ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Rodna lingvistika

 

Naziv
Rodna lingvistika
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
250756
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Očekuje se da će se studenti na kolegiju upoznati s razlikom između gramatičke i društvene kategorije roda te u skladu s tim razgraničiti gramatičko i tipološkolingvističko izučavanje roda kao gramatičke kategorije od feminističkolingvističkoga, rodnolingvističkoga i queerlingvističkoga interesa za izvedbe roda u komunikacijskoj praksi. Studenti će detektirati i identificirati mjesto kategorije roda u dosadašnjem studijskom programu i pridružiti stečenim znanjima nove spoznaje o drukčijim manifestacijama te kategorije. To znači da će gradivo usvojeno na kolegijima iz morfologije, sintakse i semantike hrvatskoga standardnog jezika povezati s postavkama rodne lingvistike te s principima diskursne analize.
Sadržaj
  1. Rod kao gramatička kategorija. Teorije o podrijetlu i nastanku gramatičkoga roda.
  2. Sintaktička definicija gramatičkoga roda.
  3. Rod kao društvena kategorija. Etnološka i antropološka istraživanja muškoga i ženskoga jezika s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Otto Jespersen o normativnome muškom i devijantnome ženskom jeziku.
  4. Rod i leksikografija. Proizvodnja i autoriziranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima.
  5. Počeci feminističke lingvistike. Robin Lakoff, „Language and Woman’s Place“, 1973.
  6. Dominacijski pristup rodu i jeziku. Nečujne žene. Jezični seksizam i vodiči za neseksističku uporabu jezika.
  7. Razlikovni pristup rodu i jeziku. Natjecateljski muški i suradnički ženski jezik. Rodolekti.
  8. Prevladavanje binarnosti i esencijalizma. Proučavanje jezika i roda u stvarnim komunikacijskim situacijama. Zajednice prakse.
  9. Rod kao performativni iskaz. Jezično oblikovanje i izvođenje polifonih identiteta. Napuštanje monolitnih i artificijelnih kategorija muškoga i ženskoga jezika.
  10. Queer lingvistika. Dekonstrukcija heteronormativnosti.
  11. Konverzacijske prakse marginalnih rodnih identiteta.
  12. Jezične rodne ideologije.
  13. Ideologija biologizma i novog biologizma. Biološke razlike između muškaraca i žena kao uzrok razlikâ između muške i ženske uporabe jezika.
  14. Neizravni jezični seksizmi. Poigravanje rodnim stereotipima u reklamnome diskursu.
  15. Recentna istraživanja roda i jezika u Hrvatskoj.

Ishodi učenja
  1. objasniti raslojavanje roda na gramatičku, referencijalnu i društvenu kategoriju
  2. razlikovati opise i pristupe rodu kao gramatičkoj kategoriji od onih u kojima se rod promatra kao izvedba, odnosno kao jedan od identiteta koje govornik izvodi jezikom
  3. uočiti elemente jezične rodne ideologije u tekstovima javnoga diskursa
  4. oblikovati i izraziti kritičke stavove prema stereotipima o jezičnom ponašanju muškaraca i žena
  5. prezentirati rezultate vlastita izučavanja jezičnoga oblikovanja rodnoga identiteta
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, samostalni zadaci.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave, esej, referat.

Obavezna literatura
  1. Rodni jezici. Zbornik radova o jeziku, rodu i spolu. 2018. Uredila Tatjana Pišković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  2. Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole. 2018. Uredile Ivana Brković i Tatjana Pišković. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
Dopunska literatura
  1. Bertoša, Mislava. 2006. O jezičnoj transgresiji spolne/rodne binarnosti i lingvistici: sasvim površna razmišljanja. U: J. Poštić i A. Hodžić (ur.) Transgresija roda: spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti. Zagreb: Ženska soba.
  2. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2011. “Beyond Morality.” Discourse on Homosexuality in Croatian Newspapers from the Sociosemiotic Perspective: Comparison of Two Periods. [sic] – časopis za književnost, kulturu i književno prevođenje 1 (2): 1–15.
  3. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2012. “Ovo su naša četiri zida”: slogani zagrebačkih povorki ponosa kao taktika prisvajanja prostora. Društvena istraživanja 21 (3): 771–791.
  4. Bertoša, Mislava. 2014. Od monarhijske reklame do queer lingvistike. Zagreb: Antibarbarus.
  5. Bertoša, Mislava; Sandra Antulov. 2015. Šetnja od Trga žrtava fašizma do Parka ponosa: semiotička analiza simboličkog preimenovanja ulica na zagrebačkoj povorci ponosa kao prakse pamćenja. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 52 (2): 139–161.
  6. Bucholtz, Mary; Anita C. Liang; Laurel A. Sutton (ur.). 1999. Reinventing Identities: The Gendered Self in Discourse. New York: Oxford University Press.
  7. Butler, Judith. 2000. Nevolje s rodom: feminizam i subverzije identiteta. Prevela Mirjana Paić-Jurinić. Zagreb: Ženska infoteka.
  8. Cameron, Deborah (ur.). 1990. The Feminist Critique of Language: A Reader. London – New York: Routledge.
  9. Cameron, Deborah. 2009. Sex/Gender, Language and New Biologism. Applied Linguistics 31 (2): 173–192.
  10. Ehrlich, Susan; Miriam Meyerhoff; Janet Holmes. 2014. The Handbook of Language, Gender, and Sexuality. Chichester: Wiley-Blackwell.
  11. Eckert, Penelope; Sally McConnell-Ginet. 2006. Language and Gender. Cambridge: Cambridge University Press.
  12. Hall, Kira; Mary Bucholtz. 1995. Gender Articulated: Language and the Socially Constructed Self. London: Routledge.
  13. Hellinger, Marlis; Bußmann, Hadumod (ur.) 2001, 2002, 2003. Gender Across Languages I, II, III. Amsterdam – Philadelphia: John Benjamins.
  14. Livia, Anna; Kira Hall. 1997. Queerly Phrased: Language, Gender, and Sexuality. New York: Oxford University Press.
  15. Matasović, Ranko. 2004. Gender in Indo-European. Heidelberg: Universitaetsverlag Winter.
  16. Pišković, Tatjana. 2007. Dramski diskurs između pragmalingvistike i feminističke lingvistike. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33: 325–341.
  17. Pišković, Tatjana. 2011. Sintaktička narav gramatičkoga roda. Filologija 56: 137–158.
  18. Pišković, Tatjana. 2011. Gramatika roda. Zagreb: Disput.
  19. Pišković, Tatjana. 2012. Hrvatski gramatički rod kao kulturem. Fluminensia 24: 61–70.
  20. Pišković, Tatjana. 2016. Perpetuiranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima. Romanoslavica LII (2): 343–363.
  21. Pišković, Tatjana. 2014. Feministički otpor rodnoj asimetriji u jeziku i jezikoslovlju. U: Tatjana Pišković i Tvrtko Vuković (ur.). Otpor. Subverzivne prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole: 145–168. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  22. Pišković, Tatjana. 2018. Jezične rodne ideologije u hrvatskim ženskim časopisima prve polovice 20. stoljeća. Suvremena lingvistika 44/86: 291–327.
  23. Pišković, Tatjana. 2018. Kako govori prava dama? Hrvatski jezični bonton u prvoj polovici 20. stoljeća. U: Ivana Brković i Tatjana Pišković (ur.). Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole: 175–202. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zagrebačka slavistička škola.
  24. Spender, Dale. 1990. Man Made Language. London: Pandora Press.
  25. Tannen, Deborah. 1990. You Just Don't Understand: Women and Men in Conversation. New York: Quill.
  26. Thorne, Barrie; Nancy Henley (ur.) 1975. Language and Sex: Difference and Dominance. Rowley: Newbury House.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar