Naziv
Kršćanstvo u srednjem vijeku II
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
6
Šifra
117687
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Zamišljen kao nastavak predmeta Kršćanstvo u srednjem vijeku I, ovaj će kolegij kroz odabrane teme iz povijesti europskog kršćanstva obrađivati specifično kršćanske elemente srednjovjekovne kulture. Studenti će se upoznati s fenomenima karakterističnima za kršćanstvo u ranom i visokom srednjem vijeku, te njihovom ulogom u formiranju europskih društava i mentaliteta. Pristup problemima bit će donekle kronološki, no s težištem na obradi odabranih problema. Kroz razradu odabranih tema studenti će se upoznati s razvojem kršćanstva u razdoblju između otprilike 800. i 1300. Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst europskih srednjovjekovnih društava, te njegova uloga u stvaranju srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz razradu osnovnih tema: geografija srednjovjekovnog kršćanstva, pokrštavanje sjeverne i srednje Europe; oblikovanje latinskog kršćanstva i njegovi odnosi s bizantskim kršćanstvom, oblikovanje kršćanskog svjetonazora i njegova historiografija, biskupski ustroj i uloga papinstva na Zapadu, odnos Crkve i svjetovnih vlasti, redovništvo, liturgija i organizacija vremena, srednjovjekovna pobožnost, hagiografija i pučka religioznost, raznolikosti srednjovjekovnog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema „drugima“).
Sadržaj
  1. Doba vjere? Sadržaj, pristup i geografija „kršćanske Europe“ u srednjem vijeku, Što je „srednjovjekovno kršćanstvo“?, historiografija, pristupi i problemi
  2. Obnova kršćanskog Carstva na zapadu Rim i Carigrad, aspekti karolinške renesanse i razvoj bizantskog kršćanstva, uloga Crkve i kršćanstva u oblikovanju ranosrednjovjekovnih država (rimska aristokracija, biskupi, kontinuitet), Karolinška renesansa i njena ideologija
  3. Pokrštavanje sjeverne i srednje Europe Germansko kršćanstvo, Britanska misija, Pokrštavanje Srednjoistočne Europe, Što je pokrštavanje, a što obraćenje? Kristijanizacija i oblikovanje srednjovjekovnih država (Moravska, Bugarska, Hrvatska)
  4. Rane redovničke obnove Heterogenost ranosrednjovjekovnog redovništva, Benedikt Anijanski i karolinška reforma, Cluny, Citeaux, Chatreuse, temelji svjetonazora i oblici redovničkog života, rasprostranjenost redovničkih zajednica
  5. Srednjovjekovna liturgija: raznolikosti, oblici i značenje Podrijetlo liturgijskih tradicija u kasnoj antici, oblici liturgije u srednjem vijeku, liturgijske knjige, liturgija i oblikovanje svakodnevnog života
  6. Pape, biskupi i vladari Razvoj monarhijskog ustroja Crkve, crkvena geografija, pitanje rimskog primata i odnos Crkve prema svjetovnim vlastima, tzv. „Grgurovska reforma“ i njene posljedice
  7. Gradsko kršćanstvo: „renesansa 12. st.“ i njene posljedice Nastanak sveučilišta, pojava prosjačkih redova, razvoj teologije i novi oblici pobožnosti, utjecaj pismenosti na nastanak hereza
  8. Srednjovjekovni svjetonazor i smisao povijesti Razvoj kršćanske historiografije, teologija povijesti i shvaćanje vremena, oblici pisanja povijesti, značajke srednjovjekovne historiografije
  9. Srednjovjekovna svakodnevica: pučko kršćanstvo i životni svjetonazor Oblici pobožnosti, pučka religioznost, kult svetaca
  10. Hagiografija i svetaštvo Temeljni oblici srednjovjekovne hagiografije, živući sveci i mistici, razvoj procesa kanonizacije svetaca
  11. Odnos prema drugima: istočni kršćani, židovi i muslimani Udaljavanje istoka i zapada, židovi: predrasude i oblikovanje „progonećeg društva“, križarski ratovi i odnos prema muslimanima
  12. Unutarnji neprijatelji: heretici i raspadanje crkvenog jedinstva Srednjovjekovne hereze i odgovor Crkve na njihovu pojavu, strah od zavjera, inkvizicija i unutar-europski križarski ratovi, Crna smrt i njezine posljedice
  13. Završna diskusija

Ishodi učenja
  1. Stjecanje temeljnog činjeničnog znanja o povijesti kršćanstva u srednjem vijeku (o.800-o.1300.)
  2. Poznavanje i usvajanje temeljnog pojmovlja i koncepata koji se pojavljuju u izvorima i znanstvenoj literaturi.
  3. Razviti sposobnost kritičkog tumačenja ključnih procesa vezanih uz razvoj (ponajprije) zapadnog, latinskog kršćanstva u srednjovjekovnoj Europi
  4. Sposobnost uočavanja veza između suvremenih kulturnih i institucionalnih formi i njihovih srednjovjekovnih predšasnika.
Metode podučavanja
Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na početku semestra provesti će se kratko anketiranje o interesu i usmjerenju studenata, te utvrditi stanje poznavanja osnovnih tema (npr. terminologije). Izlaganja će se prilagoditi razini znanja i potrebama studenata. Uz poticanje usmene komunikacije naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih primjera iz recentne literature, te kritičku evaluaciju pročitanog. Pratiti će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, izlaganje, pismeni rad) koji će se uzeti u obzir pri donošenju konačne ocjene.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika: Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); izrada bibliografije (10%); 1. pismeni kolokvij (20%); 2. pismeni kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)

Obavezna literatura
  1. Franzen, August. Pregled povijesti Crkve. Prev. Josip Rittig. Priručnici sv. 1. Zagreb: KS, 1993., 94-206.
  2. Kovačić, Slavko. Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku. Split: Verbum, 2004.
  3. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme. Prev. J. Rittig i L. Držić. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1971., 22001.
  4. Jedin, Hubert, ur. Velika povijest Crkve III/II: Srednjovjekovna crkva. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993.
Dopunska literatura
  1. Tjedna čitanja i izborna literatura bit će priređeni u obliku Čitanke, odnosno tjednih zadataka.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar