Jasmina Nestić diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine, na kojemu je doktorirala 2014. godine radom "Iluzionirani oltari XVIII. stoljeća na području sjeverozapadne Hrvatske" (mentor akademik Vladimir Marković). Od 2006. do 2007. bila je zaposlena kao profesor likovne umjetnosti u dvije gimnazije u Zagrebu. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na Katedri za metodiku nastave povijesti umjetnosti, zaposlena je od listopada 2006. kao vanjska suradnica, od ožujka 2008. kao znanstvena novakinja u zvanju asistentice, a u ožujku 2018. stekla je znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od listopada 2018. do listopada 2020. bila je predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti umjetnosti.
Na Odsjeku za povijest umjetnosti sudjeluje u izvođenju nastave iz obaveznih kolegija nastavničkoga smjera na diplomskome studiju, ujedno i za studente nastavničkoga smjera Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2016. izvodi i nastavu iz obaveznoga kolegija Povijest umjetnosti na preddiplomskome studiju Krajobrazna arhitektura na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Bila je recenzentica ispita državne mature (za šk. god. 2011./2012., 2012./2013., 2014./2015. i 2015./2016.), ocjenjivačica ispita državne mature (za šk. god. 2014./2015., 2015./2016., 2015./2016., 2016./2017., 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021.), članica komisije za izradu ispita državne mature (za šk. god. 2016./2017., 2017./2018., 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021., 2021./2022.) i članica skupine za izradu ispitnoga kataloga državne mature za predmet Likovna umjetnost (za šk. god. 2014./2015., 2021./2022.), sve u organizaciji Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Od 2015. godine članica je ispitnoga povjerenstva za polaganje stručnoga ispita za profesore likovne umjetnosti (Agencija za odgoj i obrazovanje, MZOŠ). Od 2016. godine članica je stručnoga povjerenstva za priznavanje prava na rad u reguliranoj profesiji na radnome mjestu nastavnika povijesti umjetnosti u srednjim školama (MZOŠ). Redovito izlaže na stručnim skupovima za nastavnike likovne umjetnosti u organizaciji područnih stručnih aktiva srednjoškolskih nastavnika likovne umjetnosti i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Godine 2011. studijski je tri mjeseca boravila u Ljubljani (Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani), kao stipendist bilateralne potpore Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministrstva za izobraževanje, znanost in šport Republike Slovenije. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. U Upisniku znanstvenika RH upisana je pod brojem 306566.

Jasmina Nestić je od 2008. do 2013. surađivala na znanstvenom projektu Povijest zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, voditelj prof. dr. sc. Zlatko Jurić, d.i.a.). Surađivala je na projektima u okviru potpore istraživanjima Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Dragana Damjanovića: "Slikarstvo u Hrvatskoj od 18. do 20. stoljeća u srednjoeuropskom kontekstu" (2014.), "Hrvatska likovna baština od baroka do postmoderne – umjetničke veze, import umjetnina, zbirke 1 – 5" (2015., 2016., 2017., 2018., 2019) i "Hrvatska likovna baština od baroka do suvremenosti – umjetničke veze, provenijencija umjetnina, konteksti 1–2" (2020.,2021.). Godine 2016. surađivala je na projektu Usklađivanje studijskih programa iz područja društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada (ESF-HKO, voditelj dr. sc. Dragan Bagić, izv. prof.; sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda). Od 2018. godine suradnica je na projektu Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas (Hrvatska zaklada za znanost, voditelj dr. sc. Dragan Damjanović, izv. prof.). Od 2020. godine suradnica je na projektu „Učenje kroz rad i sustav upravljanja studentskim iskustvom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu“, (voditelj prof. dr. sc. Dragan Bagić)


Objavljeni znanstveni radovi:
1. Sakralna baština župe sv. Ivana krstitelja u Novom Čiču u: Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu 31 (2007.), 59; str. 105-142.
2. Kamena skulptura Bezgrješnoga začeća na pročelju kuće Drach (Košmerl) u Varaždinu - problem atribucije i kontekst narudžbe u: Miroslav Šicel, Slobodan Kaštela (ur.), 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. - 2009. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. godine u Varaždinu. Zagreb, Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009., str. 715-724.
3. Kipovi bočnih oltara kapele sv. Križa u međimurskom Svetom Križu u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti, 52 (2009); 45-52.
4. Sveti Leopold, Austriae Marchionis, unutar habsburške »ikonografske panorame« Hrvatske u XVIII. stoljeću u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti. 54 (2011.), str. 187-194.
5. Likovno djelo u srednjoškolskom obrazovanju – novi doprinosi, u: Balić-Šimrak, Antonija (gl. ur.), Umjetničko djelo u likovnom odgoju i obrazovanju. Zbornik umjetničko-znanstvenih skupova 2009.-2011. Zagreb: ECNSI; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 183-194. (koautorstvo s Josipom Alviž)
6. Naslikani retabli u župnoj crkvi sv. Marija Magdalene u Selima kraj Siska u: Darko Tepert, Spomenka Jurić (ur.), Antiquam fidem: radovi sa znanstvenog skupa Sisak, 3.-5. prosinca 2010. Zagreb: Glas Koncila, 2011, str. 369-381.
7. Zidni oslik svetišta župne crkve sv. Antuna Pustinjaka u Slavetiću: prilog poznavanju opusa slikara Antuna Archera, u: Portal: godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda, 5, Zagreb, 2014., str. 123¬–136.
8. Izidor Kršnjavi i počeci podučavanja povijesti umjetnosti u Hrvatskoj u: Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, ur. Ivana Mance, Zlatko Matijević, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti, 2015., str. 153-168. (koautorstvo s Josipom Alviž)
9. The influence of Andrea Pozzo’s models from his Treatise Perspectiva pictorum et architectorum on Croatian 18th-Century Illusionist Altarpieces, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 39, Zagreb, 2015., str. 85-98.
10. Muzejsko-edukacijski projekti u nastavi likovne umjetnosti, u: Milica Đilas (ur.), Zbornik radova Partnerstvo: VII. skup muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2015., str. 175-183. (koautorstvo s Josipom Alviž)
11. Artur Schneider i nastava povijesti umjetnosti na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, u: "Artur Schneider 1879. - 1946." Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti 1, (ur.) Ljerka Dulibić, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016., str. 31-53. (koautorstvo s Josipom Alviž)
12. National Cultural Heritage in High School Visual Arts Programme in Croatia – Possibilities of Different Approaches and Methodologies, u: Global Education, Teaching and Learning Conference, Dubrovnik (September 27th – 30th, 2017), (ur.) Zoran Krupka, Jurica Pavišić, Goran Vlašić, Zagreb, Institut za inovacije, 2017., str. 46-55.
13. Josipa Alviž, Jasmina Nestić, „Učenje i poučavanje Likovne umjetnosti u srednjoškolskome odgoju i obrazovanju – kritički osvrt i mogućnosti reforme“, u: Zbornik 4. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Institucije povijesti umjetnosti, (ur.) Ivana Mance, Martina Petrinović, Tanja Trška, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2019., 233–237.
14. Jasmina Nestić, natuknice „crkva sv. Ivana Krstitelja“ (J. Nestić), „Novo Čiče“ (J. Nestić i redakcija), u: Turopoljski leksikon, (ur.) Mladen Klemenčić, Katja Matković Mikulčić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2021., 96–99., 406–407.
15. Jasmina Nestić, „Auxilium in tribulatione – ikonografija dobre smrti na primjeru slike iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini“, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44 (2020.), 57–72.
16. Jasmina Nestić, „Visual Arts subject in high school education in Croatia in the context of educational changes and reforms from the mid-20th century to present-day“, u: Croatian Journal of Education, Vol. 23, Sp.Ed.No.2 (2021), 167–193.
17. Jasmina Nestić, „Imago Thaumaturga Beatissimae Virginis Mariae Frisingae – slike s prikazom Seminarmadonne iz Freisinga u Varaždinu i Zagrebu“, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 45 (2021.), 145–160.


Međunarodni znanstveni skupovi:
1. Art and the State in Modern Central Europe (18th – 21st Century) , međunarodna znanstvena konferencija, organizator Filozofski fakultet, Zagreb, srpanj 2021.
2. Međunarodni znanstveni i umjetnički simpozij o pedagogiji u umjetnosti: Inovativne metode poučavanja u umjetničkom području,
Osijek, listopad 2020.
3. Arts and Creativity in Education 2020.: 2. međunarodna umjetničko-znanstvena konferencija, organizator Učiteljski fakultet, Zagreb, listopad 2020.
4. Međunarodni znanstveni i umjetnički simpozij o pedagogiji u umjetnosti: Komunikacija i interakcija umjetnosti i pedagogije, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Umjetnička akademija, Osijek, 2017.
5. Global Education, Teaching & Learning Conference 2017, Dubrovnik, organizator Institut za inovacije (Zagreb), 2017.
6. Between Rococo and Classicism: Ceiling Painting in the Second Half of the 18th Century, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2014.
7. VII. skup muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem: Partnerstvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za povijest umjetnosti; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2012. (koautorstvo s Josipom Alviž)
8. Treći specijalizirani umjetničko-znanstveni skup ̶ Međunarodna konferencija za napredna i sustavna istraživanja ECNSI, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. (koautorstvo s Josipom Alviž)
9. 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.–2009., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin, 2009.

Domaći znanstveni skupovi i okrugli stolovi:
1. Trident u Hrvatskoj: vizualizacije tridentskoga programa u likovnoj baštini, okrugli stol, Filozofski fakultet, Zagreb, 2020.
2. 140. godina podučavanja povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Skup povodom 140. godišnjice osnutka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1878. – 2018.), Zagreb, 22. XI. 2018.1. Znanstveno-stručni skup
3. 4. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti – Institucije povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 24.-26. XI. 2016. (koautorstvo s Josipom Alviž)
4. Klasicizam u Hrvatskoj, Institut za povijest umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 2014.
5. Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj, Hrvatski institut za povijest; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2012. (koautorstvo s Josipom Alviž)
6. Anđela Horvat – znanstveni skup u povodu stogodišnjice rođenja, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 2011.
7. ANTIQUAM FIDEM – simpozij o Sisačkoj biskupiji, Sisačka biskupija; Katoličko bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sisak, 2010.