Naziv
Analiza ljudskih ostataka nađenih na arheološkim nalazištima
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
3
Šifra
117927
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Savladavanje osnova osteologije čovjeka, specifičnosti prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih nalazišta u Hrvatskoj, analiza trauma, paleopatološka analiza
Sadržaj
  1. Uvod – što je bioarheologija? Koji su joj ciljevi? Koja je razlika između nje i forenzične antropologije? Razvoj antropologije u svijetu i kod nas.
  2. Osnovi osteologije čovjeka - razlikovanje između ljudskih i životinjskih kostiju. Osteologija, zglobovi i mišićna hvatišta. Osteologija čovjeka
  3. Analiza zuba - procjena dentalne dobi, spola i populacijske pripadnosti. Denticija čovjeka
  4. Prikupljanje i kompjuterska obrada osteoloških podataka. Razlika između arheoloških i suvremenih ljudskih ostataka na temelju tafonomijskih karakteristika kostiju i stomatoloških intervencija na zubima. Reindividualizacija slabo uščuvanih i pomiješanih ljudskih ostataka.
  5. Određivanje spola I - morfološke razlike između muškaraca i žena.
  6. Određivanje spola II - multivarijatno statističke analize dugih kostiju (femura i tibije).
  7. Određivanje doživljene starosti I - Osifikacijski centri. Kronologija spajanja epifiza s dijafizama. Kronologija razvoja i nicanja zubiju.
  8. Određivanje doživljene starosti II – promjene na zubima: istrošenost, razina alveolarne kosti, količina cementa na površini korijena, resorpcija korijena, sekundarni dentin, translucencija periapikalnog dentina, racemizacija i sklerozacija dentinskih kanalića..
  9. Određivanje doživljene starosti III – Kronološke promjene na pubičnoj simfizi, aurikularnoj ploštini iliuma i sternalnim krajevima rebara.
  10. Osobna biologija I - Morfološke promjene nastale zbog habitualnih aktivnosti. Kongenitalne anomalije. Određivanje visine osobe -regresijske jednadžbe za izračunavanje visine
  11. Osobna biologija II – patološke promjene na kostima i antemortalne kirurške intervencije
  12. .Osobna biologija III – diferencijalne analize u paleopatologiji
  13. Analiza trauma I -Izgled i morfologija postmortalnih fraktura. Izgled i morfologija antemortalnih i peri-mortalnih trauma.
  14. Analiza trauma II -Izgled i morfologija peri-mortalnih trauma: određivanje redoslijeda zadobivanja i broja trauma.
  15. Analiza trauma III - Prostrijelne ozljede, ubodne rane i posjekotine na kostima.

Ishodi učenja
  1. steči osnovna znanja o antropologiji koja obuhvaćaju razlikovanje između loše uščuvanih i fragmentiranih ljudski i životinjski ostataka,
  2. razlikovanje arheoloških od forenzičnih slučajeva i određivanje spola nepoznatih ostataka te starosti u trenutku smrti.
  3. steči znanja o morfološkim varijabilnostima u ljudskom kosturu i zubima te načinu na koji se one mogu koristit za osobnu identifikaciju u slučajevima kada DNK analize nisu moguće.
  4. usvojiti vještine koji će im pomoći da razlikuju postmortalne od peri- i ante- mortalnih trauma te da odrede broj i smjer trauma na osteološkom materijalu.
Metode podučavanja
Predavanja
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Šlaus, M., (2006) Bioarheologija. Demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija. Školska knjiga, Zagreb
  2. Šlaus, M (2004) Sudska antropologija (u Zečević i suradnici "Sudska medicina i deontologija"), Medicinska naklada, Zagreb, 190-209.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar