Zamišljen kao nastavak predmeta Kršćanstvo u srednjem vijeku I, ovaj će kolegij kroz odabrane teme iz povijesti europskog kršćanstva obrađivati specifično kršćanske elemente srednjovjekovne kulture. Studenti će se upoznati s fenomenima karakterističnima za kršćanstvo u ranom i visokom srednjem vijeku, te njihovom ulogom u formiranju europskih društava i mentaliteta. Pristup problemima bit će donekle kronološki, no s težištem na obradi odabranih problema. Kroz razradu odabranih tema studenti će se upoznati s razvojem kršćanstva u razdoblju između otprilike 800. i 1300. Temeljna je svrha kolegija upoznavanje povijesnih okolnosti, razumijevanje povijesnih procesa, te usvajanja terminologije kao nužnih preduvjeta za razumijevanje uloge kršćanstva u oblikovanju srednjovjekovne civilizacije. Smještanje kršćanstva prije svega kao kulturnog (društvenog, religijskog i intelektualnog) fenomena u kontekst europskih srednjovjekovnih društava, te njegova uloga u stvaranju srednjovjekovne Europe obraditi će se kroz razradu osnovnih tema: geografija srednjovjekovnog kršćanstva, pokrštavanje sjeverne i srednje Europe; oblikovanje latinskog kršćanstva i njegovi odnosi s bizantskim kršćanstvom, oblikovanje kršćanskog svjetonazora i njegova historiografija, biskupski ustroj i uloga papinstva na Zapadu, odnos Crkve i svjetovnih vlasti, redovništvo, liturgija i organizacija vremena, srednjovjekovna pobožnost, hagiografija i pučka religioznost, raznolikosti srednjovjekovnog kršćanstva (hereze, unutarnje podjele i odnos prema „drugima“).

Nastava će se odvijati u obliku predavanja i seminara. Na početku semestra provesti će se kratko anketiranje o interesu i usmjerenju studenata, te utvrditi stanje poznavanja osnovnih tema (npr. terminologije). Izlaganja će se prilagoditi razini znanja i potrebama studenata. Uz poticanje usmene komunikacije naglasak će biti stavljen na čitanje odabranih primjera iz recentne literature, te kritičku evaluaciju pročitanog. Pratiti će se pojedinačni doprinos studenata u nastavi (sudjelovanje u raspravi, izlaganje, pismeni rad) koji će se uzeti u obzir pri donošenju konačne ocjene.

Završna ocjena oblikuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Nazočnost i aktivnost na seminaru (10%); Izlaganje (10%); izrada bibliografije (10%); 1. pismeni kolokvij (20%); 2. pismeni kolokvij (20%); Završni pismeni rad (30%)