ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Socijalna historija: pravne ustanove i prakse

 

Naziv
Socijalna historija: pravne ustanove i prakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
5
Šifra
124447
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Kolegij ima za cilj uvođenje studenata u temeljnu problematiku pravne povijesti na imperijalnom višegraničju u ranom novom vijeku. Razmatrat će se odnosi pravnih ustanova i praksi kao otvorenih i dinamičnih sustava, te njihovi međuodnosi sa složenom društvenom stvarnošću u pograničnim prostorima triju imperijalnih sila – Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletačke Republike. U tom smislu studenti će biti upoznati s najvažnijim problemima vezanima uz povijest država i pripadajućih im pravnih poredaka (mletačka statutarna prava, habsburška staleško-privilegijalna prava, osmanski pravni korpus). Posebna pažnja bit će posvećena sljedećim problemima: političke ideje o državi u ranom novom vijeku, stara i nova shvaćanja o državi i društvu na Zapadu, ranonovovjekovna država kao organizacija i institucija na primjerima Mletačke Republike, Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije, pojam suvereniteta i granice, porijeklo i razvoj pravnih sustava; izvori prava i pravne prakse; imperijalna sučeljavanja, ratovi i vojnokrajiški sustavi kao regulacijski faktori pravnog uređenja; problemi upravljanja, te staleške i komunalne samouprave; društvena hijerarhija i normativni poreci; religijski sustavi kao izvori prava; običajno pravo agrarno-pastoralnih zajednica; dvorsko-apsolutističke i prosvjetiteljsko-apsolutističke reforme institucija u Habsburškoj Monarhiji; razvoj državnih magistratura i dugotrajnost medijevalnih struktura «grada-države» u Mletačkoj Republici; kriza društvenog poretka i zloporabe prava u Osmanskom Carstvu.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. Ranonovovjekovna država kao organizacija i institucija (na primjerima Mletačke Republike, Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije).
  3. Političke ideje o državi u ranom novom vijeku: pojam suvereniteta i granice.
  4. More i vlast obalne države: mletačka talasokracija
  5. Državna vlast i planinske socijalne strukture: albanska i crnogorska plemena pod osmanskom vlašću.
  6. Država i grad: gradske autonomije (Stadrecht) u Srednjoj Europi.
  7. Komunalna samouprava u Mletačkoj Republici: primjer Perasta
  8. Samoupravni statusi u Osmanskom Carstvu: knežine u Srbiji
  9. Ugarska i Hrvatska u habsburškom državno-pravnom konglomeratu: iura municipalia.
  10. Pravni poreci i sustavi: mletačka statutarna prava
  11. Osmanski pravni korpus
  12. Staleško privilegijalna prava u habsburškom prostoru
  13. Društvena hijerarhija i normativni poreci: porezi i nameti
  14. Religijski sustavi kao izvori prava.
  15. Običajna prava na jugoistoku Europe: kanun leke Dukađinija.

Ishodi učenja
  1. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa,
  2. napisati esejistički rad o pojedinim povijesnim razdobljima,
  3. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima,
  4. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
  5. interpretirati pojedine povijesne izvore,
  6. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.
Metode podučavanja
Problemska predavanja, seminarski rad, power-point prezentacije, rad na objavljenim i neobjavljenim izvorima, izrada problemskih bibliografija. U nastavi će se koristiti i čitanka koja će sadržavati tekstove konceptualno-teorijske naravi i relevantne izvore.
Metode ocjenjivanja
Problemska predavanja, seminarski rad, power-point prezentacije, rad na objavljenim i neobjavljenim izvorima, izrada problemskih bibliografija. U nastavi će se koristiti i čitanka koja će sadržavati tekstove konceptualno-teorijske naravi i relevantne izvore.

Obavezna literatura
  1. Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985., 159-230
  2. Cozzi, Gaetano. „Vladajući stalež i tijela vlasti.“ u: Povijest Venecije. Svezak II., Zagreb, 2007., 207-221
  3. Đurđev, Branislav. «Osmansko feudalno uređenje (timarski sistem).» Enciklopedija Jugoslavije. 4., Zagreb, 1986., 133-137;
  4. Grafenauer, Bogo. «Raspad feudalizma u habsburškim zemljama od XV. do XIX. stoljeća.» Enciklopedija Jugoslavije. 4., Zagreb, 1986.., 137-140
  5. Gurvitch, Georges. «Problemi sociologije prava.» Gurvitch, Georges. (ur.). Sociologija. II., Zagreb, 1966. 185-219
  6. Inalcik, Halil. Osmansko carstvo. Klasično doba 1300.-1600. Zagreb, 2002., 65-204;
  7. Noël, Jean-Françios. Sveto Rimsko carstvo. Zagreb, 1998., 61-75.
Dopunska literatura
  1. Begović, Mehmed. «Tragovi našeg srednjovekovnog prava u turskim pravnim spomenicima.» Istorijski časopis. 3, Beograd, 1951.-1952., 67-84. (ćir.); Begović, Mehmed. «Pravo u islamu.» Prilozi za orijentalnu filologiju. 24/1974., Sarajevo, 1976., 141-152; Buzov, Snježana. «Vlasi i osmanlijski izvori.» Povijesni prilozi. 11, Zagreb, 1992., 41-60; Cvitanić, Antun. Iz dalmatinske pravne povijesti. Split, 2002., 32-42; Diehl, Charles. Mletačka republika. Zagreb, 2005.; Katičić, Natko. More i vlast obalne države; historijski razvoj. Zagreb, 1953., 60-154; Krkljuš, Ljubomirka. Pravna istorija srpskog naroda. Novi Sad, 2002. (ćir.)., (odabrana poglavlja); Soldo, Josip Ante. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine. (prir. Nikša Stančić), Zagreb, 2005.; Stein, Peter. Rimsko pravo i Europa: povijest jedne pravne kulture., Zagreb, 2007.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 8., 10. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar