ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Srednjovjekovno seljaštvo

 

Naziv
Srednjovjekovno seljaštvo
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
4
Šifra
124450
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Objašnjenje nastanka i razvoja društvenog sloja seljaštva u srednjem vijeku, komparativno na hrvatskom i europskim primjerima. Uočavanje zajedničkih obilježja, ali i različitosti hrvatskog i europskog seljaštva. Određivanje vremena i uvjeta za nastanak seljaštva kao relativno homogenog društvenog sloja.
Sadržaj
  1. Postanak i razvoj sloja srednjovjekovnog seljaštva. Drugotnost srednjovjekovnog sela. Temelji srednjovjekovnog seljaštva.
  2. Promjene na selu u razvijenom srednjem vijeku. Priroda i okoliš, krčenje i naseljavanje. Vrste novih naselja, područja novih naseljavanja, vrhunac kolonizacije, kriza u 14. st. Kolonizacija sela u istočnoj i srednjoj Europi.
  3. Promjene na selu od 11.-14. st. Seljačke kuće i imanje. Selo u obliku jezgre kao glavni tip sela razvijenog srednjeg vijeka. Uvođenje tropoljnog sustava. Kontinuiteti i diskontinuiteti naseljavanja pojedinih sela.
  4. Njemačka tzv. "duga kuća". Seoske farme. Razvoj unutrašnjosti kuća, ogrjevna tijela, sobe, odvod dima. Namještaj seoskih kuća. Seljačka odjeća, prehrana i rad 1000-1400.
  5. Prehrana seljaštva. Porast uporabe povrća i žitarica. Peći za kruh. Medovina, vino i pivo. Pogoršanje prehrane krajem srednjeg vijeka. Pojave gladi. Poljoprivredna oruđa, uporaba zemlje i razvoj poljoprivrede.
  6. Seljački rad i gospodarstvo u srednjem vijeku. Obiteljsko gospodarstvo. Uzgoj žitarica, vrtovi i vrtlarstvo. Stočarstvo i konzumacija mesa. Oblici uporabe zemlje. Siromaštvo kao općenita pojava na selu u srednjem vijeku.
  7. Socijalni modeli na selu 1000-1400. godine. Susjedstvo, seoska udruženja i seoske zajednice. Regionalne razlike u oblicima susjedskih odnosa. Pisani propisi i običaji na selu. Seoska obitelj i srodnički odnosi. Obiteljske strukture.
  8. Seoska obitelj u društvenom obliku "pune kuće". Uloga glave porodice. Brak na selu u srednjem vijeku. Uloga običajnog prava, pisanih zakona i crkvenih propisa u životu sela. Uloga žena u seoskim domaćinstvima i obiteljskom životu.
  9. Društveno raslojavanje seljačkoga stanovništva. Razlozi diferencijacije na selu. Stvaranje relativno jednoobraznog seljačkog staleža. Gospodarsko raslojavanje na selu. Odnosi na vlastelinstvu i pravo u razvijenom srednjem vijeku. Oblici ovisnosti seljaštva na vlastelinstvu.
  10. Seljačka sloboda i neovisne seljačke zajednice. Seljačke pobune i otpor u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Seljaci i poljoprivredna kriza kasnog srednjeg vijeka. Glad i kuga u 14. st. Pad cijene žita. Različite krizne strategije zemljišnih vlasnika na istoku i zapadu Europe krajem srednjeg vijeka, počeci procesa refeudalizacije.
  11. Susret starosjedilačkog i slavenskog seoskog elementa u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Hrvatsko slobodno seljašrvo. Hrvatska ranosrednjovjekovna seoska općina-stvaranje i proces raspada. Stvaranje vlastelinstava. Počeci vezivanja dijela seljaka za zemlju i njegovi oblici.
  12. Hrvatska seoska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Zemljoradnja na dalmatinskom selu do 15. stoljeća. Kmetstvo i težaštvo, sličnosti i razlike. Slavonska vlastelinstva za Arpadovića. Kolonizacija slavonskog sela.
  13. Gospodarska struktura na zemljoposjedima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Slavonska vlastelinstva za Anžuvinaca. Težaština, tlaka, kmetska podavanja.
  14. Agrarni odnosi u kasnom srednjem vijeku u Hrvatskoj i Slavoniji. Promjene u vrstama, oblicima i iznosima feudalnih renti. Počeci specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Položaj seljaštva u hrvatskim zemljama na isteku srednjeg vijeka.
  15. Osmanska opasnost i migracije seljaštva. Urbari, popisi poreznih davanja i dr. Komparativni uvid u stanje seljaštva u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji na isteku srednjeg vijeka. Završna rekapitulacija kolegija, zaključci i ocjene o povijesti srednjovjekovnog seljaštva u Europi i Hrvatskoj, u komparativnoj perspektivi.

Ishodi učenja
  1. Omogućavanje primjene stečenog znanja na analizu daljnjeg povijesnog razvoja europskog i hrvatskog seljaštva.
  2. Viši stupanj osposobljenosti za razumijevanje ostalih sastavnica razvoja europskih i hrvatskih društava tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
  3. Uočavanje i razumijevanje prežitaka srednjovjekovnog seljačkog načina života i sustava vrijednosti u našoj suvremenosti.
Metode podučavanja
Frontalno predavanje, rad u grupama, izlaganje seminarskog rada, diskusija.
Metode ocjenjivanja
Završna ocjena donosit će se na temelju pojedinačnoga sudjelovanja u nastavi (izrada kratke bibliografije na zadanu temu 10%, aktivnost na nastavi 20%, kratko izlaganje 20%) te na temelju ocjene iz testa znanja (50%) koji će se provesti po završetku nastave.

Obavezna literatura
  1. Werner Rösener, Peasants in the Middle Ages, Polity Press-Blackwell Publishers Ltd, Cambridge-Oxford 1996, str. 3-316.
  2. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Školska knjiga, Zagreb 1997, str. 198-200, 212-213, 218, 410-411
  3. Tomislav Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, FF press, Zagreb 2002, str. 5-25, 51-53.
  4. Tomislav Raukar, Dalmatinski grad i selo u kasnom srednjem vijeku, Jugoslovenski istorijski časopis 1-2, 1974, str. 41-50.
  5. Josip Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, JAZU-Sveučilište u Zagrebu-Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest-Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1980, str. 51-161, 190-225.
Dopunska literatura
  1. András Kubinyi, "Bäuerlicher Alltag im spätmittelalterlichen Ungarn" u: König und Volk im spätmittelalterlichen Ungarn, Verlag Tibor Schäfer, Herne 1999, str. 265-289.
  2. Georges Duby, Tri reda ili imaginarij feudalizma, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2007.
  3. Internet Medieval Sourcebook na web-stranici www.fordham.edu/halsall/sbook1j.html#Rural%20Life

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 8., 10. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar