ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Rodna lingvistika

 

Naziv
Rodna lingvistika
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
250756
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Očekuje se da će se studenti na kolegiju upoznati s razlikom između gramatičke i društvene kategorije roda te u skladu s tim razgraničiti gramatičko i tipološkolingvističko izučavanje roda kao gramatičke kategorije od feminističkolingvističkoga, rodnolingvističkoga i queerlingvističkoga interesa za izvedbe roda u komunikacijskoj praksi. Studenti će detektirati i identificirati mjesto kategorije roda u dosadašnjem studijskom programu i pridružiti stečenim znanjima nove spoznaje o drukčijim manifestacijama te kategorije. To znači da će gradivo usvojeno na kolegijima iz morfologije, sintakse i semantike hrvatskoga standardnog jezika povezati s postavkama rodne lingvistike te s principima diskursne analize.
Sadržaj
  1. Rod kao gramatička kategorija. Teorije o podrijetlu i nastanku gramatičkoga roda.
  2. Sintaktička definicija gramatičkoga roda.
  3. Rod kao društvena kategorija. Etnološka i antropološka istraživanja muškoga i ženskoga jezika s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Otto Jespersen o normativnome muškom i devijantnome ženskom jeziku.
  4. Rod i leksikografija. Proizvodnja i autoriziranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima.
  5. Počeci feminističke lingvistike. Robin Lakoff, „Language and Woman’s Place“, 1973.
  6. Dominacijski pristup rodu i jeziku. Nečujne žene. Jezični seksizam i vodiči za neseksističku uporabu jezika.
  7. Razlikovni pristup rodu i jeziku. Natjecateljski muški i suradnički ženski jezik. Rodolekti.
  8. Prevladavanje binarnosti i esencijalizma. Proučavanje jezika i roda u stvarnim komunikacijskim situacijama. Zajednice prakse.
  9. Rod kao performativni iskaz. Jezično oblikovanje i izvođenje polifonih identiteta. Napuštanje monolitnih i artificijelnih kategorija muškoga i ženskoga jezika.
  10. Queer lingvistika. Dekonstrukcija heteronormativnosti.
  11. Konverzacijske prakse marginalnih rodnih identiteta.
  12. Jezične rodne ideologije.
  13. Ideologija biologizma i novog biologizma. Biološke razlike između muškaraca i žena kao uzrok razlikâ između muške i ženske uporabe jezika.
  14. Neizravni jezični seksizmi. Poigravanje rodnim stereotipima u reklamnome diskursu.
  15. Recentna istraživanja roda i jezika u Hrvatskoj.

Ishodi učenja
  1. objasniti raslojavanje roda na gramatičku, referencijalnu i društvenu kategoriju
  2. razlikovati opise i pristupe rodu kao gramatičkoj kategoriji od onih u kojima se rod promatra kao izvedba, odnosno kao jedan od identiteta koje govornik izvodi jezikom
  3. uočiti elemente jezične rodne ideologije u tekstovima javnoga diskursa
  4. oblikovati i izraziti kritičke stavove prema stereotipima o jezičnom ponašanju muškaraca i žena
  5. prezentirati rezultate vlastita izučavanja jezičnoga oblikovanja rodnoga identiteta
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, samostalni zadaci.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave, esej, referat.

Obavezna literatura
  1. Rodni jezici. Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu. 2018. Uredila Tatjana Pišković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  2. Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole. 2018. Uredile Ivana Brković i Tatjana Pišković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
Dopunska literatura
  1. Bertoša, Mislava. 2006. O jezičnoj transgresiji spolne/rodne binarnosti i lingvistici: sasvim površna razmišljanja. U: J. Poštić i A. Hodžić (ur.) Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti. Zagreb: Ženska soba.
  2. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2011. “Beyond Morality.” Discourse on Homosexuality in Croatian Newspapers from the Sociosemiotic Perspective: Comparison of Two Periods. [sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje 1 (2): 1–15.
  3. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2012. “Ovo su naša četiri zida”: slogani zagrebačkih povorki ponosa kao taktika prisvajanja prostora. Društvena istraživanja 21 (3): 771–791.
  4. Bertoša, Mislava. 2014. Od monarhijske reklame do queer lingvistike. Zagreb: Antibarbarus.
  5. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2015. Šetnja od Trga žrtava fašizma do Parka ponosa: semiotička analiza simboličkog preimenovanja ulica na zagrebačkoj povorci ponosa kao prakse pamćenja. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 52 (2): 139–161.
  6. Bucholtz, Mary; Anita C. Liang; Laurel A. Sutton (ur.). 1999. Reinventing Identities: The Gendered Self in Discourse. New York: Oxford University Press.
  7. Butler, Judith. 2000. Nevolje s rodom: feminizam i subverzije identiteta. Prevela Mirjana Paić-Jurinić. Zagreb: Ženska infoteka.
  8. Cameron, Deborah (ur.). 1990. The Feminist Critique of Language: A Reader. London – New York: Routledge.
  9. Cameron, Deborah. 2009. Sex/Gender, Language and New Biologism. Applied Linguistics 31 (2): 173–192.
  10. Ehrlich, Susan; Miriam Meyerhoff; Janet Holmes. 2014. The Handbook of Language, Gender, and Sexuality. Chichester: Wiley-Blackwell.
  11. Eckert, Penelope; Sally McConnell-Ginet. 2006. Language and Gender. Cambridge: Cambridge University Press.
  12. Hall, Kira; Mary Bucholtz. 1995. Gender Articulated: Language and the Socially Constructed Self. London: Routledge.
  13. Hellinger, Marlis; Bußmann, Hadumod (ur.) 2001, 2002, 2003. Gender Across Languages I, II, III. Amsterdam – Philadelphia: John Benjamins.
  14. Livia, Anna; Kira Hall. 1997. Queerly Phrased: Language, Gender, and Sexuality. New York: Oxford University Press.
  15. Matasović, Ranko. 2004. Gender in Indo-European. Heidelberg: Universitaetsverlag Winter.
  16. Pišković, Tatjana. 2007. Dramski diskurs između pragmalingvistike i feminističke lingvistike. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33: 325–341.
  17. Pišković, Tatjana. 2011. Sintaktička narav gramatičkoga roda. Filologija 56: 137–158.
  18. Pišković, Tatjana. 2011. Gramatika roda. Zagreb: Disput.
  19. Pišković, Tatjana. 2012. Hrvatski gramatički rod kao kulturem. Fluminensia 24: 61–70.
  20. Pišković, Tatjana. 2016. Perpetuiranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima. Romanoslavica LII (2): 343–363.
  21. Pišković, Tatjana. 2014. Feministički otpor rodnoj asimetriji u jeziku i jezikoslovlju. U: Tatjana Pišković i Tvrtko Vuković (ur.). Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole: 145–168. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  22. Pišković, Tatjana. 2018. Jezične rodne ideologije u hrvatskim ženskim časopisima prve polovice 20. stoljeća. Suvremena lingvistika 44/86: 291–327.
  23. Pišković, Tatjana. 2018. Kako govori prava dama? Hrvatski jezični bonton u prvoj polovici 20. stoljeća. U: Ivana Brković i Tatjana Pišković (ur.). Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole: 175–202. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  24. Spender, Dale. 1990. Man Made Language. London: Pandora Press.
  25. Tannen, Deborah. 1990. You Just Don't Understand: Women and Men in Conversation. New York: Quill.
  26. Thorne, Barrie; Nancy Henley (ur.) 1975. Language and Sex: Difference and Dominance. Rowley: Newbury House.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  6. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  7. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  9. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  10. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  11. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  12. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  13. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  14. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  15. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  16. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  17. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  18. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  19. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  20. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  24. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  26. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  27. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  32. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  33. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Novi i reformirani studiji
  1. Digitalna lingvistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Romistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar