ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Modul 2: Postupci i metode istraživanja - Autopsija, arhiv, atribucija

 

Naziv
Modul 2: Postupci i metode istraživanja - Autopsija, arhiv, atribucija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
117734
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij upoznaje studenta s protokolom i metodama istraživanja likovnih djela, izvorima pojedinih povijesno-umjetničkih metoda i pruža osnovna znanja potrebna za istraživanje u diplomskom radu.
znanja - upoznavanje s povijesno-umjetničkim metodama istraživanja i njihovom povijesti;
vještine - stilska, ikonografska, komparativna analiza kao atribucijske metode; arhivsko istraživanje kao pomoćna atribucijska metoda;
kompetencije - atribucijski postupak.
Sadržaj
  1. (3 sata predavanja; metode connaisseur; poznavalaštvo, atribucije) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: connoisseuri (Bernhard Berenson, Abraham Bredius, Wilhelm von Bode, Roberto Longhi, Rodolfo Pallucchini i drugi); autopsija djela, originali i slavni falsifikati.
  2. (3 sata predavanja; stilska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: forma, struktura, stil (Max Dvořák, Aloïs Riegl, Heinrich Wölfflin, Hans Sedelmayr, Otto Pächt, Hans Hoffmann, Henri Focillon i drugi); analiza i tumačenje djela.
  3. (3 sata predavanja; ikonografska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: ikonografija i ikonologija (Erwin Panofsky, Aby Warburg, Émile Mâle); tumačenje sadržaja i kontekstualizacija djela.
  4. (3 sata predavanja; socijalni pristup u povijesno-umjetničkom istraživanju) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: socijalna povijest umjetnosti (Arnold Hauser, Frederick Antal, Francis Haskell, Timothy J. Clark, Thomas E. Crow, Michael Baxandall); povijesno (vertikalno) i suvremeno (horizontalno) tumačenje umjetnikova rada i opusa.
  5. (3 sata predavanja; vizualni studiji vs povijest umjetnosti) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest u drugoj polovici XX. stoljeća: vizualni studiji, rodni i kulturno-antropološki pristupi djelu (David Freedberg, Hans Belting, Griselda Pollock, Linda Nochlin, Michael Ann Holly, Keith Moxey, Mieke Bal); politički aspekti tumačenja umjetničkoga djela.
  6. (3 sata predavanja; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i etičnost u istraživanju) Protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja. Etičnost u istraživanju i prezentaciji rezultata. PODJELA TEMA ZA ZAVRŠNI SEMINARSKI RAD/ISTRAŽIVANJE. Upute za pisanje.
  7. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: doprinosi, dometi i ograničenja pojedinih metoda i pristupa na primjerima djela iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU u Zagrebu.
  8. (3 sata predavanja; istraživanje i korištenje literature) Istraživanje literature; kritički osvrt na literaturu o temi; KOLOKVIJ iz povijesno-umjetničkih metoda i njihove povijesti (pismeni test).
  9. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fotografijska dokumentacija i fotografijski arhivi, on-line izvori za istraživanje.
  10. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od A do K) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
  11. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od L do Ž) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
  12. (1 sata predavanja i 2 sata seminara) Obrada odabranoga terenskoga lokaliteta. PREDAJA ISPITNIH SEMINARA S VLASTITIM ISTRAŽIVANJEM
  13. (3 sata predavanja) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini. Usporedba arhivskih dokumenata, sačuvanih djela i vrijednost podataka o djelima koja nisu sačuvana: Hrvatski državni arhiv i dokumenti o isusovačkoj crkvi (rukopisni ugovori); objavljeni dokumenti iz Državnoga arhiva u Dubrovniku i dubrovačka slikarska baština (ugovori, sudski dokumenti i dr.). Arhiv Hrvatske akademije i dokumenti o pavlinskom samostanu u Lepoglavi (Liber memorabilium); N
  14. (3 sata seminara) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini: tumačenje arhivskih dokumenata i njihova prezentacija. Upute za navođenje arhivskih izvora, provjera naučenoga kroz seminarske zadatke.
  15. (3 sata predavanja) Osvrt na seminare, usvojena znanja i propuste, predavanje o ciljevima povijesno-umjetničkoga istraživanja.

Ishodi učenja
  1. poznavanje specifičnih metoda samo za povijest umjetnosti i njihova historijata
  2. iskušavanje prednosti i ograničenja pojedinih metoda
  3. provjera naučenoga u praksi putem vježbi (autopsija slika) i pisanoga rada
  4. poznavanje protokola u istraživanju
  5. osnovna načela etike u istraživanju
  6. kritički osvrt na dosadašnju literaturu kao jedan od prvih istraživačkih koraka
  7. preciznost u odabiru termina
  8. poznavanje zadanih dijelova u izlaganju rezultata istraživanja
  9. poznavanje osnova arhivskoga istraživanja, mogućnosti i ograničenja
  10. provjera stečenih znanja na vlastitom istraživanju i uvježbavanje za samostalni istraživački rad
Metode podučavanja
Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

Obavezna literatura
  1. Hans Belting, Heinrich Dilly, Wolfgang Kemp, Willibald Sauerländer, Martin Warnke (ur.), Uvod u povijest umjetnosti. Zagreb: Fraktura, 2007. [1986.], II. dio Utvrđivanje predmeta, poglavlja: Ulrich Schießl, Utvrđivanje stanja skulptura i slika, str. 55-83, Willibald Sauerländer, Utvrđivanje vremena i mjesta nastanka te utvrđivanje autorstva djela, str. 113-137; III. dio Tumačenje predmeta, str. 141-372, poglavlja: Hans Belting – Wolfgang Kemp, Uvod; Herman Bauer, Forma, struktura, stil: povijest i metode formalne analize, Johann Konrad Eberlein, Sadržaj i smisao; ikonografsko-ikonološka metoda; Oskar Bätschmann, Upute za interpretaciju: povijesnoumjetnička hermeneutika; Hans Belting, Djelo u kontekstu, Wolfgang Kemp, Umjetničko djelo i promatrač: pristup estetike recepcije; Norbert Schneider, Umjetnost i društvo: društveno-povijesni pristup; Barbara Paul, Povijest umjetnosti, feminizam i Gender Studies; Karl Clausberg, Neuroznanost o slici; Horst Bredekamp, Slikovni mediji; László Beke, Fenomeni postmoderne i New Art History; Heinrich Dilly, Međusobno rasvjetljavanje – povijest umjetnosti i srodne discipline.
  2. Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History I, u: The Burlington Magazine 551/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Feb., 1949), str. 49-52; Frederick Antal, Remarks on the Method of Art History II, u: The Burlington Magazine 552/XCI, London: The Burlington Magazine Publications, (Mar., 1949), str. 73-75.
  3. John Murdoch, Attribution and the Claim to Objectivity, u: International Journal of Cultural Property (IJCP) 2/II, New York, Berlin: Walter de Gruyter & Co, 1993., str. 319-334 (posebno dijelove o Giovanniu Morelliu).
  4. Prezentacije i materijali dostupni putem Omege ili podijeljeni tijekom nastave.
Dopunska literatura
  1. Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela [1921.] u: Milan Pelc (prev. i prir.), Ideal, forma, simbol. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1995., str. 79-101.
  2. Otto Pächt, Methodisches zur Kunstgeschichten Praxis, ausgewählte Schriften. Munich: Prestel, 1977. [Otto Pächt, The Practice of Art History: Reflections on Method. Preveo David Britt. New York: Harvey Miller, 1999.]
  3. Germain Bazin, Histoire de l'histoire de l'art; de Vasari à nos jours. Paris: Albin Michel, 1986.
  4. Jan Białostocki, Povijest umjetnosti i humanističke znanosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1986. Preveo Zdravko Malić.
  5. Michael R. Orwicz, Critical Discourse in the Formation of a Social History of Art: Anglo-American Response to Arnold Hauser u: Oxford Art Journal 2/VIII, Oxford: Oxford University Press, 1985., str. 52-62.
  6. AA.VV., Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Zagreb: Leykam Intrenational, 2008.
  7. Objavljena istraživanja o pojedinim djelima obrađenima tijekom kolegija bit će dostupna studentima u obliku fotokopija ili elektronski.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  6. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar