Naziv
Kulturna povijest
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
5
Šifra
117688
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. Sukladno osobnim istraživačkim sklonostima i znanju jezika, studentima bi bio omogućen izbor teme za rad u okviru seminara. Obveza studenata na seminaru je pisanje i usmeno izlaganje kraćih eseja o kulturološkim fenomenima obuhvaćenih predmetom te njihovu raspravu ili eseja s problematikom metodološke i teorijske naravi te analizu izvora za kulturnu povijest. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori).
Sadržaj
  1. U uvodnim će predavanjima ponajprije biti otvorena pitanja koncepcijske naravi: što je kulturna povijest, a osobito - što je kulturna povijest hrvatskoga ranonovovjekovlja u njezinim regionalnim i konfesionalnim kontekstima, vrednovat će se dotadašnji kulturnohistorijski obrasci i nove interpretacijske mogućnosti.
  2. konkretne povijesne situacije unutar tematskih krugova: kulturološka raslojavanja utemeljena na razlikama u socijalnom statusu;
  3. kulturološke razine opreka svjetovno-duhovno i elitno-pučko i njihova preslojavanja;
  4. kulturološke razlike/sličnosti i regionalna/konfesionalna pripadnost; (ne)uvjetovanost kulture njezinim imperijalnim okvirima – socijalno discipliniranje, obrazovanje, «susret» s državom na razini svakodnevnog i administrativnog (Habsburška Monarhija - Mletačka Republika - Osmansko Carstvo)
  5. kulturološki značaj mediteranskoga, osmanskog i srednjoeuropskog grada ;
  6. komunikacijske mogućnosti jezika i kulturni transfer; fenomen višejezičnosti društava – jezik kao sredstvo društvenoga uspona.
  7. kultura pamćenja na imperijalnom višegraničku
  8. Erlangenski rukopis kao izvor za istraživanje narodne kulture
  9. Povijest svakidašnjice - kultura prehrane
  10. Odnos privatnog i javnog života, fenomeni kolektivnog identiteta i "kolektivne privatnosti"
  11. Predmoderni identiteti
  12. Povijest svakidašnjice - kultura odjevanja
  13. Grad i selo - sociokulturni ambijenti habitata
  14. Fenomeni konflikta i solidarnosti na višegraničju; povijest kulturnih obrazacau krajinama
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa vezanih uz kulturnu povijest na prostorima imperijalnog višegraničja
  2. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima kulturno-povijesne zbilje na područjima imperijalnog višegraničja u europskom kontekstu rane moderne
  3. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
  4. interpretirati pojedine povijesne izvore,
  5. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Metode podučavanja
Nastava bi se temeljila na problemski usmjerenim predavanjima s aktivnim sudjelovanjem studenata. Sukladno osobnim istraživačkim sklonostima i znanju jezika, studentima bi bio omogućen izbor teme za rad u okviru seminara. Obveza studenata na seminaru je pisanje i usmeno izlaganje kraćih eseja o kulturološkim fenomenima obuhvaćenih predmetom te njihovu raspravu ili eseja s problematikom metodološke i teorijske naravi te analizu izvora za kulturnu povijest. U nastavi bi se koristila čitanka s izabranim tekstovima za raspravu (historiografski tekstovi, izvori).
Metode ocjenjivanja
Osim aktivnoga sudjelovanja u nastavi od studenta se očekuje polaganje pismenoga ispita (test znanja) na kraju semestra i pisanje eseja. Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena dobivenih iz pismenog ispita i eseja te ocjene dobivene za sudjelovanje u raspravama.

Obavezna literatura
  1. Burke, P. Junaci, nitkovi i lude. Zagreb, 1991. (str. 260); Hunt, L. Nova kulturna historija. Zagreb, 2001, 7-22, 214-240.
Dopunska literatura
  1. Bahtin, M. M. Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd, 1978; Burckhardt, J. Kultura renesanse u Italiji. Zagreb, 1953; Džait, H. Evropa i islam. Sarajevo, 1989; Hocke, G. R. Svijet kao labirint: manira i manija u evropskoj umjetnosti od 1520. do 1650. i u suvremenosti. Zagreb, 1991; Elias, N. O procesu civilizacije. Zagreb, 1996; Laoust, H. Raskoli u islamu. Zagreb, 1989; Ling, T. Istorija religije Istoka i Zapada. Beograd, 1990; Loyola, I de. Načela jezuita. Sveti Ignacije i Družba Isusova. Beograd, 1990; Proccaci, G. Povijest Talijana. Zagreb, 1996. Roksandić, D. Srpska i hrvatska povijest i «nova historija». Stvarnost. Zagreb, 1991, 15-34, 35-49; Roksandić, D. Etnos, konfesija, tolerancija. Zagreb, 2004; Todorova, M. Imaginarni Balkan. Zemun, 1999. NB: Popis ostale dopunske literature biti će dostupan na web-stranici Odsjeka za povijest.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. smjer Istraživački, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar