasnoga Rimskog carstva (sukob s državnim vlastima, kršćanstvo kao državna religija, crkvena geografija, začeci historiografije, Crkva kao baštinik Carstva), raznolikosti ranog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema drugima, nastanak monaštva, začeci hagiografije i kulta svetaca), te uloge Crkve u kristijanizaciji „barbarskih“ naroda (uloga biskupa i rimske aristokracije u kristijanizaciji, samostanski život i očuvanje klasične kulture).

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (osobito sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje i sastavljanje pismenog rada) koji će se uzeti u obzir pri zaključivanju ocjene.

Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); Bibliografija (10%); 1. kolokvij (20%); 2. kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)