Naziv
Socijalna historija: pravne ustanove i prakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
5
Šifra
124447
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Kolegij ima za cilj uvođenje studenata u temeljnu problematiku pravne povijesti na imperijalnom višegraničju u ranom novom vijeku. Razmatrat će se odnosi pravnih ustanova i praksi kao otvorenih i dinamičnih sustava, te njihovi međuodnosi sa složenom društvenom stvarnošću u pograničnim prostorima triju imperijalnih sila – Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletačke Republike. U tom smislu studenti će biti upoznati s najvažnijim problemima vezanima uz povijest država i pripadajućih im pravnih poredaka (mletačka statutarna prava, habsburška staleško-privilegijalna prava, osmanski pravni korpus). Posebna pažnja bit će posvećena sljedećim problemima: političke ideje o državi u ranom novom vijeku, stara i nova shvaćanja o državi i društvu na Zapadu, ranonovovjekovna država kao organizacija i institucija na primjerima Mletačke Republike, Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije, pojam suvereniteta i granice, porijeklo i razvoj pravnih sustava; izvori prava i pravne prakse; imperijalna sučeljavanja, ratovi i vojnokrajiški sustavi kao regulacijski faktori pravnog uređenja; problemi upravljanja, te staleške i komunalne samouprave; društvena hijerarhija i normativni poreci; religijski sustavi kao izvori prava; običajno pravo agrarno-pastoralnih zajednica; dvorsko-apsolutističke i prosvjetiteljsko-apsolutističke reforme institucija u Habsburškoj Monarhiji; razvoj državnih magistratura i dugotrajnost medijevalnih struktura «grada-države» u Mletačkoj Republici; kriza društvenog poretka i zloporabe prava u Osmanskom Carstvu.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. Ranonovovjekovna država kao organizacija i institucija (na primjerima Mletačke Republike, Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije).
  3. Političke ideje o državi u ranom novom vijeku: pojam suvereniteta i granice.
  4. More i vlast obalne države: mletačka talasokracija
  5. Državna vlast i planinske socijalne strukture: albanska i crnogorska plemena pod osmanskom vlašću.
  6. Država i grad: gradske autonomije (Stadrecht) u Srednjoj Europi.
  7. Komunalna samouprava u Mletačkoj Republici: primjer Perasta
  8. Samoupravni statusi u Osmanskom Carstvu: knežine u Srbiji
  9. Ugarska i Hrvatska u habsburškom državno-pravnom konglomeratu: iura municipalia.
  10. Pravni poreci i sustavi: mletačka statutarna prava
  11. Osmanski pravni korpus
  12. Staleško privilegijalna prava u habsburškom prostoru
  13. Društvena hijerarhija i normativni poreci: porezi i nameti
  14. Religijski sustavi kao izvori prava.
  15. Običajna prava na jugoistoku Europe: kanun leke Dukađinija.

Ishodi učenja
  1. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa,
  2. napisati esejistički rad o pojedinim povijesnim razdobljima,
  3. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima,
  4. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
  5. interpretirati pojedine povijesne izvore,
  6. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Metode podučavanja
Problemska predavanja, seminarski rad, power-point prezentacije, rad na objavljenim i neobjavljenim izvorima, izrada problemskih bibliografija. U nastavi će se koristiti i čitanka koja će sadržavati tekstove konceptualno-teorijske naravi i relevantne izvore.
Metode ocjenjivanja
Problemska predavanja, seminarski rad, power-point prezentacije, rad na objavljenim i neobjavljenim izvorima, izrada problemskih bibliografija. U nastavi će se koristiti i čitanka koja će sadržavati tekstove konceptualno-teorijske naravi i relevantne izvore.

Obavezna literatura
  1. Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985., 159-230; Cozzi, Gaetano. „Vladajući stalež i tijela vlasti.“ u: Povijest Venecije. Svezak II., Zagreb, 2007., 207-221; Đurđev, Branislav. «Osmansko feudalno uređenje (timarski sistem).» Enciklopedija Jugoslavije. 4., Zagreb, 1986., 133-137; Grafenauer, Bogo. «Raspad feudalizma u habsburškim zemljama od XV. do XIX. stoljeća.» Enciklopedija Jugoslavije. 4., Zagreb, 1986.., 137-140; Gurvitch, Georges. «Problemi sociologije prava.» Gurvitch, Georges. (ur.). Sociologija. II., Zagreb, 1966. 185-219; Inalcik, Halil. Osmansko carstvo. Klasično doba 1300.-1600. Zagreb, 2002., 65-204; Noël, Jean-Françios. Sveto Rimsko carstvo. Zagreb, 1998., 61-75.
Dopunska literatura
  1. Begović, Mehmed. «Tragovi našeg srednjovekovnog prava u turskim pravnim spomenicima.» Istorijski časopis. 3, Beograd, 1951.-1952., 67-84. (ćir.); Begović, Mehmed. «Pravo u islamu.» Prilozi za orijentalnu filologiju. 24/1974., Sarajevo, 1976., 141-152; Buzov, Snježana. «Vlasi i osmanlijski izvori.» Povijesni prilozi. 11, Zagreb, 1992., 41-60; Cvitanić, Antun. Iz dalmatinske pravne povijesti. Split, 2002., 32-42; Diehl, Charles. Mletačka republika. Zagreb, 2005.; Katičić, Natko. More i vlast obalne države; historijski razvoj. Zagreb, 1953., 60-154; Krkljuš, Ljubomirka. Pravna istorija srpskog naroda. Novi Sad, 2002. (ćir.)., (odabrana poglavlja); Soldo, Josip Ante. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine. (prir. Nikša Stančić), Zagreb, 2005.; Stein, Peter. Rimsko pravo i Europa: povijest jedne pravne kulture., Zagreb, 2007.

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar