ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Osmansko Carstvo: imperijalna baština

 

Naziv
Osmansko Carstvo: imperijalna baština
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
5
Šifra
124597
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Osmansko Carstvo utjecalo je na kulturni, društveni, politički i gospodarski razvoj, kao i na identitet brojnih naroda i etničkih skupina. I danas je vrlo živo naslijeđe koje je to carstvo ostavilo u arhitekturi, urbanizmu, jeziku, književnosti, popularnoj kulturi, kulinarstvu, načinu života i mentalitetu ljudi. Cilj predmeta je proširiti spoznaje studenata o utjecaju Osmanskog Carstva na hrvatsku i regionalnu povijest. Razviti u studenata smisao za razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji, odnosno smisao za razumijevanje uloge osmanskog čimbenika u oblikovanju regionalnih europskih imperijalnih baština i identiteta.
Osmansko je Carstvo jedan od tri ključna čimbenika u procesu formiranja moderne hrvatske kulture i identiteta. Osmansko naslijeđe, uz habsburško i mletačko, predstavlja iznimno važan sediment u slojevitom mozaiku hrvatske kulturne baštine.
Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.
Sadržaj
  1. Koncept baštine. Baština kao historijski kontinuitet, baština kao percepcija. Percepcija osmanske baštine u hrvatskoj i regionalnim kulturama i povijesti.
  2. Osmanska baština u širem kontekstu regionalne i nacionalne povijesti. Historiografija, pristupi proučavanju i rezultati dosadašnjih istraživanja. Preispitivanja uvriježenih teza i teorija.
  3. Osmanska rukopisna baština. Relevantni arhivi u zemlji i inozemstvu, zbirke i stanje arhivske građe osmanske provenijencije.
  4. Osmanska vojna baština. Osmanska vojna prisutnost. Elementi organizacije i ustrojstva. Obrambeni sustav.
  5. Osmanska politička i upravna baština. Bosanski pašaluk. Institucije osmanske provincijske vlasti. Sandžaci. Odnos periferija – centar.
  6. Osmanska demografska baština: migracijski tokovi, temeljne promjene u prostornoj slici naseljenosti. Kontinuiteti/ diskontinuiteti naseljenosti.
  7. Osmanska vjerska baština. Fenomen islamizacije i etnokonfesionalne promjene nastale pod utjecajem osmanskog čimbenika. Društveno-pravni položaj vjerskih institucija i zajednica.
  8. Osmanska socioekonomska baština. Ruralno društvo, agrarni odnosi, poljoprivreda, vlasništvo nad zemljom, porezni sustav, porezni popisi.
  9. Osmanska urbana baština: razvoj gradova, društveni slojevi, gradska ekonomija.
  10. Socijalna stratifikacija (društvene skupine) i obzorja socijalnih promjena. Bune i previranja u 18. stoljeću.
  11. Osmanska kulturna baština. Promjene u duhovnoj i materijalnoj kulturi pod utjecajem osmanskog čimbenika. Pučka kultura i kultura elita. Kulturni transferi.
  12. Kulturno naslijeđe i živi odjeci osmanskog razdoblja (običaji, jezik, odijevanje, toponimija, svakodnevni život, popularna kultura, glazba itd.).
  13. Osmanska graditeljska baština. Povijesni spomenici i materijalna baština iz osmanskog razdoblja (fortifikacijska, svjetovna, sakralna). Mogućnosti revitalizacije i revalorizacije.
  14. Projekti obnove osmanske baštine u Hrvatskoj i regiji.
  15. Sumiranje spoznaja, otvorena pitanja i završna diskusija.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj hrvatskog naroda i naroda u regiji.
  2. Razumijevanje i poznavanje osmanskih baština (graditeljske, vjerske, demografske, ekonomske, kulturne itd.)
  3. Usvajanje relevantne faktografije iz osmanske povijesti.
  4. Sposobnost oblikovanja i pisanja seminarskog rada
  5. Sposobnost samostalnog snalaženja u radu s referentnom literaturom
  6. Sposobnost razvoja kritičkog i komparativnohistorijskog promišljanja temeljnih problema hrvatske povijesti uklopljenih u šire kontekste osmanske povijesti
  7. Razvoj sposobnosti konceptualizacije, argumentacije i zaključivanja
Metode podučavanja
Predavanja su oblikovana kao usmena izlaganja popraćena PP prezentacijama odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled osmanske društvene, političke, vojne, vjerske, kulturne i graditeljske baštine u Hrvatskoj i regiji. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 1 predavanja i 1 sat seminara tjedno.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit esejističkog tipa. Konačna ocjena temelji se na evaluaciji individualnog rada u seminaru (60% ) te na rezultatima pismenog ispita (40%).
Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog.

Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Brown, Carl L. Imperial Legacy. The Ottoman Imprint on the Balkans and the Middle East. New York, 1996.
  2. Jurin Starčević, Kornelija. „Osmanska graditeljska baština srednjega jadranskoga zaleđa u povijesnoj perspektivi“. Spomenica Josipa Adamčeka. Zagreb, 2009, 168-187.
  3. Katica Jurčević, Ozana Ramljak, Zlatko Hasanbegović (ur.): Hrvatska i Turska: povijesno-kulturni pregled., Zagreb,2016.
  4. Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. godine. Preispitivanja. Zagreb, 1999.
  5. Moačanin, Nenad. „Hrvatska i Bosna: jedinstvo, dvojstvo ili…? “. Bašagić, Safvet-beg. Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini. Zagreb, 1994, IX-XXXVIII.
  6. Moačanin, Nenad; Jurin Starčević, Kornelija. “‘Novi’ Evlija Čelebi: autograf ‘Putopisa’”. Književna smotra 173, 2014, 77-90.
Dopunska literatura
  1. Handžić, Adem. «Konfesionalni sastav stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine», Prilozi za orijentalnu filologiju, 42-43/1992-93, Sarajevo, 1995, 119-151
  2. Džaja, Srećko. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804. Sarajevo, 1992
  3. Faroqhi, Suraiya – McGowan, Bruce – Quataert, Donald – Pamuk, Şevket. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge, 1999-2000;
  4. Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and the Early Modern Europe. Cambridge, 2002;
  5. Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600, Cambridge, 1999;
  6. Moačanin, Nenad. Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine. Slavonski Brod, 2001
  7. Šabanović, Hazim. Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela. Sarajevo, 1982
  8. Vlašić, Anđelko - Aydemir, Oğuz. Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj. Zagreb.2015.
  9. Pelc, M. et al. Veliki osječki most: povijesni dossier i suvremena interpretacija. Zagreb – Osijek,, 2014.
  10. Kiel, Machiel. „The campanele-minarets in the southern Herzegovina: a blend of Islamic and Christian elements in the arhitecture of an outlying border area of the Balkans.“ Centri i periferije u osmanskoj arhitekturi: ponovno otkrivanje balkanskog naslijeđa. Urednik: (Hartmouth, Maximilian). Sarajevo, 2011, 60-80.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 8., 10. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar