Naziv
Predromanička i ranoromanička arhitektura
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
117479
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Definiranje bitnih karakteristika koje omogućavaju razlikovanje između predromaničke i ranoromaničke arhitekture. Posebno proučavanje crkvene arhitekture posredovanjem cjelovitije sačuvanih građevina i građevina otkrivenih u arheološkim istraživanjima. Ukazivanje na mogućnosti kompleksnog proučavanja pojedinih građevina u okviru njihove uže datacije i povezanosti sa sredinom u kojoj nastaju
Sadržaj
  1. Predromanička arhitektura. Opća obilježja. Predromanika kao stil. Teorijski stavovi u literaturi.
  2. Predromanika kao opća europska pojava. Regionalne karakteristike i posebnosti predromaničke arhitekture u pojedinim područjima
  3. Odnos spram arhitekture prethodnog, kasnoantičkog vremena. Tehnike gradnje, morfologija. Udio kasnoantičke arhitekture u razvoju predromanike. Sačuvane kasnoantičke građevine i kasnoantički oblici kao prototipovi i inspiracija za ranosrednjovjekovne graditelje.
  4. Razvoj društva i liturgijski zahtjevi.
  5. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Hrvatskoj. Adaptacije ranije arhitekture i nova ranosrednjovjekovna zdanja.
  6. Primjeri građevina 7. i 8. st. u Italiji i na području Franačke države.
  7. Morfološke karakteristike predromaničke arhitekture 9. st. u Dalmaciji i Istri.
  8. Predromanička arhitektura u gradovima i u izvangradskim ruralnim područjima.
  9. Nova predromanička prostorna rješenja uvjetovana liturgijskim potrebama unutar karolinške arhitekture: kripta, predvorje s katom (westwerk).
  10. Uloga benediktinaca u razvoju ranosrednjovjekovne arhitekture.
  11. Pojava ranoromaničke arhitekture. Kronološka i sadržajna određenja.
  12. Morfologija i tehnike gradnje ranoromaničke crkvene arhitekture 11. st. u Hrvatskoj
  13. Ranoromanička arhitektura u svjetlu odnosa grada i zaleđa
  14. Monumentalna umjetnost (slikarstvo i mozaici) predromaničkih i ranoromaničkih crkava.
  15. Predromanička i ranoromanička arhitektonska plastika i liturgijski namještaj.

Ishodi učenja
  1. Smjestiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst.
  2. Moći prepoznati morfološke varijante unutar predromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
  3. Moći prepoznati morfološke varijante unutar ranoromaničke arhitekture u Hrvatskoj i Europi.
  4. Znati otkriti podatke koji omogućavaju precizniju dataciju ranosrednjovjekovne arhitekture.
  5. Poznavati najvažnije radove o arhitekturi domaćih i stranih autora.
Metode podučavanja
Proučavanje arhitekture na temelju dokumentacije dostupne u literaturi i vlastitog uvida kao i na temelju spoznaja o liturgijskim zahtjevima kojima se prilagođavala crkvena arhitektura. Uspoređivanje opisa i interpretacija u literaturi sa stanjem na terenu i eventualnim novim nalazima vezanim uz arhitektonske komplekse.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
  2. T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.
  3. I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split 1990.
  4. J. Hubert, Architecture and its decoration, u knjizi J. Hubert-J. Porcher-W. F. Volbach, Carolingian art, London 1970, 1-68.
  5. E. Kubach, Arhitektura u doba Karolinga i Otona, u knjizi E. Kubach-V. H. Elbern, Karolinška i otonska umetnost, Novi Sad 1973, 5-106.
  6. W. Müller – G. Vogel, Atlas arhitekture, 2, Zagreb 2000.
  7. M. Jurković, Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 20/1990, 191-211.
Dopunska literatura
  1. T. Marasović, Dalmatia praeromanica, I-IV, Split-Zagreb, 2008-2013.
  2. H. R. Sennhauser, Frühchristliche und frühmittelalterliche kirchliche Bauten in der Diözese Chur und in den nördlich und südlich angrenzenden Landschaften, u knjizi: Frühe Kirchen im östlichen Alpengebiet, Teil 1, München 2003, 9-221.
  3. A. Arbeiter – S. Noack-Haley, Christliche Denkmäler des frühen Mittelalters, vom 8. bis ins 11. Jahrhundert, Mainz am Rhein 1999.
  4. M. Jarak, Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća: uvod u studij predromanike, Split 2013.
  5. M. Prelog, Između antike i romanike, Peristil 1/1954, 5-14.
  6. . Prelog, Predromanika i romanika, Djela 2, 137-158.
  7. S. Gunjača, Revizija iskopina u Biskupiji kod Knina god. 1950, Ljetopis JAZU 57/1953, 9- 49.
  8. S. Gunjača, Ostaci starohrvatske crkve Sv. Cecilije na Stupovima u Biskupiji kod Knina, Starohrvatska prosvjeta 5/1955, 65-124.
  9. Ž. Rapanić-D. Jelovina, Revizija istraživanja i nova interpretacija arhitektonskog kompleksa na Otoku u Solinu, VAHD 70-71/1968-69, 107-135.
  10. P. Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9/1982-83, Zagreb 1985.
  11. B. Marušić, Kompleks bazilike Sv. Sofije u Dvogradu, Histria Archaeologica, Pula 2/1971.
  12. I. Petricioli, Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama s oblim kontraforima, Izdanja HAD-a 8/1980, 221-226.

Obavezan predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. smjer Srednjovjekovna, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. smjer Antička, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  3. smjer Prapovijesna, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar