ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Kršćanstvo u srednjem vijeku I

 

Naziv
Kršćanstvo u srednjem vijeku I
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
4
Šifra
124438
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Kroz razradu odabranih tema studenti će upoznati razvoj kršćanstva u razdoblju između kasne antike i ranoga srednjega vijeka (o. 200.–800.). Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst kasnoantičkih civilizacija Sredozemlja, te njegova uloga u oblikovanju „temelja“ srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz osnovne teme: nastanak kršćanstva (židovski korijeni, helenistički utjecaji, oblikovanje biblijskog kanona i pravovjerja, otačka književnost, začeci specifično kršćanskoga svjetonazora), uklapanje kršćanstva u kulturu kasnoga Rimskog carstva (sukob s državnim vlastima, kršćanstvo kao državna religija, crkvena geografija, začeci historiografije, Crkva kao baštinik Carstva), raznolikosti ranog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema drugima, nastanak monaštva, začeci hagiografije i kulta svetaca), te uloge Crkve u kristijanizaciji „barbarskih“ naroda (uloga biskupa i rimske aristokracije u kristijanizaciji, samostanski život i očuvanje klasične kulture).
Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija i dogovor• Zašto i kako proučavati rano kršćanstvo? • Pristupi istraživanju povijesti kršćanstva: predmet, metodologija, problemi • Kronologija i geografski okvir.
  2. Podrijetlo i okolnosti oblikovanja kršćanstva• Historiografija i kronologija ranog kršćanstva, Isusova povijesnost, • Židovsko podrijetlo i helenistički utjecaji, Pavao iz Tarza i socijalni kontekst prvih kršćanskih zajednica
  3. "Unutarnji neprijatelji": oblikovanje pravovjerja i svetopisamski kanon• Utvrđivanje svetopisamskog kanona• Prve hereze i oblikovanje rane kristologije
  4. "Vanjski neprijatelji": sukob s rimskom državom i rana mučenička tradicija• Podrijetlo netrpeljivosti: rimsko društvo i kršćanstvo • Progoni: pravni temelji, oblici i kronologija, nastanak mučeničkih Acta
  5. "Veliki obrat": Car Konstantin i kristijanizacija Carstva (312.-395.)• Konstantinovo obraćenje i njegove posljedice • Sabor u Nikeji i sukob s arijanstvom • Konstantinovi nasljednici
  6. Kasnoantički biskupi i razvoj crkvene organizacije (o. 250.-550.)• Podrijetlo biskupske službe, rast ugleda i moći biskupa u 4. st. • Društvene i političke uloge biskupa u kasnoj antici
  7. "Gradovi u pustinji": začeci i nastanak kršćanskog monaštva• Povijesni, geografski i društveni kontekst (Egipat, Palestina i Sirija) • Temeljni izvori i prva književnost (Život sv. Antuna Pustinjaka i njegov utjecaj)
  8. Sveci i njihovi životopisci• Živući sveci i njihova uloga u ranoj Crkvi, • Podrijetlo i okolnosti oblikovanja rane kršćanske hagiografije
  9. Kršćanstvo i „poganstvo“ u kasnoj antici • Objasnidbeni modeli: suživot ili sukob kultura• Problem religijskog nasilja u kasnoj antici
  10. Kristološki sukobi i kodifikacija kršćanske države (o.400.- o.600.) • Efeški sabor (431) i Halkedonski sabor 451 • car Justinijan i sukob "Tria capitula"
  11. Redovništvo na Zapadu• Začeci monaštva na zapadu: sv. Martin iz Toursa, sv. Ivan Kasijan, • sv. Benedikt iz Nursije i njegovo Pravilo
  12. Pokrštavanje Zapada: lokalne elite i barbari• Kršćanstvo u Galiji: transformacija rimskog svijeta • Misijski pothvati od 5. do ranog 8. st.: Irska, Britanija i Germanija
  13. Kraj kršćanske antike • pojava, razvoj i širenje Islama• odnosi istočnih i zapadnih Crkava
  14. Nasljeđe kasne antike u ranome srednjem vijeku: Sredozemlje i Europa • Širenje islama i kraj antike: Pirenneova teza• "Rođenje Europe"
  15. Rasprava

Ishodi učenja
  1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u kasnoj antici (o.200-o.800.)
  2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
  3. Razvijanje sposobnosti kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz kristijanizaciju kasnog Rimskog Carstva u širem povijesnom kontekstu.
  4. Sposobnost tumačenja ključnih (odabranih) izvora relevantnih za razumijevanje povijesti kršćanstva u razdoblju kasne antike i ranog srednjovjekovlja.
  5. Sposobnost analitičkog razumijevanja relevantnosti ključnih problema i procesa za oblikovanje srednjovjekovne kršćanske civilizacije u njenoj ranoj fazi.
  6. Sastavljanje jasnog i strukturiranog seminarskog rada/eseja na relevantnu temu i sa zauzimanjem pozicije spram postojećih teza i problema u historiografiji.
Metode podučavanja
Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih izvora i recentne literature, te izlaganja i kritičke evaluacije pročitanoga. Pratit će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (osobito sudjelovanje u raspravi, usmeno izlaganje i sastavljanje pismenog rada) koji će se uzeti u obzir pri zaključivanju ocjene.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); Bibliografija (10%); 1. kolokvij (20%); 2. kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)

Obavezna literatura
  1. Franzen, August. Pregled povijesti Crkve. Prev. Josip Rittig. Priručnici sv. 1. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993., 7-122 [133.]
  2. Kovačić, Slavko. Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Split: Verbum, 2004., 21-125. [148]
  3. Badurina, Anđelko, ur. Leksikon ikonografije, simbolike i liturgike zapadnog kršćanstva. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber – Kršćanska sadašnjost, 1990.
  4. Kapitanović, Vicko. Kršćanska arheologija. Split: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, 2006.)
Dopunska literatura
  1. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve I: Od praopćine do ranokršćanske velecrkve [Karl Baus]. Prev. J. Turčinović i V. Bajsić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1972. [izvornik: 1965], 71-460.
  2. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve II: Crkva carstva poslije Konstantina Velikog. [Karl Baus i E. Ewig] Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995 [izvornik 1975].
  3. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme [E. Ewig i H.G.Beck]. Prev. J. Rittig i L. Držić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1971., 2001. [izvornik: 1966], 3-115.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 8., 10. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar