ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti

 

Naziv
Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
118211
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je osposobiti studente za ovladavanje kategorijama iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti, upoznati ih sa nacionalnom i međunarodnom sigurnošću kao društvenom funkcijama odnosno kao državnom funkcijom (funkcijom međunarodnog poretka), upoznati ih sa sadržajem nacionalne i međunarodne sigurnosti, instrumentima nacionalne i međunarodne sigurnosti, ugrožavanjima koja predstavljaju prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti te nacionalnim i međunarodnim institucijama kojima je bavljenje pitanjima nacionalne i međunarodne sigurnosti primarni zadatak i interes. Time će studenti steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Sadržaj
  1. a) sigurnost kao društvena funkcija; interdisciplinarno proučavanje sigurnosti; sociološko proučavanje sigurnosti: poredak i nejednakosti; sigurnost kao državna funkcija (funkcija međunarodnog poretka); evolucija sigurnosnih studija: strateške studije, sigurnosne studije, kritičke sigurnosne studije; b) geneza nacionalne i međunarodne sigurnosti; suvremene paradigme nacionalne i međunarodne sigurnosti; nacionalna i međunarodna sigurnost i globalizacija; redefiniranje parametara nacionalne i međunarodne sigurnosti; privatizacija (nacionalne) sigurnosti c) pojam nacionalne i međunarodne sigurnosti; područja nacionalne sigurnosti: socijalno, gospodarsko, političko, vojno i eko-područje; d) nacionalna i međunarodna sigurnost i utjecaj na gospodarstvo; e) pravo države i društva na (nacionalnu) sigurnost (opstanak društva, nacije i države, teritorijalni integritet, suverenitet, kvaliteta života i nacionalni interesi) f) sigurnosna dilema; obrambena dilema; socijetalna sigurnosna dilema g) tipologija sustava nacionalne sigurnosti; nacionalna sigurnost i organizacija vlasti; totalitarni, autoritarni i demokratski sustavi i nacionalna sigurnost; h) nacionalna i međunarodna sigurnost i ljudska prava; nacionalna i međunarodna sigurnost i religija; nacionalna i međunarodna sigurnost i etika; nacionalna/međunarodna sigurnost i mediji i javno mnijenje; i) politike i strategije nacionalne i međunarodne sigurnosti;
  2. j) institucije i instrumenti nacionalne sigurnosti: gospodarski, vojni, politički, obavještajno-sigurnosni; k) ugrožavanja nacionalne sigurnosti: društvena uvjetovanost ugrožavanja nacionalne (i međunarodne) sigurnosti; patologija demokracije: sustavna politička korupcija terorizam, suprotnosti suvremenog svijeta, zlouporabe znanstveno-tehnoloških dostignuća, ratovi, etnički sukobi, oružje za masovno uništenje itd.; l) terorizam kao središnji nacionalni i međunarodni sigurnosni (ugrožavajući) fenomen današnjice: teror i terorizam; struktura terorizma - uzroci, teroristički akti, protuterorizam, "teroriziranje terorizma"; proces terorizma; terorizam i međunarodna zajednica; paradoksi terorizma; m) struktura sustava nacionalne sigurnosti: gospodarska dimenzija, dimenzija civilnog društva, javnosti i medija, vanjskopolitička dimenzija, diplomacija, obrambena dimenzija te obavještajno-sigurnosna dimenzija; n) institucije međunarodne sigurnosti: UN, NATO, EU, OESS, itd; o) nacionalna sigurnost Republike Hrvatske; sigurnost Europske unije; p) Hrvatska u međunarodnoj sigurnosti: između nacionalnog i nadnacionalnog.

Ishodi učenja
  1. Objasniti i razumjeti temeljne kategorije iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti,
  2. Razumjeti nacionalnu i međunarodnu sigurnost kao društvenu funkciju odnosno kao državnu funkciju
  3. Razumjeti i analizirati temeljne koncepte i odnose: sigurnost i demokracija; sigurnost i sloboda; sigurnost i ljudska prava
  4. Kritički evaluirati peterosektorski model sigurnosti
  5. Kritički evaluirati suvremene sigurnosne politike i strategije
  6. Praktično primijeniti stečena znanja u pogledu instrumenata nacionalne sigurnosti
  7. Osposobiti se za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Metode podučavanja
Kolegij se realizira posredstvom predavanja i seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).
Metode ocjenjivanja
Nakon odslušanih predavanja polaže se završni usmeni ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su:
a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova;
b) prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30 bodova;
c) izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova;
d) završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova.
Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici:
a) izvrstan (90-100 bodova);
b) vrlo dobar (80-89 bodova);
c) dobar (60-79 bodova);
d) dovoljan (51 do 59 bodova);
e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura
  1. Bilandžić, Mirko (2019) Nacionalna sigurnost: prognoziranje ugroza, Zagreb: Despot infinitus.
  2. Bourbeau, Philippe (2015)(ed.) Security: Dialogue across Disciplines, Cambridge: Cambridge University Press.
Dopunska literatura
  1. Boot, K.; Wheeler, J. N. The Security Dilemma: Fear, Cooperation and Trust in World Politics. New York: Palgrave Macmillan, 2008.
  2. Born, H; Leigh, I. Postizanje odgovornosti u obavještajnoj zajednici: Pravni standardi i najbolji načini nadzora obavještajnih agencija, Ženevski centar za demokratski nadzor nad oružanim snagama, 2005.
  3. Buzan, B.; Hansen, L. The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres, 2009.
  4. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2010.
  5. Hagmann, J. (In-)Security and the Production of International Relations: The politics of securitisation in Europe. London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2015.
  6. Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B. (2015) International Security Studies: Theory and practice, New York/ Abingdon: Routledge.
  7. Kasapović, M. (ur.): Bliski istok: politika i povijest, Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
  8. Patton, K. Socio-Cultural Intelligence: A New Discipline in Intelligence Studies. New York: Bloomsbury, 2010.
  9. Williams, D. P. (ed.) Security Studies: An Introduction, London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2008.
  10. Villumsen Berling, T.; Bueger, C. (eds.) Security Expertise: Practice, power, responsibility, London/New York: Routledge, Taylor and Francis Group, 2015.

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar