Naziv
Modul 2: Postupci i metode istraživanja - Autopsija, arhiv, atribucija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
117734
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij upoznaje studenta s protokolom i metodama istraživanja likovnih djela, izvorima pojedinih povijesno-umjetničkih metoda i pruža osnovna znanja potrebna za istraživanje u diplomskom radu.
znanja - upoznavanje s povijesno-umjetničkim metodama istraživanja i njihovom povijesti;
vještine - stilska, ikonografska, komparativna analiza kao atribucijske metode; arhivsko istraživanje kao pomoćna atribucijska metoda;
kompetencije - atribucijski postupak.
Sadržaj
  1. (3 sata predavanja; metode connaisseur; poznavalaštvo, atribucije) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: connoisseuri (Bernhard Berenson, Abraham Bredius, Wilhelm von Bode, Roberto Longhi, Rodolfo Pallucchini i drugi); autopsija djela, originali i slavni falsifikati.
  2. (3 sata predavanja; stilska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: forma, struktura, stil (Max Dvořák, Aloïs Riegl, Heinrich Wölfflin, Hans Sedelmayr, Otto Pächt, Hans Hoffmann, Henri Focillon i drugi); analiza i tumačenje djela.
  3. (3 sata predavanja; ikonografska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: ikonografija i ikonologija (Erwin Panofsky, Aby Warburg, Émile Mâle); tumačenje sadržaja i kontekstualizacija djela.
  4. (3 sata predavanja; socijalni pristup u povijesno-umjetničkom istraživanju) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: socijalna povijest umjetnosti (Arnold Hauser, Frederick Antal, Francis Haskell, Timothy J. Clark, Thomas E. Crow, Michael Baxandall); povijesno (vertikalno) i suvremeno (horizontalno) tumačenje umjetnikova rada i opusa.
  5. (3 sata predavanja; vizualni studiji vs povijest umjetnosti) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest u drugoj polovici XX. stoljeća: vizualni studiji, rodni i kulturno-antropološki pristupi djelu (David Freedberg, Hans Belting, Griselda Pollock, Linda Nochlin, Michael Ann Holly, Keith Moxey, Mieke Bal); politički aspekti tumačenja umjetničkoga djela.
  6. (3 sata predavanja; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i etičnost u istraživanju) Protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja. Etičnost u istraživanju i prezentaciji rezultata. PODJELA TEMA ZA ZAVRŠNI SEMINARSKI RAD/ISTRAŽIVANJE. Upute za pisanje.
  7. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: doprinosi, dometi i ograničenja pojedinih metoda i pristupa na primjerima djela iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU u Zagrebu.
  8. (3 sata predavanja; istraživanje i korištenje literature) Istraživanje literature; kritički osvrt na literaturu o temi; KOLOKVIJ iz povijesno-umjetničkih metoda i njihove povijesti (pismeni test).
  9. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fotografijska dokumentacija i fotografijski arhivi, on-line izvori za istraživanje.
  10. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od A do K) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
  11. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od L do Ž) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
  12. (1 sata predavanja i 2 sata seminara) Obrada odabranoga terenskoga lokaliteta. PREDAJA ISPITNIH SEMINARA S VLASTITIM ISTRAŽIVANJEM
  13. (3 sata predavanja) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini. Usporedba arhivskih dokumenata, sačuvanih djela i vrijednost podataka o djelima koja nisu sačuvana: Hrvatski državni arhiv i dokumenti o isusovačkoj crkvi (rukopisni ugovori); objavljeni dokumenti iz Državnoga arhiva u Dubrovniku i dubrovačka slikarska baština (ugovori, sudski dokumenti i dr.). Arhiv Hrvatske akademije i dokumenti o pavlinskom samostanu u Lepoglavi (Liber memorabilium); N
  14. (3 sata seminara) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini: tumačenje arhivskih dokumenata i njihova prezentacija. Upute za navođenje arhivskih izvora, provjera naučenoga kroz seminarske zadatke.
  15. (3 sata predavanja) Osvrt na seminare, usvojena znanja i propuste, predavanje o ciljevima povijesno-umjetničkoga istraživanja.

Ishodi učenja
  1. poznavanje specifičnih metoda samo za povijest umjetnosti i njihova historijata
  2. iskušavanje prednosti i ograničenja pojedinih metoda
  3. provjera naučenoga u praksi putem vježbi (autopsija slika) i pisanoga rada
  4. poznavanje protokola u istraživanju
  5. osnovna načela etike u istraživanju
  6. kritički osvrt na dosadašnju literaturu kao jedan od prvih istraživačkih koraka
  7. preciznost u odabiru termina
  8. poznavanje zadanih dijelova u izlaganju rezultata istraživanja
  9. poznavanje osnova arhivskoga istraživanja, mogućnosti i ograničenja
  10. provjera stečenih znanja na vlastitom istraživanju i uvježbavanje za samostalni istraživački rad
Metode podučavanja
Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

Obavezna literatura
  1. Hans Belting, Heinrich Dilly, Wolfgang Kemp, Willibald Sauerländer, Martin Warnke (ur.), Uvod u povijest umjetnosti. Zagreb: Fraktura, 2007. [1986.], II. dio Utvrđivanje predmeta, poglavlja: Ulrich Schießl, Utvrđivanje stanja skulptura i slika, str. 55-83, Willibald Sauerländer, Utvrđivanje vremena i mjesta nastanka te utvrđivanje autorstva djela, str. 113-137; III. dio Tumačenje predmeta, str. 141-372, poglavlja: Hans Belting – Wolfgang Kemp, Uvod; Herman Bauer, Forma, struktura, stil: povijest i metode formalne analize, Johann Konrad Eberlein, Sadržaj i smisao; ikonografsko-ikonološka metoda; Oskar Bätschmann, Upute za interpretaciju: povijesnoumjetnička hermeneutika; Hans Belting, Djelo u kontekstu, Wolfgang Kemp, Umjetničko djelo i promatrač: pristup estetike recepcije; Norbert Schneider, Umjetnost i društvo: društveno-povijesni pristup; Barbara Paul, Povijest umjetnosti, feminizam i Gender Studies; Karl Clausberg, Neuroznanost o slici; Horst Bredekamp, Slikovni mediji; László Beke, Fenomeni postmoderne i New Art History; Heinrich Dilly, Međusobno rasvjetljavanje – povijest umjetnosti i srodne discipline.
  2. Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History I, u: The Burlington Magazine 551/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Feb., 1949), str. 49-52; Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History II, u: The Burlington Magazine 552/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Mar., 1949), str. 73-75.
  3. John Murdoch, Attribution and the Claim to Objectivity, u: International Journal of Cultural Property (IJCP) 2/II, New York, Berlin: Walter de Gruyter & Co, 1993., str. 319-334 (posebno dijelove o Giovanniu Morelliu).
  4. Prezentacije i materijali dostupni putem Omege ili podijeljeni tijekom nastave.
Dopunska literatura
  1. Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela [1921.] u: Milan Pelc (prev. i prir.), Ideal, forma, simbol. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1995., str. 79-101.
  2. Otto Pächt, Methodisches zur Kunstgeschichten Praxis, ausgewählte Schriften. Munich: Prestel, 1977. [Otto Pächt, The Practice of Art History: Reflections on Method. Preveo David Britt. New York: Harvey Miller, 1999.]
  3. Germain Bazin, Histoire de l'histoire de l'art; de Vasari à nos jours. Paris: Albin Michel, 1986.
  4. Jan Białostocki, Povijest umjetnosti i humanističke znanosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1986. Preveo Zdravko Malić.
  5. Michael R. Orwicz, Critical Discourse in the Formation of a Social History of Art: Anglo-American Response to Arnold Hauser u: Oxford Art Journal 2/VIII, Oxford: Oxford University Press, 1985., str. 52-62.
  6. AA.VV., Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Zagreb: Leykam Intrenational, 2008.
  7. Objavljena istraživanja o pojedinim djelima obrađenima tijekom kolegija bit će dostupna studentima u obliku fotokopija ili elektronski.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  4. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar